glina 1941 654 … Kada su ih u noći počeli vezivati, Nikici (Samardžiji, jedinom preživelom u masakru glinskih Srba, 13. maja 1941. godine – nap. S. L.) je odmah bilo jasno da su to pripreme za odvođenje iz zatvora ali nije znao kuda. U vrijeme prijevoza kamionom od zatvora prema Petrinji počeo je smišljati što i kako napraviti da pobjegne kada to nije uspjelo u zatvoru. Pažljivo je promatrao kuda ih voze i kada su od Jukinca došli do Prekope i tu kamion usporio vožnju i skrenuo sa glavne ceste ulijevo u polje, znao je da više nema puno šanse i da ih vode na likvidaciju. Kada su ih skinuli sa kamiona vidio je da idu uz rijeku Glinu unatoč tome što je bio gusti mrak. Kako je prije već osjetio da nije jako svezan, uspio je osloboditi ruke ali ih je držao skupa kao da su i dalje vezane, i gledao lijevo i desno da smisli kako se osloboditi. Na to ga je ustaša Mato Kihalić-Brko, koji je bio blizu, upitao „kuda se okrećeš – glavu naprijed“ i otišao do ustaše naprijed po baterijsku lampu da provjeri da li su mu ruke dobro svezane. Kada je sa lampom došao do Nikice, ovaj ga je, fizički jak i čvrst, lako zgrabio i prebacio preko leđa i u jednom skoku već bio na obali rijeke gdje se odmah bacio u vodu i počeo plivati. Na to su ustaše nasumce otvorili po mraku vatru pucajući u tom pravcu. U vodi je osjetio da je ranjen u nogu, uspio je skinuti sa sebe kaput i bacio ga u sredinu rijeke dalje od sebe da skrene pažnju na kaput, a on se sklonio ispod grana na obali i pritajio u mraku… Morao se još nekoliko puta prebacivati i kriti dok mu nije uspjelo da u toku ljeta 1941. godine sa krivotvorenim ispravama dospije u Beograd…

Osim Nikice Samardžije… kasnije su i dva Hrvata koji su bili svjedoci događaja toga dana ispričali što se dogodilo. Jedan od njih, Đuro Silaj iz Majske ulice bio je mobiliziran te noći i čuvao stražu kod zatvora i te noći gledao kako Srbe vezane sa rukama odostraga, dovode do kamiona kroz red ustaša koji su ih po običaju kundakom udarali uz požurivanje da idu brže. To je priča svjedoka koji je vidio da su ih svezane trpali u kamione i odvozili u Prekopu.

Drugi svjedok je mlinar Šešerin iz Jukinca, brat Ante Šešerina iz Gline. Njega su sa noćne straže pokupili i natjerali da u Prekopi skupa sa drugima pokapa netom strijeljane polugole i mrtve Srbe… Tom prilikom prepoznao je mnoge ubijene i još se tresući od užasa išao oprati svoje krvave čizme kojima je gazio ubijene dok je zatrpavao i hodao po njihovim leševima. Obojica su to što su te noći doživjeli išli sve ispričati svom susjedu Milanu Despotu koji je već živio skrivajući se po Glini kod rodbine da ga ustaše ne uhapse…

Osim ovih svjedočanstava postoji i izjava seljaka iz Prekope Petra Erenta koji je isto zatrpavao strijeljane i masakrirane i potvrdio da su među posljednjima ubijeni Ilija Aćimović iz Gornjih Jama i Janko Stojić iz Gline. Bajonetom izbodeni Aćimović bio je tako ostavljen da se muči dok ne umre i za to vrijeme iz jame se čulo zapomaganje jednog ranjenog i još živog čovjeka koji je pitao što će njegovo petoro djece bez njega. Na to se prisutni Nikica Vidaković spustio u jamu i iz pištolja pucao u glavu i tako ga dokrajčio.

Nedugo poslije ovog zločina obavljenog u Prekopi, Nikola Lipak-Čuklje, koji je cijelo vrijeme bio zaposlen kod prevažanja i likvidiranja, u društvu se hvalio da je te noći ubijeno 437 Srba…

Odmah poslije strijeljanja, jame sa tijelima bile su posute krečom i zatrpavane i vrlo plitkim slojem zemlje jer je ubijenih bilo puno. Kada je u proljeće 1947. pislije rata, obavljeno otkopavanje žrtava iz jama u okolici Gline, tražilo se da rodbina dođe na prepoznavanje svojih najbližih ali se tome odazvao mali broj žena jer ih je većina bila izvan Gline. Tada je ustanovljeno da je dosta strijeljanja bilo obavljeno pucanjem u potiljak. Pronađeni su i prepoznati leševi Ilije Letića, Dragoslava Tomića i još ponekog te dijelovi odjeće, stvari i kovanih novaca.

