ustase sprovode srbe … Iz kuće Petra Kukoleče, glinskog trgovca, pored njega odvedeni su njegov otac Nikola i braća Marko, pomorski oficir, i Ilija, službenik.

Iz kuće Koste Sunajka, uglednog glinskog pekara, sa njim odvedena su i njegova dva odrasla sina – Nina, student, i Pero.

Ipak je najveću tragediju doživjela porodica Ilije Letića, pekara. Osim što su ga ubili odmah na ulici, sina Dušana ranili, masakrirali i potom ubili šegrte Radu i Slavka, isti dan ubijen je i otac Ilije, lugar u mirovini Mihajlo Letić. Osim toga, žena Marija izgubila je i dva brata Džakule te svekra i nekoliko djevera. Njena tragedija kojoj je u kući ostao malodobni sin Đoko i dvije kćeri – s pravom zaslužuje naziv „Banijske majke pravoslavne“.

Pored ovih posebno su teško stradale porodice Petra Dupora kojem su odvedena dva sina Veljko i Perica, zatim Slavko Krnjajić i dva njegova sina, Madžarac Miloš i sinovi Pero i Branko a ima ih još sličnih tužnih slučajeva.

Odvedeni su tri brata Brkovići: Boško, Nikola i Milan, iz kuće Arbutina otac Lazo i sinovi Vlado i Petar, iz kuće Čavić otac Tanasija i sinovi Slavko i Branko, braća Stevo i Đuro Končar, Vasilj Vujanić i sin mu Milan, Podunavac Damjan i sinovi Miloš i Dušan, Martinović Mihajlo i dva sina Ivan-Braco i Ljubiša, Manojlović Đuro i sin Branko, otac Mihajlo Dokmanović i sin Duško-Dule trgovac, Dragomir Tomić i sin Dušan, braća Mile i Simo Đukić iz Donjih Jama. Iz kuće dr Sužnjevića ubijena su dva njegova sina Nebojša i Ratko te prijatelj student iz Beograda a sam liječnik Đuro ubijen je nešto kasnije, Arbutina Janko i sinovi Dušan i Milan, i tako u nedogled.

Trgovkinja Slava Šteković, rodom Hrvatica, imala je trgovinu u Karlovačkoj ulici, ostala je bez sina jedinca kojem je bilo 16 godina. Iz kuće pekara i trgovca Babića… osim njega odveden je i sin Branko student u Beogradu koji se vratio kući poslije puča. Iz kuće Marka Vujasinovića osim njega odvedeni su njegovi pomoćnici Mojsija Vujasinović, Mile Dukić i Gajo Balać-Mrdalj a iz iste kuće odveden je i bačvar Stevo Martinović i sin mu Nikola-Pikula. Sa Markom Opalićem trgovcem kožom odveden je i sin Strahinja-Straho a sa Slavkom Stojanovićem-Pelešom otišao je i njegov sin Perica. Sa Nikolom Meandžijom mesarom i gostioničarom… odveden je i sin Bogdan-Boško, diplomirani inženjer geodezije, koji je školovanje završio u Pragu. Stari glinski brijač, inače poznata glinska sirotinja, Marko Brka, otac brojne obitelji, odveden je a brojna porodica ostala bez hranioca.

Jednako tragično bilo je i ženi Joce Grebljanovića koja je ostala sa pet malodobnih kćeri koje su ostale bez hranioca. Još teži slučaj bio je slučaj porodice Stanka Muždeke, gostioničara… Bio je invalid bez jedne ruke i iza njega je ostala žena i 4 malodobne kćeri. Od njih najstarija Mira, kada su i majku odveli i ubili u logoru, sa svojih 15 godina ostala je da vodi kuću sa svojim mlađim sestrama bez sredstava za život. I Draga Samardžija, rođena Kuhar, Hrvatica, ostala je sa 4 djece, bez sredstava za život. Ovim podsjećanjem nisu obuhvaćene brojne ostale porodice već samo neke čiji primjeri pokazuju na bezizglednu situaciju žena-udovica.

Streljanjem glinskih Srba Glina je… ostala pusta jer je uništena polovina privrede… i drugog političkog i kulturnog života. Tada je bio ubijen i dr Milan Metikoš, advokat i bilježnik te poznati i ugledni dugogodišnji narodni poslanik toga kraja, zatim dr Stevan Branković, poznati glinski advokat i dugo godina lokalni političar te poznati i ugledni glinski intelektualac. Pored njih strijeljani su predsjednik suda Jovan Mirković, Živko Radojčević, predsjednik srpske banke u Glini, prije toga po struci ovlašteni geometar u Glini, Đorđe Gavrilović, učitelj i dugo godina upravitelj Doma maloljetnika. I tako bi se ova lista mogla proširivati do zadnjeg ubijenog. Nestali su brojni činovnici, studenti, đaci, obrtnici, trgovci, gostioničari, šegrti i pomoćnici a i dobar broj vrijednih seljaka-zemljoradnika. U Glini je te noći ubijeno oko 25 trgovaca, oko 15 krojača, oko 15 gostioničara i mesara itd. Tako je samo u jednoj noći u jednoj tragediji Glina ostala pusta i bez svojih brojnih građana i nikada se više nije istinski podigla do onoga kakva je bila do nivoa koji je imala do 13. maja 1941. godine.

