petrinja PETRINJA – Petrinjke i Petrinjci slave svoj dan, jer se 10.kolovoza obilježava kao Dan grada Petrinje, ali današnji dan se slavi i kao dan zahvalnosti Bogu i svetom Lovri zbog oslobođenja grada od Turaka, kada je u noći između 9.i 10.kolovoza 1594.godine bio poražen Hustan-beg i turska vojska.

Sveti Lovro bio je đakon i mučenik, na slikama je prikazan u đakonskoj odjeći s palmom u ruci – simbolom mučeništva. Posebna mu je oznaka žar, na kojem je podnio mučeničku smrt. Na ulaznom portalu bile su uklesane riječi ''Ako tkogod pak hram Božji obeščasti, razorit će i njega Bog'' ( Iz Prve poslanice Korinčanima).

Prva župna crkva iz 1603. godine je bila drvena, a sagrađena je darovnicom Marije Terezije, a na današnjem mjestu nova se crkva počela graditi 20. ožujka 1780. godine. Gradnja je bila dovršena 1780. godine, a posvetio ju je na blagdan svetog Lovre 10. kolovoza 1781. godine zagrebački biskup Josip Galjuf.

Iako spomenik kulture 0- kategorije, upisana u Registar spomenika RH, tijekom Domovinskog rata srušena je do temelja, u ožujku 1992. godine. No, na istom mjestu je sagrađena nova, koju je 10. kolovoza 2000. godine posvetio nadbiskup zagrebački mons. Josip Bozanić.

Petrinja se prvi put spominje 1240., kada je od hercega Kolomana dobila privilegij slobodnoga kraljevskoga grada, što je 1242. potvrdio i kralj Bela IV. Arpadović. Tadašnji grad se nalazio nekoliko kilometara južnije i to na području sela Jabukovac. Tadašnje naselje su razorili Turci, koji su podigli novu tvrđavu na ušću Petrinjčice u Kupu. Nakon njihova protjerivanja na tom se mjestu razvija nova Petrinja.

Iz našeg grada rodom su brojni istaknuti umjetnici, kao što su poznati slikar Krsto Hegedušić, astronom i predsjednik Matice Hrvatske Oton Kučera, kiparica Mila Vod, slikarica Andreja Dujnić, akademski slikari Branko Čačić i Davor Žilić, kipar Ivan Kožarić, književnica Branka Kalauz te primjerice glumac Boris Miholjević. Često volimo isticati kako je Petrinja grad sporta. Povijest to i pokazuje, jer iz Petrinje su Vlado Lisjak, olimpijski pobjednik u hrvanju, Marijan Mrmić, bivši hrvatski reprezentativni nogometni vratar, Milan Nenadić, osvajač olimpijske brončane medalje u hrvanju, Marijan Vlak, vratar Dinama, Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a te Slavko Koletić, bivši hrvač, osvajač srebrnog odličja na Svjetskom prvenstvu 1970.godine.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or