Svetozar Pribićević u izgnanstvu u Parizu. Vlasnica fotografije Kristina Pribićević Zorić Svetozar Pribićević u izgnanstvu u Parizu. Vlasnica fotografije Kristina Pribićević ZorićPredratni beogradski istoričar dr Dušan Popović je jednom kazao da je rijedak slučaj u istoriji, da bi se četiri brata toliko istakla u javnom životu jednog naroda.

Svetozar Pribićević
U Austro-Ugarskoj studirao je fiziku i matematiku na zagrebačkom sveučilištu, i to odlično. Već tu se proslavio kao govornik. Mlada generacija u Hrvatskoj osjetila je koncem prošlog stolјeća da hrvatsko-srpski spor gura u propast i Hrvate i Srbe. Mađari su taj spor iskorišćavali i sve dublјe politički i ekonomski nadirali u Hrvatsku. Tada je (1895) udaren temelј Ujedinjenoj hrvatsko-srpskoj omladini, koja će se razviti u političku stranku Hrvatsko-srpske koalicije. Ova ujedinjena omladina izdala je 1897. čuveni almanah „Narodna misao“, u kome je iznijeta ideologija hrvatsko-srpskog jedinstva. Tu je izišao i Svetozarev članak „Naša narodna misao vodilјa“. Ujedinjena omladina u Zagrebu stupila je u vezu sa beogradskom univerzitetskom omladinom, a u izaslanstvu je bio i Svetozar. U vozu, na povratku iz Beograda, on je svojim drugovima rekao: „Mi ćemo u hrvatskom Saboru skinuti Habsburga sa prijestolјa“.

Po svršenim studijama, Svetozar je bio tri godine srednjoškolski profesor u Pakracu i Karlovcu, i oženio se jednom svojom učenicom.

Godine 1902. došlo je do pogroma Srba u Zagrebu, i Svetozaru je ponuđeno uređivanje „Novog Srbobrana“. List „Srbobran“ osnovan je još 1883, kao organ Srpske samostalne stranke u Hrvatskoj. Ali ta stranka, osjećajući se ugroženom od hrvatskog nacionalizma doktora Ante Starčevića, išla je uz mađaronsku vlast. Početkom stolјeća je vodstvo te stranke uvidjelo, da je griješilo što je hrvatstvo pobijalo srpstvom pomažući Mađare. Otuda novi list i novi urednik. Za dvanaest godina urednikovanja, Svetozar je napisao oko 1.500 uvodnih članaka.

Godine 1903. Svetozar je postao sekretar Srpske samostalne stranke. Iste godine osnovan je i novi srpski selјački list „Srpsko kolo“ (kasnije u Jugoslaviji „Selјačko kolo“), pod uredništvom Adama Pribićevića. Također iste 1903. godine zbačena je dinastija Obrenovića u Srbiji i počela je nova, anti-habsburška politika. Konačno, došlo je i do stvaranja Hrvatsko-srpske koalicije, koja će voditi glavnu riječ u Hrvatskoj sve do 1918. Svetozar Pribićević postao je član hrvatskog Sabora i zajedničkog parlamenta u Budimpešti. Izborno pravo je bilo ograničeno, u Hrvatskoj mogli su glasati samo oni koji su plaćali 30—60 kruna neposrednog poreza. Tako je u cijeloj Hrvatskoj bilo samo oko 45.000 birača, od čega je samo činovnika bilo oko 15.000. Glasanje je bilo javno. Ipak je na izborima 1906. Hrvatsko-srpska koalicija dobila relativnu većinu i oborila dvadesetgodišnji mađaronski režim bana Kuena.

Stjepan Radić i Svetozar Pribićević bili su u mladosti u tijesnim prijatelјskim odnosima. Radić je dolazio Svetozaru u njegovo porodično selo Glavičane. Dolazio je ponekad Svetozaru i u Zagreb, kad je ovaj bio urednik „Novog Srbobrana“. Zbližavala ih je misao narodne sloge i napori da se obori mađaronski režim bana Kuena. Razišli su se tek kad je Radić uzeo stav protiv Hrvatsko-srpske koalicije.

