glina 1941 654 … Kada su ih u noći počeli vezivati, Nikici (Samardžiji, jedinom preživelom u masakru glinskih Srba, 13. maja 1941. godine – nap. S. L.) je odmah bilo jasno da su to pripreme za odvođenje iz zatvora ali nije znao kuda. U vrijeme prijevoza kamionom od zatvora prema Petrinji počeo je smišljati što i kako napraviti da pobjegne kada to nije uspjelo u zatvoru. Pažljivo je promatrao kuda ih voze i kada su od Jukinca došli do Prekope i tu kamion usporio vožnju i skrenuo sa glavne ceste ulijevo u polje, znao je da više nema puno šanse i da ih vode na likvidaciju. Kada su ih skinuli sa kamiona vidio je da idu uz rijeku Glinu unatoč tome što je bio gusti mrak. Kako je prije već osjetio da nije jako svezan, uspio je osloboditi ruke ali ih je držao skupa kao da su i dalje vezane, i gledao lijevo i desno da smisli kako se osloboditi. Na to ga je ustaša Mato Kihalić-Brko, koji je bio blizu, upitao „kuda se okrećeš – glavu naprijed“ i otišao do ustaše naprijed po baterijsku lampu da provjeri da li su mu ruke dobro svezane. Kada je sa lampom došao do Nikice, ovaj ga je, fizički jak i čvrst, lako zgrabio i prebacio preko leđa i u jednom skoku već bio na obali rijeke gdje se odmah bacio u vodu i počeo plivati. Na to su ustaše nasumce otvorili po mraku vatru pucajući u tom pravcu. U vodi je osjetio da je ranjen u nogu, uspio je skinuti sa sebe kaput i bacio ga u sredinu rijeke dalje od sebe da skrene pažnju na kaput, a on se sklonio ispod grana na obali i pritajio u mraku… Morao se još nekoliko puta prebacivati i kriti dok mu nije uspjelo da u toku ljeta 1941. godine sa krivotvorenim ispravama dospije u Beograd…

Osim Nikice Samardžije… kasnije su i dva Hrvata koji su bili svjedoci događaja toga dana ispričali što se dogodilo. Jedan od njih, Đuro Silaj iz Majske ulice bio je mobiliziran te noći i čuvao stražu kod zatvora i te noći gledao kako Srbe vezane sa rukama odostraga, dovode do kamiona kroz red ustaša koji su ih po običaju kundakom udarali uz požurivanje da idu brže. To je priča svjedoka koji je vidio da su ih svezane trpali u kamione i odvozili u Prekopu.

Drugi svjedok je mlinar Šešerin iz Jukinca, brat Ante Šešerina iz Gline. Njega su sa noćne straže pokupili i natjerali da u Prekopi skupa sa drugima pokapa netom strijeljane polugole i mrtve Srbe… Tom prilikom prepoznao je mnoge ubijene i još se tresući od užasa išao oprati svoje krvave čizme kojima je gazio ubijene dok je zatrpavao i hodao po njihovim leševima. Obojica su to što su te noći doživjeli išli sve ispričati svom susjedu Milanu Despotu koji je već živio skrivajući se po Glini kod rodbine da ga ustaše ne uhapse…

Osim ovih svjedočanstava postoji i izjava seljaka iz Prekope Petra Erenta koji je isto zatrpavao strijeljane i masakrirane i potvrdio da su među posljednjima ubijeni Ilija Aćimović iz Gornjih Jama i Janko Stojić iz Gline. Bajonetom izbodeni Aćimović bio je tako ostavljen da se muči dok ne umre i za to vrijeme iz jame se čulo zapomaganje jednog ranjenog i još živog čovjeka koji je pitao što će njegovo petoro djece bez njega. Na to se prisutni Nikica Vidaković spustio u jamu i iz pištolja pucao u glavu i tako ga dokrajčio.

Nedugo poslije ovog zločina obavljenog u Prekopi, Nikola Lipak-Čuklje, koji je cijelo vrijeme bio zaposlen kod prevažanja i likvidiranja, u društvu se hvalio da je te noći ubijeno 437 Srba…

Odmah poslije strijeljanja, jame sa tijelima bile su posute krečom i zatrpavane i vrlo plitkim slojem zemlje jer je ubijenih bilo puno. Kada je u proljeće 1947. pislije rata, obavljeno otkopavanje žrtava iz jama u okolici Gline, tražilo se da rodbina dođe na prepoznavanje svojih najbližih ali se tome odazvao mali broj žena jer ih je većina bila izvan Gline. Tada je ustanovljeno da je dosta strijeljanja bilo obavljeno pucanjem u potiljak. Pronađeni su i prepoznati leševi Ilije Letića, Dragoslava Tomića i još ponekog te dijelovi odjeće, stvari i kovanih novaca.

