Pozdrav iz Siska! – radnici Krešo Lukinić, Sabahudin Gašić i Edin Safić Pozdrav iz Siska! – radnici Krešo Lukinić, Sabahudin Gašić i Edin SafićSISAK - Nekada je u Sisku radilo onoliko radnika koliko grad danas ima stanovnika. Željezara je zapošljavala 13 tisuća ljudi, Rafinerija nafte oko 3500, ostatak možemo podijeliti na Brodoremont, Luku, kemijsku industriju Radonja, konfekciju Siscia, tvornicu alkoholnih pića Segestica, sve odreda zbog sumnjivih radnji propale brendove – nabraja Sabahudin Aba Gašić, radnik sa 23 godine staža u Rafineriji Sisak, dok s platoa industrijske zone gledamo prema bakljama što sukljaju iz jednog od mnogobrojnih dimnjaka rafinerijskog postrojenja.

Malo dalje, s mosta iznad željezničkog kolodvora jasno se vide ostaci nekadašnje gradske industrije i dijelovi radničkog naselja Caprag. U krugu željeznice radi samo jedan od nekadašnja tri kafića, u kojemu nema gostiju. Vidimo tek željezničara skrivenog od ljetne žege u kolodvorskoj čekaonici. Naš radnik pamti drugu sliku s istog mjesta: nekada je tu bilo krcato svijeta, ljudi k’o mrava, a piće se točilo kao na traci, kaže nam.

U Sisku je već dugo prisutna tema sudbine oko 650 zaposlenika Rafinerije, od čega približno 350 radnika radi u pogonima. Nakon što su tri hrvatska člana Inine Uprave (ostala trojica čine mađarski dio) na nedavnoj sjednici Uprave odbila glasati o točki dnevnog reda koja je, uz pitanje modernizacije riječke Rafinerije, obuhvaćala i zatvaranje sisačke, odnosno njezino pretvaranje u distributivno-logistički centar, radnici Rafinerije nafte Sisak poručili su putem džambo plakata postavljenima na prilazima i u samom gradu: ‘Neće proći – pozdrav iz Siska!’ Na plakatu je ispružena ruka radnika s isturenim srednjim prstom, koja se može tumačiti po volji: kao poruka odj…, kao prst koji prijeti i kao metafora za okidač, ali svakako kao poziv na daljnju borbu za spas Rafinerije.
Podatak od 200 milijuna kuna gubitaka je perfidna laž. Neka predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott javnosti i radnicima pokaže dokumente da ova Rafinerija stvara gubitke. Mi poslujemo u dobitku bez obzira na sve obustave prerade nafte – ističe Sabahudin Gašić

Mimo kalkulantskog naputka službene hrvatske politike, reakcija hrvatskih članova Uprave Ine ponajviše je zasluga radnika koji su dijelom članovi Stožera za obranu Rafinerije i sindikata Nova solidarnost, a koji u posljednje dvije godine konstantnim akcijama upozoravaju sve državne strukture na alarmantno stanje u Rafineriji: ovo je naime već drugi put u protekle dvije godine kako MOL, mađarski partner Ine, na perfidan način namjerava zatvoriti sisačku Rafineriju.

Upućeni tvrde da se Mađarima jako žuri sa zatvaranjem Siska jer je arbitražni proces u Londonu, koji Hrvatska vodi protiv MOL-a s ciljem ukidanja dioničarskog ugovora iz 2009., pri kraju i čini se da bi mogao završiti u korist Hrvatske. Prema tom ugovoru, koji je potpisan u vrijeme vlade Ive Sanadera, mađarska je strana kupnjom dodatnih dionica dobila upravljačka prava u Ini uz obavezu modernizacije i riječke i sisačke rafinerije, što nije napravila pa je to i postalo predmet arbitraže. Ako bi Hrvatska dobila arbitražu, upravljačka prava u Ini mogla bi se vratiti na ona po ugovoru iz 2003. i MOL više ne bi mogao donositi ključne odluke u kompaniji. Radnici Rafinerije Sisak s kojima smo razgovarali tvrde da je MOL novac namijenjen modernizaciji hrvatskih rafinerija ulagao u modernizaciju vlastitih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj.

- Čak su ulagali novac u jednu rafineriju u Italiji koju su kasnije zatvorili, a Sisak je ostao zadnji u koji nisu uložili ništa – iz njega su samo vukli dobit. Naravno, kad imaju modernizirane svoje rafinerije, nije im u interesu da Sisak više radi - kaže nam radnik Edin Safić, objašnjavajući time prave namjere mađarske strane.