Godine 1908. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. Iste godine povedena je protiv Adama i Valerijana Pribićevića i još 51-nog Srbina iz Hrvatske veleizdajnička parnica u Zagrebu. A protiv Hrvatsko-srpske koalicije digao je istoričar i profesor univerziteta u Beču, Fridjung, optužbu zbog veleizdajničke saradnje sa Srbijom. Podloga optužnice protiv Srba u Hrvatskoj bio je „Revolucionarni statut“, koji je napisao Milan Pribićević u Srbiji za revolucionarnu organizaciju „Slovenski jug“. U njemu je tražio ujedinjenje svih južnih Slavena u jednu federativnu republiku. Optuženike je branilo 45 advokata, velikom većinom Hrvata, i to besplatno. Progon je izazvao proteste u Evropi, te je i poznati engleski publicista Vikam Stid pisao o njemu. Na parnicu su došli novinari iz mnogih evropskih zemalјa. Adam i Valerijan Pribićević osuđeni su na 12 godina robije, a njih oko 30 na pet godina i više. Stol sedmorice (vrhovni sud u Hrvatskoj) poništio je presudu iz nedostatka dokaza. Konačno je postupak aboliran. Na Fridjungovom procesu u Beču, Austro-Ugarska je takođe izgubila. Dokazano je da se Fridjung poslužio falsifikovanim dokumentima, sačinjenim u austrougarskom poslanstvu u Beogradu, kako bi optužio Hrvatsko-srpsku koaliciju da je plaćena od Srbije i da sprovodi njene političke direktive. Fridjung je povukao optužbu.

Godine 1914. Svetozar nije htio bježati iz Austro-Ugarske, kao što su mu prijatelјi predlagali. Odležao je četiri mjeseca u vojnom zatvoru i odsjedio tri godine internacije u Budimpešti. Vratio se 1917. pod novim carem Karlom u Zagreb i hrvatski Sabor, a 29. oktobra 1918. stavio je Saboru jednoglasno primlјeni prijedlog da se raskinu sve veze s Austro-Ugarskom. 1. decembra 1918. u Beogradu, sa delegacijom Narodnog Vijeća iz Zagreba i regentom Aleksandrom, potpisao je akt ujedinjenja u zajedničku državu kao unitarističku (centralističku) parlamentarnu monarhiju. Takvo uređenje potvrdio je 1921. jedva izglasani Vidovdanski ustav.