(Posle Srba, na red su došli i glinski Jevreji. Njih oko 20, sa ženama i decom, takođe je uhapšeno i kasnije otpremljeno u logore u Loborgradu i Jasenovcu, u kojima su 1941. i 1942. godine svi ubijeni. Jedino se spasila porodica braće Kon. Oni su pobegli kod sestre u Split, a kasnije u Italiju. U pogromu je stradao i jedan broj Hrvata komunista, zatim onih koji su pomagali pojedinim Srbima da se spasu, kao i onih koji su kao antifašisti bili protiv hapšenja i ubijanja Srba. Pa da pomenemo neke: Milan Despot, Ivica Gregurić, Miško Despot, Pajo i Stevo Klobučar… koji su se ogradili od ustaških vlasti i kasnije učestvovali u dizanju ustanka, porodice Franceka i Cvetka Brkića, profesor Luka Bačak, čije ime je nosila posleratna glinska Gimnazija, dr Blaškić, čuveni glinski lekar, porodice Paulić, Vejin, Opačić, Matijević i drugi. Tu su i župnik Franjo Žužek, Slovenac, učitelji Drago Štefančić, Nikola Davidović, Nikola Rebrović… – nap. S. L.)

DANI POSLIJE TRAGEDIJE

… U utorak 13. i srijedu 14. maja sve obrtničke radnje i trgovine ubijenih Srba bile su zatvorene. Odmah u srijedu ustaše su donijele odluke da se sve srpske trgovine i radnje predaju ustaškim povjerenicima iako je bilo slučajevim da ih sve nisu dobili i ustaše. Pošto su neki Hrvati imali već svoje radnje smatrali su da je bolje da ih se otvori nego da su zatvorene.

U postolarsku (obućarsku – nap. S. L.) radnju Đure Ljubičića za povjerenika je postavljen Pero Lamza iz Maje, do tada radnik u njegovoj radnji a njegovu kuću dobio je ustaša Pavao Kalajdžić, slastičar i licitar. Trgovinu kožom na korzu trgovca Marka Opalića dobio je trgovac Josip Radočaj (nije bio u ustašama), a kuću je dobio Nikica Vidaković. Krojačku radionicu Stojana Jednaka… dobio je Ignac-Nace Bakšić (nije bio u ustašama), koji je bio poznat kao jedan od onih koji nije odobravao njihove postupke. Trgovinu braće Kon dobio je trgovački pomoćnik kod Petra Bižala, ustaša Stipe Frković koji je dobio i njihovu kuću. Mesnicu Nikole Meandžije… dobio je mesar ustaša Joso Žinić a trgovinu mješovite robe Steve Oreščanina dobio je na vođenje Hinko Krausel, do tada trgovac u Žirovačkoj ulici (nije bio pripadnik ustaša).

U drugoj radnji Marka Vujasinovića – filijali na trgu koju je vodio Mojsija Vujasinović, za ustaškog povjerenika postavljen je Josip Verson…

I ostale trgovine i radnje su preuzeli ustaški povjerenici koji su tu bili dok je bilo robe, a kada su se zalihe istrošile radnje su obično zatvorene. Neki od ovih povjerenika čak su davali oglase u Sisačkim novinama u kojima preporučuju trgovine i gostione sa imenima njihovih vlasnika koji su već prije mjesec i više bili ubijeni.

Neke žene ubijenih odmah nakon nekoliko dana odlučile su se na odlazak u Beograd ili Srbiju dok su neke to učinile nešto kasnije u toku ljeta. Većina njih dobivale su dozvole i propusnice ustaških vlasti tek nakon što su potpisale izjave da „dobrovoljno poklanjaju svu ostavljenu imovinu državi“ sa obavezom da se više neće vratiti na teritorij NDH.

U srijedu 14. maja na sajmu u Glini bilo je vrlo malo svijeta. Na onih nekoliko pravoslavnih žena-snaša koje su nosile svoje nacionalne obilježje-pregače, počeo se provoditi poseban teror, pregače sa njih nasilno su skidane od ustaša i bacane. Poslije toga i u glinskoj okolini snašama su prisilno skidali pregače a nekima na leđima na košuljama crtali velike krstove. I onim pojedinim seljacima koji su se odvažili doći u Glinu ili ako su ih sretali na selu, oduzimali su njihove tradicionalne štapove zvane „kljake“ koje su ovi uvijek nosili sa sobom. Željelo se uništiti i nabezazlenija nacionalna obilježja. Već nešto kasnije od jeseni to se nije događalo jer je počeo ustanak i ovi nisu više dolazili u grad ili se kretali javnim prometnicama…
(Odlomci iz knjige „Glina 13. maja 1941.“ Branka Vujasinovića, Čedomira Višnjića i Đure Roksandića, SKD Prosvjeta Zagreb, Zagreb 2011.)
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

gljive-ukrasi-banijskih-sumaGljive - ukrasi banijskih šuma
Nije moderno ali je korisno, bar ja mislim tako i pokupim malce i zaputim se u jednu od mnogobrojnih, prelijepih i raznolikih banijskih šuma.Dan je...
ubijanje-srba-u-sisku-1991-1992-godineUbijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine
Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da...
casni-krstovi-na-mjestima-unistenih-pravoslavnih-hramova-na-banijiČasni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji
PETRINJA - Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih...
optuznica-protiv-dvojice-okrivljenika-zbog-ratnog-zlocina-u-volinjiOptužnica protiv dvojice okrivljenika zbog ratnog zločina u Volinji
ZAGREB - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv državljanina Republike Srbije (1968.) i državljanina Bosne i Hercegovine...