Iz današnje perspektive nije teško zaključiti da su mutne igre oko Ine, tzv. strateško partnerstvo tvrtki Ina i MOL koje datira iz 2003., zaslugom politike i interesnih grupa u njoj bile samo paravan za kontrolu i rasprodaju te naftne industrije od strane Mađara, a nikako pravo partnerstvo. MOL je naime prvobitno od Hrvatske kupio četvrtinu Ine plus jednu zlatnu dionicu koja mu je omogućila vođenje financija, odnosno time je MOL kupio utjecaj na sve velike strateške odluke tvrtke. Do gotovo pola dionica Ine (49,08 posto) MOL je naposljetku došao kupovinom istih koje su ponudili bivši, ali i možda neki sadašnji radnici Ine, dok se sve opet odigravalo u mandatu bivšeg premijera Sanadera, koji je i sam kasnije optužen za uzimanje mita u slučaju Ina-MOL, a nakon što je potpisao sporni ugovor iz 2009. godine.

Bilo kako bilo, mađarska strana je na spomenutom srpanjskom sastanku tražila da Uprava odobri novac za 2016. i 2017. za modernizaciju Rafinerije Rijeka uz uvjet da se zaustavi prerada nafte u Sisku. Uz tu klasičnu ucjenu spomenuli su gomilanje gubitaka u sisačkoj Rafineriji, koji navodno iznose oko 200 milijuna kuna godišnje.

- Podatak od 200 milijuna kuna gubitaka je perfidna laž. Neka predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott javnosti i radnicima pokaže dokumente i izračune da ova Rafinerija stvara bilo kakve gubitke. Mi poslujemo u dobitku bez obzira na sve obustave prerade nafte. Godišnje tri puta pokrećemo i tri puta obustavljamo preradu, što je šok za naše pogone - kaže Sabahudin Gašić.

Podatak da je sisačka Rafinerija lani poslovala u plusu iznio je ranije za ovaj list predsjednik Nove solidarnosti Predrag Sekulić, kazavši da je samo u prva četiri mjeseca prošle godine tvornica poslovala s dobitkom od 21 milijun kuna. Radnik Igor Pešun daje nam pak podatak da je konačna neto dobit lani iznosila čak 40 milijuna dolara, unatoč svim povremenim obustavama prerade nafte i manjku radne snage u pogonima. A sisačka Rafinerija preradi oko 600 tisuća tona nafte godišnje…

- U vezi riječke Rafinerije Áldott kaže da trebaju uložiti 400 milijuna dolara za njezinu modernizaciju uz povrat uloga za 15 godina. Pa koja bi ozbiljna firma dozvolila povrat investicije za 15 godina? Drugo, kad pitate direktora sektora Rafinerije i marketing da vam službeno na Radničkom vijeću kaže koliki su gubici riječke, a koliko sisačke Rafinerije, reći će vam da se one u tom slučaju ne promatraju odvojeno. Ako ih ne promatra odvojeno, otkuda tih 200 milijuna? Iz svojih izvora znamo da redovno poslujemo pozitivno - ističe Pešun.

Radnici naglašavaju da odluku o zatvaranju sisačke Rafinerije MOL želi provesti iz isključivo tržišnih razloga, jer otpočetka nisu zainteresirani za proizvodnju: nevjerojatno zvuči podatak da se u posljednjih 13 godina nije ulagalo u domaće naftne bušotine. S nekakvim minimalnim ulaganjima krenulo se tek u posljednjih godinu-godinu i pol, za što su opet zaslužni radnici… Oni su i ti koji se s aktualnim problemima bude i liježu: svakodnevno diskutiraju o daljnjim akcijama i planovima za obranu Rafinerije, odavno već sanjaju svoja postrojenja i pogone, sve dok ih ne probudi onaj vatreni plamen iz dimnjaka.

- Stalno upozoravamo na namjere MOL-a i na činjenicu da bi oni našli milijun razloga zašto se najavljena modernizacija riječke Rafinerije naposljetku neće isplatiti. Naftna polja u Slavoniji bliža su Mađarskoj nego nama, dakle žalosno je da naši kolege u Rijeci ne vide kuda to vodi, jer nema ih ni za čuti ni za vidjeti. Pa neće se oni spasiti ako mi padnemo, neka ne misle tako - upozorava Gašić.

Njegov kolega Safić vjeruje kako će mađarska strana pokušati naći neki novi model, rupu u zakonu po kojoj hrvatski članovi Uprave neće još dugo moći opstruirati i rušiti kvorum za izglasavanje strateških odluka. Smatra da sisačku Rafineriju žele riješiti prije okončanja arbitraže, a koliko su Mađari u cijeloj priči dominantni ilustrira činjenicom da odlučuju o svakom toaletnom papiru i sapunu koji se dovozi u Rafineriju.
Ovako dalje ne ide, vidite, mi smo spremni i na krajnje akcije, ukoliko zatreba izaći ćemo na cestu, zatvoriti izlaz derivatima, jer riječ je o dugogodišnjem sistematskom uništavanju Ine kako bi MOL profitirao isključivo za svoj račun – govori Krešo Lukinić

Zanimljivo je zapravo, kao uostalom u svim industrijskim gradovima, koliko su ostaci sisačke privrede i mali obrtnici vezani uz poslovanje Rafinerije. Radnik Krešo Lukinić priča nam kako je jedna njegova prijateljica vlasnica frizerskog salona u kojem, kazala mu je svojedobno, usluge šišanja i brijanja koristi čak 49 zaposlenih u Rafineriji.