Doček Svetozara Pribićevića 1923. godine na unskom mostu u Matijevićima Doček Svetozara Pribićevića 1923. godine na unskom mostu u MatijevićimaSvetozar je u to doba vodio borbu protiv Komunističke partije i Radićeve Hrvatske republikanske selјačke stranke. U lјetu 1921, poslije izglasavanja ustava, komunista Alija Alijagić ubio je ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića zbog „Obznane“ protiv radničkog pokreta. Svetozar Pribićević, kao njegov zamjenik, je tada predložio, i Narodna skupština je izglasala, Zakon o zaštiti države kojim se zabranjuje Komunistička partija i poništavaju komunistički mandati u Skupštini (poslije je sam po tome zakonu uhapšen i sarađivao s komunistima). Godine 1925. Svetozar Pribićević hapsi Stjepana Radića zbog odlaska u Sovjetski Savez. Godine 1926. Radić ulazi u beogradsku vladu sa srpskom Radikalnom strankom, a Svetozar odlazi u opoziciju. Ali 1927. Stjepan Radić i Svetozar Pribićević, uvidjevši da dvorska i velikosrpska klika izigrava jednog protiv drugog i produblјava jaz između Hrvata i Srba, udružuju svoje stranke (Hrvatsku selјačku stranku i Samostalnu demokratsku stranku) u Selјačko-demokratsku koaliciju, koja otvara žestoku borbu protiv velikosrpske hegemonije. Godine 1928. jedan vladin radikalski poslanik puca iz pištolјa usred Narodne skupštine i ubija Stjepana Radića i dva druga, teško ranivši nekoliko drugih. Konačno 6. januara 1929. kralј Aleksandar ukida ustav, zabranjuje sve stranke i proglašava svoju kralјevsko-vojnu diktaturu. Svetozar nije htio bježati iz Jugoslavije, kako su mu savjetovali dr Srđan Budisavlјević i drugi prijatelјi. Već u maju 1929. uhapšen je i odveden u najstrožiju internaciju, prvo u Brus na padinama Kopaonika u Srbiji, a onda u beogradsku državnu bolnicu. Dok je bio u Brusu, jedna grupa albanskih kačaka ponudila je preko njegovog brata Adama, koji je živio kao zemlјoradnik na Kosovu, da ga otme i preko Albanije prebaci u inozemstvo. Ali Svetozar se u to razbolio od upale trbušne maramice i prenijet je u beogradsku državnu bolnicu pod stražom. U internaciji, kako u Brusu tako u Beogradu, smjela ga je posjećivati samo najuža porodica. Naposlјetku je u lјetu 1931. poslije više od dvije godine internacije, stupio u štrajk glađu. Petnaest dana nije uzimao ni hrane ni vode. Počela je o tome pisati štampa, naročito socijalistička štampa u Francuskoj. Konačno je na privatno pismo francuskog ministra vanjskih poslova Aristida Brijana kralјu Aleksandru pušten u inozemstvo na tri mjeseca liječenja. Otišao je u Prag. Poslije tri mjeseca tražio je produženje pasoša radi liječenja, ali mu ga nisu dali. Ostao je u inozemstvu kao izbeglica. Onda su mu oduzeli penziju. Živio je prvo u Pragu, 1932. se preselio u Pariz, i umro je u Pragu od raka na plućima 1936, u skoro navršenoj 61-voj godini života. Ja sam tada bio u Nјujorku. Bio sam s ocem u emigraciji u Parizu od lјeta 1932. do prolјeća 1934, kad sam otišao u Sjedinjene Države. Na pogrebu u Pragu isticao se između ostalih i vijenac zabranjene Komunističke partije Jugoslavije, zbog njegove antifašističke borbe u emigraciji. Na crvenoj traci bilo je ispisano: „Borcu za Demokraciju — KPJ.“

Iz emigracije Svetozar je upućivao mnogobrojne letke i poruke u Jugoslaviju, kojiput preko povjerlјivih prijatelјa u državnoj službi, kojiput preko kurira, a kojiput uvrštene u francuske vladine listove poslane na razne adrese. U januaru 1933. objavio je u Parizu, na francuskom, knjigu „Diktatura kralјa Aleksandra“ koja je prevedena i na srpsko-hrvatski i objavlјena u Beogradu 1952. i 1953, u izdanju „Prosvete“, sa predgovorom i bilјeškama Save Kosanovića. U toj knjizi Svetozar je izišao za republiku, te za federaciju skoro istu kao što je sadašnja. U knjizi se izjasnio za Makedoniju kao posebnu jedinicu unutar jugoslavenske federacije. I predložio je ujedinjenje sa Bugarskom u zajedničkoj južno-slavenskoj federativnoj republici od Jadranskog do Crnog mora. Konačno, tražio je solidarnost zapadnih evropskih demokracija protiv fašizma. Godine 1935, u nacrtu novog programa za svoju stranku, Svetozar se izjavio za nacionalizaciju svih banaka i velikih industrijskih preduzeća u budućoj Jugoslaviji. Ali neki njegovi prijatelјi iz stranke nisu tada ovome nacrtu posvetili mnogo pažnje. Štampan je tek 27. juna 1940. u „Selјačkom kolu“, kad je dr Srđan Budisavlјević bio ministar socijalne politike i narodnog zdravlјa u beogradskoj vladi, iz koje je istupio kad je u martu 1941. napravila pakt sa Hitlerom.

