sadnice kestenja bacuga DONJA BAČUGA - Pokusni nasad pitomog kestena u Gornjoj Bačugi obišli su danas predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatskih šuma, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zajedno s domaćinima Darinkom Dumbovićem, gradonačelnikom grada Petrinje i njegovim suradnicima, te članovima Udruge za ekologiju i razvoj „Put kestena“.

„Nasad pitomog kestena projekt je koji Grad Petrinja podupire već dugi niz godina i zahvaljujući, prije svega, dobrim ljudima, partnerima, prijateljima koji su došli i koji nam žele ukazati na neke stvari koje možemo usmjeriti prema onome, ne samo što hoćemo, nego i što moramo napraviti u ovom prostoru koji je rođen upravo za pitomi kesten. Naš Centar za šljivu i kesten je velika perspektiva, budućnost, strategija našega Grada Petrinje i u toj strategiji možemo zahvaliti svima onima koji su pomogli zadnjih desetak godina. Ono što treba naglasiti, u životu kada ideš nešto raditi, u bilo kojoj instituciji, onda uvijek jedan čovjek čini razliku i mogu reći da je to u ovom slučaju Đuro Juić koji je motor i snaga cijelog ovog područja gdje nas potiče, gura, ukazuje, okuplja i gdje želi pokazati što je jedan prirodni resurs kao što je pitomi kesten i da ga mi moramo koristiti kroz plasiranje i prezentaciju kroz fondove i povezivanje više gradova. Primjer tome je i što smo u poljskom gradu Piotrkow Trybunalski zasadili dvije sadnice pitomog kestena budući ga oni nemaju na svojim prostorima, a to govori kako je ovo voćka koja ima svoju perspektivu i koja uz struku i uz naš Centar za šljivu i kesten može dati jednu dodanu vrijednost, snagu, poticaj i razvoj koji možemo ostvariti upravo kroz ono što ovdje i planiramo. Zahvaljujem i partnerima koji su došli, jer to su ljudi koji dobro razumiju što je priroda, koje je ovo okruženje i sa svojim znanjem i sposobnostima mogu samo pridonijeti da ovaj kraj ipak zaslužuje, ono što je najvažnije, poticaj, potporu i podršku u onom dijelu znanja da ne napravimo „krivi korak" koji mora biti pravi da u budućnosti naš pitomi kesten bude ono što je maslina u Dalmaciji."– rekao je gradonačelnik Dumbović.

Ovom prigodom o značaju ovakvih aktivnosti i nasada govorio je i Goran Videc načelnik Sektora u Ministarstvu poljoprivrede i Upravi šumarstvo, lovstvo i drvna industrija, naglasivši: „To je ishodište pitomog kestena u Republici Hrvatskoj i ovo je jedna hvale vrijedna aktivnost i akcija koju Ministarstvo zdušno podržava i nastavit će, jer definitivno kesten nije ovdje samo voćkarica, samo plod, odnosno šumska vrsta, kesten je ovdje način i filozofija života i mislimo da na tome treba temeljiti razvoj ove lokalne zajednice, ovog ruralnog područja i Ministarstvo poljoprivrede će u tom smislu, u okviru svojih mogućnosti, poduprijeti svaku takvu inicijativu. Ovdje također možemo vidjeti jednu sinergiju koja je nastala između znanstvene zajednice, gospodarstva i lokalne zajednice što znači da je jednim zajedničkim radom definitivno je moguće postići kvalitetan rezultat i upravo ovaj nasad ovdje ukazuje na to i u tom smislu trebamo stremiti i dalje." Pojasnio je i što konkretno znači pomoć Ministarstva: „Riječ je o mjerama ruralnog razvoja za koje je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo Pravilnik o provedbi mjere 85 koje je u smislu konverzija degradiranih šumskih sastojina u sastojine više uzgojnog oblika, a mislim da je to smjer u kojem će biti potrebno i razvijati i gospodariti šumama kestena na ovome području. U tom smislu će Ministarstvo u slijedećih nekoliko dana objaviti predmetni Pravilnik, a do početka ljeta očekujemo i Javni poziv na kojeg će moći aplicirati šumoposjednici, udruge šumoposjednika, te ostale osobe koje gospodare šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, gdje će moći putem sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda pridonijeti unapređenju ovih sastojina kestena."