- Ako propadne Rafinerija, propast će i salon, banalno je to, ali nam istovremeno govori koliko je ona važan privredni kotačić u ovom gradu - upozorava Lukinić.

On je zaposlen već 23 godine, a po struci je strojobravar. Radi na mjestu operatera, održava najprofitabilniji pogon u Rafineriji.

- A kako je raditi? Neki dan sam htio otići doma, sva se muka u meni nakupila, eto kako je. Nekada je na mom radnom mjestu bilo uposleno deset ljudi, a sad nas je četvero. Imamo svakodnevni odljev kadrova, inženjeri neće raditi za pet-šest tisuća kuna, mladi inženjeri idu u inozemstvo. Meni su 43 godine, imam dvoje srednjoškolske djece i nemam što za izgubiti. Ne vjerujem da sam spreman za neki drugi posao negdje u inozemstvu. Znam raditi to što znam. Ovako dalje ne ide, vidite, mi smo spremni i na krajnje akcije, ukoliko zatreba izaći ćemo na cestu, zatvoriti izlaz derivatima, jer riječ je o dugogodišnjem sistematskom uništavanju Ine kako bi MOL profitirao isključivo za svoj račun - govori Lukinić.

Pitamo radnike misle li da se na pitanju sudbine Rafinerije mogu dobiti ili izgubiti predstojeći izbori.

- Naravno da mogu. Poznato je da politika ima svoje prste u svemu tome i da je umiješana u ovaj slučaj - slažu se uglas.

- Politika jedina može riješiti ovo stanje, jer je i dovela do njega. Vidite, jednom prilikom je predstavnik MOL-a Artur Terneš kazao da mi ne uvozimo ni kap nafte u Hrvatsku, da bi predsjednik Uprave Áldott za istom govornicom koju minutu kasnije pred menadžerima i direktorima koji odlučuju o Ini kazao da se ipak uvozi zbog optimizacije poslovanja, o čemu postoji i tonski zapis. Što vam to govori? Da pravna država ne funkcionira. Zašto Uskok ne uđe u Inu i ne izuzme dokumentaciju, ne popriča s onima koji nešto znaju jer je poznato da se tamo pere lova, da se oduvijek krade? Pravna država mora inzistirati na poštivanju zakona vlastite države. Donesen je strateški zakon oko kojega je postignut konsenzus svih stranaka da Hrvatska mora biti energetski neovisna i o tome treba voditi računa - kaže Sabahudin Gašić.

- Ovdje sutra moraju živjeti naša djeca i unuci i njihova djeca. Lokalna zajednica na čelu sa županom i gradonačelnicom, bez obzira na njihovu stranačku različitost, mora se udružiti i zajedno u Zagrebu reći da svi želimo da ovaj grad živi te da se, ukoliko zatreba, oko toga beskompromisno konfrontiraju s politikom u Zagrebu. Kakav bi to tek bio odjek u ostatku zemlje! - dodaje Gašić.

U Sisku su pak zamjetni užurbani radovi na infrastrukturnim zahvatima u centru grada. I oni su, doznajemo, bazirani na kreditnom zaduženju grada koji, između ostalog, ubire veliki komunalni doprinos od Rafinerije. Što bi se dogodilo u slučaju njezina zatvaranja? Bi li grad tada mogao isplaćivati plaće svojim djelatnicima i vraćati dugove? To je dugoročno i važno pitanje, kažu radnici, o kojem se u sklopu borbe za Rafineriju itekako mora povesti računa.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

po-noci-vozio-bez-svjetala-pod-utjecajem-alkohola-od-2-33-promilaPo noći vozio bez svjetala pod utjecajem alkohola od 2,33 promila
GLINA - Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave sisačko-moslavačke zabilježeno je sedam kaznenih djela, od kojih su pet djela počinili...
sluzeno-blagodarenje-za-narod-slabinjskiSluženo Blagodarenje za narod slabinjski
SLABINJA - U crkvi Sv.Petka u Slabinji, Blagodarenje za narod Slabinjski služio je Gosp. Dalibor Tanasić Protojerej Kostajničko-Dubičke parohije....
traktor-sesticima-iz-komogovineTraktor Šestićima iz Komogovine
KOMOGOVINA - Početkom septembra humanitarna organizacija Srbi za Srbe isporučila je polovni traktor Torpedo Adriatik 4506A u vrednosti od 3.500 € za...
banijci-ni-u-australiji-ne-zaboravljaju-rodni-krajBanijci ni u Australiji ne zaboravljaju rodni kraj
SIDNEJ - Banijci Sidneja i njihovi prijatelji okupili su se prošlog vikenda u sali Crkve Svetog Nikole u Blektaunu na tradicionalnom humanitarnom...