Ko je od evropskih demokratskih političara u ono doba (1933) tako snažno osjetio potrebu demokratske solidarnosti i zvao na uzbunu protiv fašizma? Čim je Hitler došao na vlast 1933, Svetozar je počeo u lecima upozoravati: „Osamdeset miliona Nijemaca spuštaju se na Jadran!“ Ali onda su odgovorni francuski političari tražili „pakt četvorice“ između Francuske, Engleske, Musolinija i Hitlera da se održi mir. Kad je 1936. u Španiji planuo građanski rat i general Franko se digao protiv republikanske vlade, Svetozar je odmah stao na stranu Madrida. Na smrtnoj postelјi u bolnici u Pragu svaki dan je pitao: „Kako se drži Madrid?“ Ali ne samo Engleska, nego i Ruzveltova Amerika, pa 1937. i francuska vlada socijaliste Leona Bluma proglasile su politiku nemiješanja u španjolski građanski rat, premda su i Hitler i Musolini slali trupe i oružanu pomoć generalu Franku. U isto doba Stojadinović je razgrađivao savez sa Čehoslovačkom, čiji je jedan od stvaralaca bio Svetozar, i poveo zemlјu na put prijatelјstva sa nacističkom Nјemačkom i fašističkom Italijom. Čak je 1938. Čehoslovačka ostala napuštena od svih osim Sovjetskog Saveza, te su je minhenskim paktom demokratska Engleska i Francuska predale na milost i nemilost Hitlerovoj Nјemačkoj. Pa ni 1939, pred sam početak II svjetskog rata, nisu se mogle složiti sa Sovjetima o zajedničkoj odbrani, nego je tek 1941. Hitlerovim napadom na Sovjetski Savez, stvoren zajednički front protiv fašizma.

Svetozar je u međuvremenu, prije svoje smrti, propovijedao narodni front i stupio u vezu sa jugoslavenskim komunistima, te mu je Centralni komitet slao u Pariz svoje delegate. Godine 1936. Svetozar je uspostavio vezu i sa sovjetskim ambasadorom u Parizu Potjemkinom, potomkom lјubavnika carice Katarine Velike, koji je poslije poginuo. Htio je da mu brat Adam ode u Sovjetski Savez i vidi kako stoje stvari na selu, jer to je bilo doba kolektivizacije. Adam je htio da ode, ali u to je došla Svetozareva bolest i smrt. Pred Svetozarevu smrt u Pragu posjetio ga je izaslanik sovjetskog poslanstva u Pragu i ponudio mu da ode na Krim na liječenje. Na samrti naložio je svome bratu Valerijanu da ode u Pariz i preda svu njegovu arhivu iz emigracije sovjetskom ambasadoru Potjemkinu na čuvanje. Ja sam poslije rata molio sovjetske vlasti da mi se vrati ta arhiva, ali nisam dobio odgovora. Jedan beogradski istoričar je takođe poslije rata pokušao da dobije uvid u tu arhivu, ali nije uspio.

Spomenik Svetozaru Pribićeviću u Glavičanima Spomenik Svetozaru Pribićeviću u GlavičanimaI kao dijete i kao dječak, Svetozar je bio vrlo živ i nepokoran. Kad nešto nije htio, nije vrijedila ni molba ni batina. Ali uvijek je bio dobar đak. Svetozar je volio društvo i vedrinu, ali nije mario ni za što osim politike. Čak ni muzika ni prirodne lјepote nisu ga interesovale. On je bio sav sadjelјan od poštenja, pa su mu to i najlјući neprijatelјi priznavali, čak i Stojadinović iz brazilske emigracije u svojoj poslјeratnoj knjizi „Ni rat ni pakt“. Svetozarevi politički prijatelјi snebivali su se kad su mene vidjeli kako vučem drva iz podruma, a on je bio ministar. Nije mi nikad dao da se vozim ministarskim automobilom, dok su drugi ministri slali kuvarice u državnim automobilima da dovlače povrće sa pijaca. U emigraciji je najprije živio od pomoći prijatelјa iz zemlјe, a poslije od pomoći čehoslovačke vlade. Ta vlada mu je 1936. u Pragu platila i troškove bolovanja i pogreba. Kad je umro, nije ostavio ništa. Ja sam onda bio u Americi i morao sam ići na rad u fabrici. Svetozar je od svojih lјudi kao i od sebe tražio da se vječito bore i nikad se ne umore. To neki nisu mogli ili htjeli, pa su se tako pročistili stranački redovi. U politici se borio pošteno, bez podvale, laži, vrijeđanja ili klevetanja. Premda je predratna. Jugoslavija odisala nasilništvom, prevarama i korupcijom, a srpski radikali ga bezočno napadali (jedan njihov list je napisao da je kao srednjoškolski profesor silovao deset učenica, a drugi, kad je ubijen Radić, da će mu hrvatske dame uskoro kititi grob cvijećem). Kad je Svetozar nešto branio ili napadao, činio je to iz istinskog uvjerenja, koje je mijenjao ako su to istorijski događaji zahtijevali. Ali, ako se Svetozar nije varao u događajima, često se varao u lјudima oko sebe, počevši od Aleksandra. Mnogi, u koje je čvrsto vjerovao, izdali su ga za vrijeme diktature i prišli Aleksandru, a poslije Stojadinoviću. Ipak, dobro je što se u teškim vremenima iskalilo njegovo društvo. Premda je umro neke četiri i po godine prije Hitlerovog napada na Jugoslaviju, Svetozar Pribićević je dobro pripremio svoje lјude. Nјegove pristaše u Baniji, na Kordunu i u Lici smjesta su listom pristupile Narodno- oslobodilačkoj borbi. Godine 1944. bio sam dopisnik cjelokupne američke štampe pri Vrhovnom štabu u Drvaru, a sa mnom je bio dopisnik cijele engleske štampe. U maju te todine u Drvaru Tito je kazao nama dvojici u intervjuu za američko-englesku štampu, da „je Samostalna demokratska stranka praktički, u svojoj cjelini, vođena većinom svojih vođa, pristupila narodno-oslobodilačkom pokretu na samom početku“. (Ovaj intervju je objavlјen i na srpskohrvatskom u knjizi „Josip Broz Tito, Borba za oslobođenje Jugoslavije“, Kultura, Beograd, 1944.)

