fran tucan Fran Tućan rodio se 26.10.1878. godine u Divuši kraj Dvora na Uni na Baniji kao sin seoskog učitelja, kao sveučilišni profesor i akademik bio je istinski zaljubljenik svoje struke i nenadmašivi popularizator prirodnih znanosti u nas.

Srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje stiče u Zagrebu, a godinu dana poslije diplomiranja polaže i doktorat znanosti (1905). Već je kao student bio pomoćnik u Mineraloško-petrografskom muzeju u Zagrebu gdje je ravnatelj tada poznati stručnjak dr Mišo Kišpatić, njegov učitelj i uzor.

Po završetku studija i po odlasku svog profesora u mirovinu postaje ravnatelj muzeja i tu dužnost obavlja do svoje iznenadne smrti, 22.7.1944. godine u Zagrebu. U to vrijeme postaje i sveučilišni profesor, a godine 1930. izabran je za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Svoj znanstveni rad i brojna saznanja, te populariziranje svega što ga privlači kao petrografa-mineraloga i prirodoslovca temelji na svojim brojnim terenskim obilascima čitave Jugoslavije i neposrednim promatranjem pri istraživanju rudnog blaga kao osnovice za blagostanje naroda. Poznat je kao istraživač kemijskog i mineralnog sastava boksita te sastava vapnenaca našeg krša. Po njemu je i jedan mineral nazvan »tućanit«.

Uz vrlo bogat i intenzivan znanstveno-nastavni rad imao je još mnogo snage da se posvećuje društveno korisnom radu surađujući na širenju i populariziranju prirodoslovnih znanosti u okviru Hrvatskog prirodoslovnog društva te kao urednik časopisa »Priroda«. Dužnost predsjednika Društva obavlja od 1914—1918, te od 1945—1954. Glavni urednik »Prirode« bio je od 1915—1919, te od 1945—1954. godine.

opca minearologija Osim uređivanja časopisa on u njemu objavljuje i svoje radove, održava predavanja, a izdaje i knjige »Naše rudno blago«, »Među mineralima i stijenama«, »Po Makedoniji«, »Rudno blago Jugoslavije« i dr. Uz to piše i izdaje za studente vrlo opsežne udžbenike »Opću mineralogiju« i »Specijalnu mineralogiju«, koje dopunjuje neposredno prije svoje smrti. Svoj istančani osjećaj za zbivanja i promjene u prirodi vjerojatno je imao usađen od rane mladosti kada se okušao i kao pisac pjesama, novela te literarnih i kazališnih kritika.

Taj osjećaj pratio ga je stalno kroz sve njegove znanstvene radove, jer je gotovo u svima njima uz suhoparno analizirajući opis unio i mnogo vedrih riječi pri opisu boja, usporedbi i pojave minerala kao »živog« bića. Među njegovim je literarnim radovima i pjesmica »Na Uni«, koju objavljuje u časopisu »Pobratim« (1898). Zbog toga su razumljive i riječi njegovih suvremenika da su »Tućanov neiscrpni žar, ljubav, polet i zamah, ustrajnost i vedrina, zračili neodoljivo u čitavoj njegovoj okolini«.

I u desetljeću prije smrti ponovno kao urednik »Prirode« on radi »kao nekad u najboljoj muževnoj dobi, zanesen opet čitavim svojim bićem. U tom poslu našao je sama sebe, proživljavao je najstarije trenutke, razvio je svu svoju umnu djelatnost i radio predano do zadnjeg časa.«

U nekrolozima Bogdana Babića i Miroslava Tajdera, te u bibliografskim popisima Blaženke Magaš i Vande Kochansky-Devide ostalo je registrirano 240 njegovih samostalnih objavljenih radova, članaka i knjiga te 15 radova napisanih u koautorstvu s kolegama po struci. Upornost, sistematičnost, a iznad svega neizmjerna ljubav za ono što je radio i učinio za popularizaciju prirodnih znanosti najvrijednije je što ostade iza Frana Tućana.