Društvo

na-izvoru-rijeke-kosovciceNa izvoru rijeke Kosovčice
Biskupija je jedna od četiriju dalmatinskih općina s većinskim srpskim stanovništvom: do posljednjeg...
odlazak-u-osamdesetojOdlazak u osamdesetoj
PERUŠIĆ - Ako se zateknete u srcu Like, Perušić ćete lako pronaći, Kosinj nešto teže, selo Zabarje vrlo...
obnova-kaznenog-postupkaObnova kaznenog postupka
Nedavno sam slučajno saznao da protiv mene postoji međunarodna tjeralica, koju je izdao Interpol Zagreb,...

Novosti

strah-u-vodotecuStrah u Vodoteču
VODOTEČ - Selo Vodoteč u Ličko-senjskoj županiji, sedam kilometara udaljeno od Brinja, krasio je...
kapetan-dragan-montiran-proces-iz-sovinistickih-pobudaKapetan Dragan: Montiran proces iz šovinističkih pobuda
SPLIT - Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, jutros je u Splitu izneo svoju odbranu na...
septembarski-talas-sudjenja-srbima-u-hrvatskoj-za-ratne-zlocineSeptembarski talas suđenja Srbima u Hrvatskoj za ratne zločine
BEOGRAD - Poslije godišnjih odmora u Hrvatskoj je krenuo novi talas suđenja Srbima i pripadnicima bivše...

Kultura

oluja-razvejala-bacuske-tamburase"Oluja" razvejala bačuške tamburaše
Sve bačuške tamburaše, članove nekad čuvenog orkestra, ratni vihor je rasuo u daljini, a svake godine se...
18-31-krajiski-likovni-salon-od-13-oktobra18 (31) Krajiški likovni salon od 13. oktobra
Krajiški likovni salon biće otvoren 13. oktobra 2017. u Galeriji Muzeja želјeznica Srbije (Nemanjina 6,...
udruzenje-krajiskih-srba-u-cikagu-obelezilo-jubilej-foto-videoUdruženјe krajiških Srba u Čikagu obeležilo jubilej (Foto / Video)
ČIKAGO - Krajišnici poreklom sa Korduna, Banije, Slavonije, Dalmacije, Like, Bosanske Krajine i drugih...
odrzan-84-vukov-saborOdržan 84. Vukov sabor
LOZNICA - U Tršiću je u nedjelju održana završna svečanost 84. Vukovog sabora, a tom prilikom...

Oluja

franjo-hvala-ti-sto-si-nas-proterao-tekst-zrtve-oluje-koji-tera-na-razmisljanje"Franjo, hvala ti što si nas proterao": Tekst žrtve "Oluje" koji tera na razmišljanje
„Da smo ostali dolje, neko bi možda uspio kao i ovdje, ali većina nas bi se oslanjala na roditeljske veze za zaposlenje, ostali na roditeljskim...
svjedocenja-prezivjelih-iz-grubora-gosica-i-varivodaSvjedočenja preživjelih iz Grubora, Gošića i Varivoda
Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta 1995. i o njemu su poznati brojni fakti. Pokojni Božo Knežević snimio je sjajan dokumentarac “Oluja...
bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...

Politika

dss-napad-na-bjelajca-pokazuje-u-kakvim-uslovima-zivi-vecina-pripadnika-srpske-zajedniceDSS: Napad na Bjelajca pokazuje u kakvim uslovima živi većina pripadnika srpske zajednice
ZAGREB - Demokratski savez Srba  danas je najoštrije osudio napad na svog stranačkog kolegu - zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda...
sdss-osudio-pokusaj-fizickog-napada-vijecnika-hsp-a-na-zamjenika-zupana-bjelajcaSDSS osudio pokušaj fizičkog napada vijećnika HSP-a na zamjenika župana Bjelajca
SISAK - Predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a Boro Rkman, vijećnica županijske Skupštine Sisačko-moslavačke županije Mirjana Oluić-Voloder i vijećnik Branko...
pupovac-se-nada-hitnom-sastanku-sa-srpskim-drzavnim-vrhomPupovac se nada hitnom sastanku sa srpskim državnim vrhom
ZAGREB - Predsednik Srpskog nacionalnog veća Milorad Pupovac izjavio je da se nada hitnom razgovoru sa srpskim državnim vrhom, na kojem bi se razmatrali...