Kosti Svetozara Pribićevića prenijete su 1968. o državnom trošku iz Praga i sahranjene u porodičnoj grobnici u Beogradu. U isto doba podigao sam mu spomen-ploču na brdu Sv. Duha u porodičnom selu Glavičanima nedaleko Dvora na Uni. Na kovčegu u Beogradu bio je i vijenac Predsjednika Republike, sa zlatnim slovima na crvenoj traci: „Josip Broz Tito — Svetozaru Pribićeviću“.
Tekst je preuzet iz zbornika naučnih i publicističkih radova "Dvor na Uni od prijeslavenskog doba do naših dana"
Autor: Stojan Pribićević
Obrada: Banija Online

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

na-obalama-une-i-kupe-nadjene-troblonske-mineNa obalama Une i Kupe nađene troblonske mine
HRVATSKA DUBICA - U nedjelju, 25. juna , na obalama rijeka Une i Kupe pronađene su mine. U Hrvatskoj Dubici na lijevoj obali Une pronađena je trenutna...
u-matijevicima-asfatirane-dve-uliceU Matijevićima asfaltirane dve ulice
DVOR NA UNI - Žitelje naselja Matijevići obradovao je završetak radova na dva, za njih važna, infrastrukturna projekta.Ministarstvo regionalnog razvoja i...
privremena-obustava-prometa-na-granicnom-prelazu-dvor-novi-gradPrivremena obustava prometa na graničnom prelazu Dvor - Novi Grad
DVOR NA UNI - U utorak, 27. juna od 9 do 13 sati, zbog ispitivanja stupnja nosivosti mosta na rijeci Uni privremeno će biti obustavljen promet preko...
u-sumi-brezovica-obiljezen-dan-antifasisticke-borbe-u-hrvatskojU šumi Brezovica obilježen Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj
SISAK - U šumi Brezovica pokraj Siska, kod spomenika Prvom partizanskom odredu, obilježen je 22. lipnja, Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, u spomen na...

Društvo

kocevici-kod-bukovice-porodicnom-slogom-protiv-nedacaKočević kod Bukovice: Porodičnom slogom protiv nedaća
U selu Kočević, u krševitom dijelu Bukovice na granici s Likom, živi četveročlana...
volonterski-kamp-u-vrginmostu-okuplja-veliki-broj-mladih-iz-citavog-svijetaVolonterski kamp u Vrginmostu okuplja veliki broj mladih iz čitavog svijeta
VRGINMOST - Međunarodni volonterski kamp "Suncokret" Centra za razvoj zajednice u Vrginmostu zasigurno...
mirovine-na-cekanjuMirovine na čekanju
ZAGREB - Preporuka Međunarodne organizacije rada (MOR) prema kojoj Hrvatska nije dužna isplatiti...