Društvo

izumire-selo-genijalacaIzumire selo genijalaca
PODUM - Mnoga povratnička sela imaju neku svoju priču. Zajedničko im je da su nekada bila puna života, a...
u-zemunu-obiljezena-26-godisnjica-zlocina-na-koranskom-mostuU Zemunu obilježena 26. godišnjica zločina na Koranskom mostu
ZEMUN - Dana 21. septembra u Zemunu je obilježeno  26 godina od zločina na Koranskom mostu u...
zbog-novca-nije-odrzan-jubilej-formiranja-pete-kordunaske-udarne-brigadeZbog novca nije održan jubilej formiranja Pete kordunaške udarne brigade
Na samoj granici Bosne i Hercegovine, u Petrovoj poljani u općini Vojnić, prije 75 godina, 16. septembra...

Novosti

hapsenja-bucna-sudjenja-u-tisiniHapšenja bučna, suđenja u tišini
BEOGRAD - Dokumentaciono-informativni centar Veritas upozorava da su hrvatski sudovi ovog meseca...
hrvatski-ratni-veterani-traze-prognanici-su-agresoriHrvatski ratni veterani traže: Prognanici su agresori?!
ZAGREB - Udruženja hrvatskih ratnih veterana insistiraju da u tekstu novog zakona o braniteljima ostane...
strah-u-vodotecuStrah u Vodoteču
VODOTEČ - Selo Vodoteč u Ličko-senjskoj županiji, sedam kilometara udaljeno od Brinja, krasio je...

Kultura

mala-gospojina-u-pakracuMala Gospojina u Pakracu
Rođenje Presvete Bogorodice ili kako se u narodu naziva, Mala Gospojina, obilježena je 21. septembra u...
oluja-razvejala-bacuske-tamburase"Oluja" razvejala bačuške tamburaše
Sve bačuške tamburaše, članove nekad čuvenog orkestra, ratni vihor je rasuo u daljini, a svake godine se...
18-31-krajiski-likovni-salon-od-13-oktobra18 (31) Krajiški likovni salon od 13. oktobra
Krajiški likovni salon biće otvoren 13. oktobra 2017. u Galeriji Muzeja želјeznica Srbije (Nemanjina 6,...
udruzenje-krajiskih-srba-u-cikagu-obelezilo-jubilej-foto-videoUdruženјe krajiških Srba u Čikagu obeležilo jubilej (Foto / Video)
ČIKAGO - Krajišnici poreklom sa Korduna, Banije, Slavonije, Dalmacije, Like, Bosanske Krajine i drugih...

Oluja

franjo-hvala-ti-sto-si-nas-proterao-tekst-zrtve-oluje-koji-tera-na-razmisljanje"Franjo, hvala ti što si nas proterao": Tekst žrtve "Oluje" koji tera na razmišljanje
„Da smo ostali dolje, neko bi možda uspio kao i ovdje, ali većina nas bi se oslanjala na roditeljske veze za zaposlenje, ostali na roditeljskim...
svjedocenja-prezivjelih-iz-grubora-gosica-i-varivodaSvjedočenja preživjelih iz Grubora, Gošića i Varivoda
Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta 1995. i o njemu su poznati brojni fakti. Pokojni Božo Knežević snimio je sjajan dokumentarac “Oluja...
bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...

Politika

pupovac-referendum-o-pravima-manjina-veoma-opasan-projekatPupovac: Referendum o pravima manjina veoma opasan projekat
ZAGREB - Predsednik SDSS-a i predsednik Srpskog nacionalnog veća Milorad Pupovac ocenio je da je inicijativa o održavanju referenduma o ljudskim i...
dss-napad-na-bjelajca-pokazuje-u-kakvim-uslovima-zivi-vecina-pripadnika-srpske-zajedniceDSS: Napad na Bjelajca pokazuje u kakvim uslovima živi većina pripadnika srpske zajednice
ZAGREB - Demokratski savez Srba  danas je najoštrije osudio napad na svog stranačkog kolegu - zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda...
sdss-osudio-pokusaj-fizickog-napada-vijecnika-hsp-a-na-zamjenika-zupana-bjelajcaSDSS osudio pokušaj fizičkog napada vijećnika HSP-a na zamjenika župana Bjelajca
SISAK - Predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a Boro Rkman, vijećnica županijske Skupštine Sisačko-moslavačke županije Mirjana Oluić-Voloder i vijećnik Branko...