Helena Dejanović Helena DejanovićKoliko teško mlade i školovane osobe na području vaše, Sisačko-moslavačke županije, mogu doći do posla?

Mogućnosti samozapošljavanja u području poljoprivrede ima, posebno uzimajući u obzir povoljne klimatske i pedološke uvjete tla na području županije, prije svega područja Banije. U okviru programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine nalaze se brojne mjere koje se mogu iskoristiti za pokretanje vlastitog biznisa, kao i za unapređenje postojećeg. Posebno su velike mogućnosti za osobe do 40 godina života kojima je namijenjeno više mjera, a posebno se ističe potpora mladim poljoprivrednicima. Isto tako, u okviru programa ruralnog razvoja postoji mogućnost javljanja za potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, kojih je na ovom području najviše. Najveći problem se upravo očituje u masovnom iseljavanju mladih s područja županije, a posebno s Banije. Mladi se, naročito oni koji završe visoko obrazovanje, uglavnom ne vraćaju već ostaju u sredinama u kojima su se školovali ili odlaze i dalje, u druge države. Rijetki se odluče na ostanak i bavljenje poljoprivredom kao osnovnom djelatnošću. U ovim krajevima ostaje uglavnom stanovništvo starije životne dobi, koje nema više snage baviti se poljoprivredom, a niti znanja kojima bi povlačili sredstva koja su na raspolaganju u okviru fondova EU.

NADA JE U VOĆARSTVU

S obzirom da ste magistra inženjerka agrobiznisa i ruralnog razvitka, kažite koliko voćarstvo može biti privredna grana na Baniji?

Naša županija se odlikuje povoljnim uvjetima tla, pa je u prošlosti voćarstvo činilo jednu od značajnijih privrednih grana na području Banije. Najzastupljenija je bila šljiva Bistrica, u narodu poznata kao crna šljiva. I danas šljiva čini vodeću voćnu vrstu po zastupljenosti, a slijede je jabuke i kruške. Autohtone sorte šljiva, jabuka i krušaka polako izumiru, uglavnom zbog zapuštenih voćnjaka koji su u posjedu stanovništva koje se nije vratilo svojim kućama nakon rata. Ipak, potencijal sadnje šljiva i ostalih voćaka nije zaboravljen jer stanovništvo pokušava okrupnjavati zemljište i obnoviti plantaže voćaka novim sortama, kao što je šljiva Čačanka. Uvodi se i nova vrsta voća - aronija, koja je za ovo područje relativno nepoznata. Prema statističkim podacima na području županije postoji oko milijun stabala šljiva. Od jezgrastog voća može se istaknuti kesten, pa prema statističkim podacima postoji preko 6.000 hektara šumskih površina pod pitomim kestenom. Važnost šljive i kestena na ovom području prepoznao je Centar za šljivu i kesten, Javna ustanova za obrazovanje odraslih u Donjoj Bačugi gdje sam radila u okviru poticajne mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Primarna uloga je provođenje programa obrazovanja odraslih za specijalizirana zanimanja u poljoprivredi, pa nude brojne programe, među kojima i program za voćara, za koje se stanovništvo može educirati te dobiti potrebne certifikate.
U okviru programa ruralnog razvoja 2014. - 2020. godine nalaze se brojne mjere koje se mogu iskoristiti za pokretanje vlastitog biznisa, kao i za unapređenje postojećeg

Koliko su manjine prisutne u životu Sisačko-moslavačke županije (SMŽ)?

U našoj županiji živi velik broj pripadnika nacionalnih manjina; prema popisu stanovništva iz 2011. živi ih oko 30.000 ili oko 20 posto ukupnog stanovništva. Njihovo prisustvo se, naravno, razlikuje za svaku od njih ovisno o tome koliko prostora imaju za organiziranje događaja specifičnih za svoju zajednicu te koliko nailaze ili koliko ne nailaze na odobravanje od strane većinskog stanovništva. Sve nacionalne manjine se ne sreću s identičnim problemima, pa se s obzirom na posljedice rata, Srbi najviše sreću s društvenom diskriminacijom, pri čemu postoji i najveći rizik od nailaska na razne prepreke u aktivnom sudjelovanju u životu županije. Visokom riziku socijalne isključenosti izloženi su i Romi. Manjinske zajednice svoje tradicije i običaje najviše promiču putem raznih udruga i vijeća. Njihov rad je često je sveden na minimum, s jedne strane zbog nerazumijevanja vladajućih struktura, a s druge zbog ograničenih financijskih sredstava. To je ujedno rezultat slabe angažiranosti po pitanju pisanja projekata i iskorištavanja sredstava. Ipak, zainteresiranost i želja za angažmanom unutar manjinskih zajednica postoji. Kada se shvati da nacionalne manjine nisu prijetnja već ono što svakoj županiji pruža raznolikost i specifičnost, tada će se moći krenuti ozbiljnije i slobodnije s radom. Možemo se samo nadati da nam budućnost donosi više tolerancije.

JAČANJE VIJEĆA

Koliki je interes manjinskih vijećnika za učešće u projektu jačanja vijeća SNV-a i kako gledate dosadašnji tok provođenja?

Na samom početku bilo je neprihvaćanja i nerazumijevanja, ali uz strpljenje, ljubaznost i uložen trud oko isticanja važnosti samog projekta i s obzirom na konačnu dobrobit i rezultate koje će ostvariti na daljnji rad vijeća, interes manjinskih vijećnika je porastao. Na području županije postoji pet županijskih vijeća i četriri predstavnika, dok je na lokalnoj razini 25 vijeća i predstavnika. U sklopu projekta predviđena su četiri edukacijska modula od kojih je prvi održan sredinom prošlog mjeseca u Sisku. Na prvi se odazvalo 27 manjinskih vijećnika, uglavnom mlađih, a komentari i reakcije sudionika bili su pozitivni i obećavajući. Bili su zadovoljni što je naglasak stavljen na primjere iz prakse i što su mogli iznijeti probleme s kojima se susreću, ali se i međusobno povezati s ciljem njihovog rješavanja.

Koliko na području županije mogu djelovati nevladine organizacije (NVO) i koliki je efekt njihovih aktivnosti?

SMŽ je među prvim županijama u Hrvatskoj po stopi nezaposlenosti i u takvim uvjetima ljudi bi se trebali međusobno povezivati s ciljem pronalaženja novih ideja i načina kako osigurati egzistenciju. Jedan od mehanizama za postizanje tog cilja su NVO-i kojima je ostavljen širok manevarski prostor za djelovanje s obzirom na probleme lokalne zajednice kojih na ovom području, nažalost ne nedostaje. Na području županije već djeluje određen broj NVO-a koji nastoje pomoći kroz obrazovanje, prehranu, zdravstvo, pružanje pomoći strarijim i nemoćnim osobama, besplatnu pravnu pomoć i ostale pomoći građanima. Kako bi se djelovanje NVO-a dodatno proširilo, potrebno je da ljudi uoče njihove prednosti te da shvate da NVO ne pružaju samo mogućnost volontiranja nego i zapošljavanja, stjecanja novih znanja, vještina i kompetencija koje im mogu pomoći pri samozapošljavanju ili zapošljavanju na tržištu rada.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!