Novosti

nista-od-spomen-ploce-ustaskom-koljacuNišta od spomen-ploče ustaškom koljaču
ZAGREB - Najavljeno postavljanje ploče ustaškom koljaču Juri Francetiću, koje je trebalo da bude u...
hrvati-duguju-srbima-35-milijardi-dolaraHrvati duguju Srbima 35 milijardi dolara
BEOGRAD - Srbi iz Hrvatske, 22 godine od okončanja rata, i dalje vode u Zagrebu i drugim gradovima...
dss-trazi-od-plenkovica-skidanje-ploce-u-jasenovcu-pupovac-ploca-ce-biti-uklonjenaDSS traži od Plenkovića skidanje ploče u Jasenovcu, Pupovac: Ploča će biti uklonjena
ZAGREB - Predsednik najuticajnije opozicione SDP Davor Bernardić izjavio je da je teško išta očekivati...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

vidovdanska-promocija-pesnicke-knjige-nenada-grujicica-u-novom-saduVidovdanska promocija pesničke knjige Nenada Grujičića u Novom Sadu
O KONDIRU KOSOVKE DEVOJKE, O GOLUBU I ZMIJI... NOVI SAD - Na Vidovdan, u kulturnom klubu ’’Zrno...
ako-izgubimo-ijekavicu-drugi-ce-nam-oduzeti-knjizevnostAko izgubimo ijekavicu, drugi će nam oduzeti književnost
BEOGRAD - Odbor za standardizaciju srpskog jezika održao je juče sednicu na kojoj su izneti...
veljko-ostojic-kucni-pragVeljko Ostojić: Kućni prag
Ispod naših starih vrelanalaze se banijska selaŽirovac mi srcu dragtu je moj kućni pragNe može ni jedna...
price-kapetana-svrdla-postarPriče Kapetana Svrdla: Poštar
Svako malo veće selo na Kordunu koje je držalo dosebe imalo je dućan, pa tako i moje,lijepa četvrtasta...

Oluja

price-iz-izbjeglistva-kad-vidis-petoricuPriče iz izbjeglištva: Kad vidiš petoricu...
Gledam tu neku veče film. Građanski rat u Americi. „Južnjaci“ se povlače. Na čelu prašnjave kolone jaši general Lee. Posmatram ih, nekako me podsjećaju na...
price-iz-izbjeglistva-nadzornikPriče iz izbjeglištva: Nadzornik
Već se i ja slabije sjećam. Čini mi se da smo pasoše...ovaj putovnice, mislim i lične karte, da ne kažem osobne išli dizati u neko selo. To je bilo negdje...
price-iz-izbjeglistva-popis-imovinePriče iz izbjeglištva: Popis imovine
Čitam ovih dana, spominju opet popis imovine. Sjetih se prvog popisa imovine s početka one prve izbjegličke jeseni. Tiskamo se u redovima, stavljamo na...

Politika

gradonacelnik-dalibor-biscan-27-o-prvim-potezima-i-planovima-u-hrvatskoj-kostajniciGradonačelnik Dalibor Bišćan (27) o prvim potezima i planovima u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - 27-godišnji Dalibor Bišćan (HDZ), novi je gradonačelnik Hrvatske Kostajnice. Uvjerljivo je u prvom krugu izbora pobijedio...
orkanova-lista-novi-pritisci-na-predstavnike-srbaOrkanova lista: Novi pritisci na predstavnike Srba
SISAK - Desničarska struja u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno nije zadovoljna izborom dožupana iz srpskih redova. Pored bivšeg dožupana Bogdana...
nakon-drugog-kruga-lokalnih-izbora-optimizam-zavladao-u-kninuNakon drugog kruga lokalnih izbora optimizam zavladao u Kninu
KNIN - U drugom krugu lokalnih izbora nezavisni kandidat Marko Jelić ubjedljivo je porazio kandidatkinju HDZ-a za...