Svi iskopani leševi iz jame kod Prekope a tu je bilo i kasnijih strijeljanja, kao i onih doveženih iz glinske crkve te s ostalih masovnih jama na području Gline, preneseni su na pravoslavno groblje. Tamo na mjestu srušene crkvice položeni su u zajedničku Spomen-kosturnicu u kojoj se nalazi na vječitom počivalištu oko 2500 ubijenih Srba od 1941. do 1944. godine sa područja kotara Glina.

U znak sjećanja na ove žrtve 13. maja bio je spomen-dan i proglašen Danom Gline sve do 1995. godine. Od tada nema odavanja počasti ubijenim građanima Gline koji su nevini stradali od strane ustaških zločinaca…

Koliko se istina o likvidaciji glinskih Srba teško probijala do javnosti svjedoči primjer da se o ubistvu nije znalo dalje od Gline…

No istina je ipak makar i šapatom polako dolazila u javnost a bila je i potvrđena postupcima i izjavama ustaša iza glinskog masakra. Tako je u Glini već poslije mjesec dana bila javna tajna da su svi glinski Srbi ubijeni ali ne i mjesto gdje je to obavljeno osim nekoliko koji su to znali ali o tome nisu previše pričali.

Tužne majke slutile su istinu o tragediji ali su svojoj djeci tu istinu tajile, neke sve do završetka rata. Djeca Nikole Žutića istinu o ubistvu oca i drugih Glinjana čula su tek poslije rata 1945. godine. Za one koji nisu znali ili nisu vjerovali da se tako nešto moglo dogoditi, uvijek je postojala nada da će se njihovi najdraži… vratiti. Nažalost, nade se nisu ispunile, nije se vratio niko.

I dok su mnoge glinske žene tugovale za svojim najmilijima, neke druge Glinjanke otišle su u pohod Paveliću, a vodila ih je žena Mirka Puka, Ljubica Puk. Otišle su u pohode da čuju poruke svoga vođe. Ovaj ih je ispratio sa porukom: „Ja sam ponosan na Glinu koja je prva našla put i shvatila kako treba pravi ustaša da se bori za našu Nezavisnu Državu Hrvatsku“. Ovom kratkom izvodu iz govora prvog Hrvata ne treba nikakvog komentara jer je u njemu sve vrlo kratko rečeno o ustaškom načinu rješenja „srpskog pitanja“ u Hrvatskoj.

Jedni su izbjegli, a drugi otišli u smrt

Kako u ovako velikim tragedijama ima šarolikih mogućnosti da se izbjegne smrt kao i onih da se u smrt ode dobrovoljno a da se nije svjestan kuda se ide, govori nekoliko slučajeva koji su kasnije ispričani. Prvo o onim tragičnim.

Mojsija Vujasinović, trgovački pomoćnik kod Marka Vujasinovića (nisu bili u užoj rodbinskoj vezi), vodio je drugu radnju – filijalu u centru mjesta kod stare općine. Kako je stanovao u Hrvatskoj ulici u jednoj hrvatskoj obitelji nije bio te noći odveden jer to nije znao nitko od onih koji su pokazivali gdje Srbi stanuju. Ustao je u ponedjeljak ujutro i spremio se da ide otvoriti radnju. Krenuo je u pravcu dućana i na putu do trgovine susreo ga je najstariji sin njegovog gazde (14 godina) koji mu je došao reći da su svi te noći odvedeni i zatvoreni s objašnjenjem da svi moraju ići na preslušanje i da će poslije toga biti pušteni kućama. Smatrajući da nema razloga da bježi ili se krije, odmah je odlučio da i on ode tamo na preslušanje… Otišao je tako dobrovoljno ne znajući da se grobne jame već kopaju. Mojsija je bio funkcioner GŠK (Glinski športski klub, fudbalski – nap. S. L.), dugogodišnji igrač tog kluba i u zatvoru se samo pridružio svojim suigračima i prijateljima: Boži Metikošu, braći Boži i Milanu Jariću, Dušku Dokmanoviću-Duletu, Nikici i Milanu Samardžiji, Rođi Baltiću, Nikoli Brkoviću, Dušanu Tomiću, Dušanu Sužnjeviću, a tamo su već bili i dugogodišnji funkcioneri kluba: bivši predsjednik Dane Tojagić, Đuro Štula, Perica Ćorković, inž. Boško Meandžija, Jovo Pavić…

Postoje dokazi i o drugima koji su tih dana došli u Glinu ne znajući što ih tu čeka.