Svi iskopani leševi iz jame kod Prekope a tu je bilo i kasnijih strijeljanja, kao i onih doveženih iz glinske crkve te s ostalih masovnih jama na području Gline, preneseni su na pravoslavno groblje. Tamo na mjestu srušene crkvice položeni su u zajedničku Spomen-kosturnicu u kojoj se nalazi na vječitom počivalištu oko 2500 ubijenih Srba od 1941. do 1944. godine sa područja kotara Glina.

U znak sjećanja na ove žrtve 13. maja bio je spomen-dan i proglašen Danom Gline sve do 1995. godine. Od tada nema odavanja počasti ubijenim građanima Gline koji su nevini stradali od strane ustaških zločinaca…

Koliko se istina o likvidaciji glinskih Srba teško probijala do javnosti svjedoči primjer da se o ubistvu nije znalo dalje od Gline…

No istina je ipak makar i šapatom polako dolazila u javnost a bila je i potvrđena postupcima i izjavama ustaša iza glinskog masakra. Tako je u Glini već poslije mjesec dana bila javna tajna da su svi glinski Srbi ubijeni ali ne i mjesto gdje je to obavljeno osim nekoliko koji su to znali ali o tome nisu previše pričali.

Tužne majke slutile su istinu o tragediji ali su svojoj djeci tu istinu tajile, neke sve do završetka rata. Djeca Nikole Žutića istinu o ubistvu oca i drugih Glinjana čula su tek poslije rata 1945. godine. Za one koji nisu znali ili nisu vjerovali da se tako nešto moglo dogoditi, uvijek je postojala nada da će se njihovi najdraži… vratiti. Nažalost, nade se nisu ispunile, nije se vratio niko.

I dok su mnoge glinske žene tugovale za svojim najmilijima, neke druge Glinjanke otišle su u pohod Paveliću, a vodila ih je žena Mirka Puka, Ljubica Puk. Otišle su u pohode da čuju poruke svoga vođe. Ovaj ih je ispratio sa porukom: „Ja sam ponosan na Glinu koja je prva našla put i shvatila kako treba pravi ustaša da se bori za našu Nezavisnu Državu Hrvatsku“. Ovom kratkom izvodu iz govora prvog Hrvata ne treba nikakvog komentara jer je u njemu sve vrlo kratko rečeno o ustaškom načinu rješenja „srpskog pitanja“ u Hrvatskoj.

Jedni su izbjegli, a drugi otišli u smrt

Kako u ovako velikim tragedijama ima šarolikih mogućnosti da se izbjegne smrt kao i onih da se u smrt ode dobrovoljno a da se nije svjestan kuda se ide, govori nekoliko slučajeva koji su kasnije ispričani. Prvo o onim tragičnim.

Mojsija Vujasinović, trgovački pomoćnik kod Marka Vujasinovića (nisu bili u užoj rodbinskoj vezi), vodio je drugu radnju – filijalu u centru mjesta kod stare općine. Kako je stanovao u Hrvatskoj ulici u jednoj hrvatskoj obitelji nije bio te noći odveden jer to nije znao nitko od onih koji su pokazivali gdje Srbi stanuju. Ustao je u ponedjeljak ujutro i spremio se da ide otvoriti radnju. Krenuo je u pravcu dućana i na putu do trgovine susreo ga je najstariji sin njegovog gazde (14 godina) koji mu je došao reći da su svi te noći odvedeni i zatvoreni s objašnjenjem da svi moraju ići na preslušanje i da će poslije toga biti pušteni kućama. Smatrajući da nema razloga da bježi ili se krije, odmah je odlučio da i on ode tamo na preslušanje… Otišao je tako dobrovoljno ne znajući da se grobne jame već kopaju. Mojsija je bio funkcioner GŠK (Glinski športski klub, fudbalski – nap. S. L.), dugogodišnji igrač tog kluba i u zatvoru se samo pridružio svojim suigračima i prijateljima: Boži Metikošu, braći Boži i Milanu Jariću, Dušku Dokmanoviću-Duletu, Nikici i Milanu Samardžiji, Rođi Baltiću, Nikoli Brkoviću, Dušanu Tomiću, Dušanu Sužnjeviću, a tamo su već bili i dugogodišnji funkcioneri kluba: bivši predsjednik Dane Tojagić, Đuro Štula, Perica Ćorković, inž. Boško Meandžija, Jovo Pavić…

Postoje dokazi i o drugima koji su tih dana došli u Glinu ne znajući što ih tu čeka.