Što ovakav projekt znači u znanstvenim krugovima kazala je Dijana Vuletić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta: „Kesten zaslužuje jednu veliku pažnju, ne samo s gospodarstvenog, nego i znanstvenog stajališta, jer je ugrožena vrsta, odnosno napadnut je različitim štetnicima, pa smo se s te strane mi počeli baviti rakom kestenove kore i osom šiškaricom i tu smo imali uspjeha, a onda je nastavljena priča oko unapređenja kvalitete samog drveta, zapravo i gospodarenja šumama, pa tako i samoga ploda. Znamo da je vrlo hranjiv i zanimljiv i sa svojim različitim drugim sastojcima, tako da nam je cilj pratiti unapređenje ovih nasada i kestenovih šuma sa znanstvenim istraživanjima da bi mogli onda osnivati nasade koji su već u startu s povećanom kvalitetom, tako da možemo onda očekivati bolju kvalitetu samog drveta i ploda, a onda i stabilnost te šume u budućnosti."

Hrvatske šume su se od samog početka, 2011. godine, zajedno s pokretačima, uključile u ovaj projekt, o čemu je govorio Petar Petrović, voditelj Uprave šuma Podružnice Sisak: „Hrvatske šume su nabavile sve ove sadnice, obavile ograđivanje i do sada je u ovaj projekt uloženo oko 200 tisuća kuna. Naravno da je nama, kao, Hrvatskim šumama, zanimljiv ovaj projekt iz razloga što gospodarimo s oko šest tisuća hektara kestenovih sastavina koje su napadnute od raka kestenove kore i ose šiškarice koje proizvode značajne štete na tom kestenu. Nama je u interesu da imamo kvalitetne, zdrave sastavine na čemu radimo. Podsjećam i da smo prošle godine proslavili 250 godina hrvatskog šumarstva i možemo se sigurno podičiti da smo među najljepšim šumama u Europi. Imamo više od 95% prirodnih šuma koje su kvalitetne i zdrave. Nadamo se da ćemo nastavkom na ovom projektu doći i mi do nekakvih rezultata koji će nam pomoći da nekako oplemenimo te kestenove šume koje su trenutno panjače, a jedan veliki projekt koji smo započeli protekle godine je prevođenje kestenovih panjača u kestenove sjemenjače, znači da dobijemo zdrave kestenove šume. Već ove godine Hrvatske šume su pripremile 30 tisuća sadnica koje ćemo „unijeti" u naše sastavine kestena. Prvi nasad koji ćemo napraviti bit će u nastavku ovog pokusnog nasada, prema Planinarskom domu „Matija Filjak", gdje ćemo prvih pet hektara kestenove panjače prevesti u sjemenjaču."
U ime Udruge za ekologiju i razvoj „Put kestena", koja je jedan od partnera u projektu, obratio se predsjednik Đuro Juić: „Pored pitomog kestena, kao voćkarice, Grad Petrinja, kao lokalna samouprava, ima jako veliki interes zaštititi cijelo ovo područje. Površina kestenove šume kraj Petrinje je oko 1540 hektara i to je nemjerljiva vrijednost šume, kao šume, sa socijalnog, zdravstvenog, turističkog, gospodarskog i drugog aspekta. Paralelno s time mi sada razvijamo i proizvodnju sadnica za koje bi se specijalizirao Centar za šljivu i kesten i za tržište i za obnovu mnogih OPG-a ovdje, odnosno ljudi koji se žele baviti voćarstvom. Kesten je za nas ovdje još nedovoljno poznata voćkarica koja daje ogromnu korist gospodarstvu."
Nakon obilaska nasada otišlo se i do Centra za šljivu i kesten gdje je prisutne Ante Marić, pročelnik za gospodarstvo, poljoprivredu i komunalne djelatnosti grada Petrinje, upoznao s aktivnostima Centra i što se sve u budućnosti planira.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!