Želeći sačuvati za budućnost tu njegovu izuzetnu vrijednost Republički komitet za znanost Hrvatske godine 1987. pridružuje postojećim nagradama i nagradu »Fran Tućan« za popularizaciju znanosti, što je na taj način potvrdilo činjenicu, da je Tućan bio jedan od malobrojnih znanstvenika koji je bio sposoban na najprikladniji način prirodne znanosti približiti svakom zainteresiranom i uputiti ga u tajne prirode.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

otkriven-i-drugi-provalnik-u-benzinsku-postaju-u-dvoruOtkriven i drugi provalnik u benzinsku postaju u Dvoru
DVOR NA UNI - Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 31-godišnjakom utvrđeno je da je zajedno s 27-godišnjakom u noći sa srijede na četvrtak, 2./3....
paroh-umicevic-pozvao-pomozimo-skolarcima-s-nabavom-skolskog-priboraParoh Umićević pozvao: "Pomozimo školarcima s nabavom školskog pribora!“
PETRINJA - Pravoslavni svećenik petrinjske parohije Saša Umićević još jednom je pokrenuo akciju sakupljanja pomoći za one kojima je ona potrebna. Navikli...
kako-su-rusili-zajednicuKako su rušili zajednicu
GLINA - Masovna ustaška ubijanja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi, koja su praćena uništavanjem svih tragova srpskog postojanja u Glini, njihove duhovne...
obiljezavanje-godisnjice-stradanja-capraskih-srbaObilježavanje godišnjice stradanja capraških Srba
BEOGRAD - Predstavnici "Zavičajnog udruženja Banijaca" položili su vijenac i zapalili svijeće na spomen obilježju u Kaluđerici za sve capraške žrtve....

Društvo

prizivanje-proslosti-u-sumornoj-sadasnjostiPrizivanje prošlosti u sumornoj sadašnjosti
RIĐANE - Selo Riđane nalazi se na području opštine Biskupija, na svega desetak kilometara od Knina....
robinzon-od-vrginmostaRobinzon od Vrginmosta
VRGINMOST - Kada u zapuštenim i uglavnom napuštenim selima i zaseocima Banije i Korduna naiđemo na...
protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...

Novosti

podmetnula-pozar-da-bi-se-osvetila-srbimaPodmetnula požar da bi se osvetila Srbima
BENKOVAC - Vatrena stihija koja od 20. avgusta guta čitav benkovački kraj i dalje neumorno divlja, a...
savo-strbac-vasington-o-verskim-slobodama-u-hrvatskojSavo Štrbac: Vašington o verskim slobodama u Hrvatskoj
BEOGRAD - Stejt Department je 15. avgusta ove godine objavio redovni godišnji izveštaj o verskim...
umesto-podela-graditi-poverenje-s-manjinama-koje-su-ugrozene"Umesto podela graditi poverenje s manjinama koje su ugrožene"
ZAGREB - Povodom Dana sećanja na žrtve svih totalitarnih režima, Centar za suočavanje s prošlošću iz...

Kultura

preobrazenje-kao-ohrabrenjePreobraženje kao ohrabrenje
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, kao što to vjekovna tradicija nalaže, veliki broj pravoslavnih...
proglaseni-ovogodisnji-laureati-nagrade-strazilovoProglašeni ovogodišnji laureati nagrade "Stražilovo"
SREMSKI KARLOVCI - U susret 46. Brankovom kolu, žiri ove pesničke institucije, u sastavu: Nenad...
grad-split-ugostio-clanove-udruzenja-srba-iz-hrvatske-nikola-tesla-iz-kragujevcaGrad Split ugostio članove Udruženja Srba iz Hrvatske “Nikola Tesla” iz Kragujevca
SPLIT - SKD “Prosvjeta” pododbor Split u suradnji s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Splita 17....
visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...

Oluja

bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...
proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...