Nebojša Sužnjević, sin dr Sužnjevića, student u Beogradu, došao je Glinu vlakom u nedjelju navečer s jednim svojim kolegom studentom iz Beograda da tu provedu proljetne praznike. Kako su došli s vlaka kući tu večer odmah su te noći odvedeni zajedno s ostalima. Njegovom prijatelju iz Beograda koji je isto stradao ne zna se ni ime ni prezime…
(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb, 2011.)
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

poceli-dostavljati-tople-obroke-korisnicima-u-gradu-i-na-seluPočeli dostavljati tople obroke korisnicima u gradu i na selu
PETRINJA - Udruga Pomoć starijim osobama od početka travnja vozi svojim korisnicima svježe pripremljen obrok, ručak koji dostavljamo u domove korisnika,...
prica-koja-traje-skoro-150-godina-i-dio-palaic-mlinPriča koja traje skoro 150 godina ( I - dio ) - Palaić mlin
Kažu da se čovjek uvijek voli vratiti na mjesto koje mu je obilježilo život ili dio života posebno nekim lijepim uspomenama. Prelijep proljetni dan...
glina-ulaze-se-u-proizvodnju-u-poduzetnickoj-zoni-zeljezaraGLINA: Ulaže se u proizvodnju u Poduzetničkoj zoni “Željezara”
GLINA - Grad Glina zaključio je s najpovoljnijim ponuditeljem Šumarstvom Vis d.o.o. Glina ugovore o zakupu poslovnog prostora u Poduzetničkoj zoni...
uspomene-djeda-radeUspomene djeda Rade
DVOR NA UNI - Nedaleko Dvora, u Ćorama, prva naseljena kuća s desne strane je ona Rade Savića. Kada dolazite u selo Ćore, djeda Radu obavezno ćete zateći...

Društvo

tribina-izbrisani-srbi-nastavak-etnickog-ciscenjaTribina "Izbrisani Srbi": Nastavak etničkog čišćenja
ZAGREB - Brojka od 67.000 izbrisanih birača srpske nacionalnosti rezultat je selektivne primjene Zakona...
busije-proslavile-slavu-ako-zaboravis-odakle-si-neces-znati-ni-ko-siBusije proslavile slavu: Ako zaboraviš odakle si, nećeš znati ni ko si
BUSIJE - Seme i uspomene, ikone i slave, grumen zavičajne zemlje, kamen iz temelja nekadašnjeg doma,...
potpisani-ugovori-o-izgradnji-261-stana-za-izbeglice-u-13-opstinaPotpisani ugovori o izgradnji 261 stana za izbeglice u 13 opština
VALJEVO - U okviru potprojekta 4 Regionalnog stambenog programa danas su potpisani ugovori za izgradnju...

Novosti

linta-nalozi-za-privodjenje-76-srba-iz-bjelovarskog-kraja-su-nastavak-lova-na-protjerane-srbeLinta: Nalozi za privođenje 76 Srba iz bjelovarskog kraja su nastavak lova na protjerane Srbe
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da odluka hrvatskog pravosuđa da...
strbac-kad-god-hoce-da-zaplase-srbe-hrvati-otvore-ladice-sa-ratnim-zlocinimaŠtrbac: Kad god hoće da zaplaše Srbe, Hrvati otvore ladice sa ratnim zločinima
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac ocijenio je da Hrvatska...
vecernje-novosti-dat-spisak-za-hapsenje-76-srba-iz-bjelovarskog-krajaVečernje Novosti: Dat spisak za hapšenje 76 Srba iz bjelovarskog kraja
BJELOVAR - Rajko Aničić (58) iz sela Đulovca kod Bjelovara, koga su vlasti BiH izručile Hrvatskoj na dan...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

prividi-2Prividi (2)
Mora i noćnica I ovo su rod vještica. Mora i noćnica razlikuju se u tome: mora se, sasne, djecu malu, a...
banijac-milan-pribicevic-inspiracija-americkoj-umetniciBanijac Milan Pribićević inspiracija američkoj umetnici
BEOGRAD - U Muzeju primenjene umetnosti (MPU) u Beogradu u toku je izložba "Srbija, rat i plakat...
veljko-ostojic-uspomene-nekeVeljko Ostojić: Uspomene neke
Bio sam u rodnom krajuNašao sam kuću staru,Banijaca nema višePo svijetu se raselišeOj Banijo tebi...
kuca-kulture-u-bjelovaruKuća kulture u Bjelovaru
BJELOVAR - U Bjelovaru je otvorena Kuća kulture srpske zajednice grada Bjelovara i...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

dss-poziva-sve-glasace-da-izadju-na-lokalne-izbore-u-drugom-kruguDSS poziva sve glasače da izađu na lokalne izbore u drugom krugu
ZAGREB - Zbog interesa srpske zajednice i odgovornosti prema srpskom narodu Demokratski savez Srba je pozvao sve glasače da izađu na lokalne izbore u...
sdss-dvor-uspjeh-za-vijece-i-nacelnika-veliki-podbacaj-za-dozupanaSDSS Dvor: Uspjeh za vijeće i načelnika, veliki podbačaj za dožupana
DVOR NA UNI - Izvršni odbor Općinske organizacije SDSS-a Dvor sinoć je analizirao izborni rezultat za načelnika općine, općinsko vijeće i zamjenika...
sdss-nije-istina-da-smo-organizovali-i-placali-ljude-da-dodju-glasati-iz-srbijeSDSS: Nije istina da smo organizovali i plaćali ljude da dođu glasati iz Srbije
SISAK - SDSS se danas u popodnevnim satima oglasio o medijskim navodima o tome kako su iz te stranke organizovali prijevoz te platili građane iz Srbije da...