Nebojša Sužnjević, sin dr Sužnjevića, student u Beogradu, došao je Glinu vlakom u nedjelju navečer s jednim svojim kolegom studentom iz Beograda da tu provedu proljetne praznike. Kako su došli s vlaka kući tu večer odmah su te noći odvedeni zajedno s ostalima. Njegovom prijatelju iz Beograda koji je isto stradao ne zna se ni ime ni prezime…
(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb, 2011.)
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

sdss-na-antifasistickoj-manifestaciji-u-banskom-grabovcuSDSS na antifašističkoj manifestaciji u Banskom Grabovcu
BANSKI GRABOVAC - Predstavnici Samostalne demokratske srpske stranke na čelu sa predsjednikom Izvršnog odbora Borom Rkmanom, te brojni članovi i...
pozar-u-pogonu-furnira-i-parketa-u-petrinjiPožar u pogonu furnira i parketa u Petrinji
PETRINJA - U Proizvodnom pogonu furnira i parketa tvrtke „NIL-Ž“ d.o.o. u Sisačkoj ulici 116 u Petrinji, u prostorima bivše Ciglane, u petak, 21....
baka-anine-102-godineBaka Anine 102 godine
SISAK - Ana Svrabić, najstarija korisnica Doma za starije i nemoćne osobe Sisak, danas je proslavila svoj rođendan. Netko bi mogao reći, pa što? Svaki...
uspjesna-potraga-za-nestalim-djurom-medicem-iz-samarickih-brdjanaUspješna potraga za nestalim Đurom Medićem iz Šamaričkih Brđana
DVOR NA UNI - Hrvatska gorska služba spasavanja (HGSS) objavila je danas da je u ponedjeljak 17.06.2017. godine u popodnevnim satima preko županijskog...

Društvo

volonteri-uredili-selo-branesciVolonteri uredili selo Branešci
BRANEŠCI - Radnom akcijom na uređenju prostora oko zvonika i nekadašnjeg mjesta otkupa mlijeka u...
odrzan-narodni-zbor-u-sumi-abez-pored-vrginmostaOdržan narodni zbor u šumi Abez pored Vrginmosta
VRGINMOST - Uz prisustvo velikog broja građana, u šumi Abez pored Vrginmosta, u nedjelju je održan...
plitvica-selo-turizam-bez-vodovoda-i-kanalizacijePlitvica Selo: Turizam bez vodovoda i kanalizacije
PLITVICE - Posljednjih godinu dana, Plitvica Selo se često nalazi u udarnim vijestima nacionalnih...

Novosti

strbac-da-li-ce-pravda-za-pavla-pantica-biti-spora-ali-dostiznaŠtrbac: Da li će pravda za Pavla Pantića biti spora, ali dostižna
BEOGRAD - Nedavno je Vrhovni sud Hrvatske ukinuo prvostepenu presudu kapetanu bojnog broda Pavlu Pantiću...
linta-razgovor-bobetka-u-policiji-u-vezi-zlocina-u-sisku-nastavak-ruganja-srpskim-zrtvamaLinta: Razgovor Bobetka u policiji u vezi zločina u Sisku nastavak ruganja srpskim žrtvama
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da odlazak hrvatskog generala...
sin-janka-bobetka-ispitan-zbog-ratnog-zlocina-u-siskuSin Janka Bobetka ispitan zbog ratnog zločina u Sisku
SISAK - Zbog istrage o ratnim zločinima u Sisku, u policijskoj stanici je ispitan Ivan Bobetko, sin...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Najave

banijski info portal gif

Kultura

nikola-korica-kuce-se-nase-doselise-a-mi-ostasmo-tamoNikola Korica: "Kuće se naše doseliše, a mi ostasmo tamo"
Znam jedno samo:KUĆE SE NAŠE DOSELIŠE,A MI OSTASMO TAMO,PA PO ZGARIŠTIMAKAO DUŠE MRTVIH UOČI...
proslava-svestenomucenika-save-gornjokarlovackogProslava sveštenomučenika Save gornjokarlovačkog
KARLOVAC - U ponedeljak 17. jula tekuće godine, u Sabornom hramu Svetog oca Nikolaja Mirlikijskog u...
kordunaski-biseri-sarena-krmacicaKordunaški biseri: Šarena krmačica
Dal je neko babu nagovorio, il je ona sama procjenila da su šareni krmci bolji od bijelih, neće se...
veljko-ostojic-zirovacVeljko Ostojić: Žirovac
Sjećam se jednog velikog sela, sjećam se njegovih prela,sjećam se ljudi i običaja,sjećam se svoga...

Oluja

zbog-godisnjice-oluje-promijenjen-termin-koncerta-marije-serifovic-u-banjaluciZbog godišnjice “Oluje” promijenjen termin koncerta Marije Šerifović u Banjaluci
BANJALUKA - Imajući u vidu da su se u pojedinim medijima pojavile veoma negativne reakcije u vezi sa najavljenim koncertom Marije Šerifović na tvrđavi...
strbac-na-dan-progona-srba-u-banjaluci-spektakl-godineŠtrbac: Na dan progona Srba, u Banjaluci „spektakl godine“
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni da je neugodno iznenađen saznanjem da će na dan kada se...
uskoro-izvjestaj-o-otetoj-i-unistenoj-imovinih-izbjeglih-srbaUskoro izvještaj o otetoj i uništenoj imovinih izbjeglih Srba
BEOGRAD - Izvještaj o otetoj i uništenoj imovinih izbjeglih Srba iz Hrvatske, BiH i Slovenije trebalo bi da bude završen u narednih mjesec dana, izjavio...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...