Preobrazenje RUJEVAC - Kada završi žetva i približi se kraj ljeta, kada se sijeno pospremi u sjenike, valja se opustiti od napornih ljetnih radova – tako je stoljećima banijski i ne samo banijski seljak rezonirao i živio, u skladu s prirodom i okruženjem. Praznik Preobraženje Gospodnje, koji se obilježava 19. augusta, nagovještava jesen i kraj ljetnih radova. To je praznik posvećen trenutku kada se Hristos na gori Tavor preobrazio i zasjao kao sunčeva svjetlost. U narodu ovaj praznik označava promjenu neba, gora i voda. Prestaje se s kupanjem u rijekama. Noći su sve hladnije, lišće počinje žutjeti, a kiše su sve učestalije. Spremaju se drva za zimu i čeka se da sazri kukuruz. No čeka se i tradicionalno narodno veselje odnosno zbor. Čeka se praznik Preobraženja Gospodnjeg.

Zbor na Preobraženje u Rujevcu, selu nedaleko Dvora, važio je za najveći na cijeloj Baniji. Nekada se na zbor išlo pješice i to iz najudaljenijih krajeva. I mlado i staro za taj je dan izvlačilo najbolja odijela i najljepše nošnje iz svojih škrinja. Cure su oplitale pletenice oko glava i stavljale cvijet u kosu. Poslije služenja liturgije popila bi se pokoja čašica rakije, zaigrala bi se kola i zapjevala banijska pjesma. Na zbor bi došli trgovci i seoski zanatlije sa svojom robom, pa su seljaci imali priliku kupiti potrepštine za svakodnevni život i rad na imanjima. Neizbježni su bili i slastičari koji su prodavali primamljive bombone i licitarska srca, koja su momci kupovali i poklanjali svojim simpatijama što su ih na zboru zagledali. Zborovi su imali svoju čar od koje svakome tko ih se prisjeti zatitra srce.

Danas, poslije toliko godina i egzodusa, zbor u Rujevcu i dalje važi za najbolji i najveći. Okupi se tu i po nekoliko hiljada ljudi. Opustjeli Rujevac zaživi kao nekada. No sve je to nekako usiljeno, bez korijena i kontinuiteta. Kao da današnji i nekadašnji zborovi nisu isti. Kao da su dva različita svijeta. Malo je ostalo od tradicije nekadašnjih zborovanja. Ako ni zbog čega drugoga, današnje zborovanje ipak ima smisla jer se toga dana sretnu poznanici i prijatelji – Dvorčani iz svih krajeva svijeta tada se sjate u Rujevac.

Kada sve to promatrate, čini vam se kao da je sve što se događa na cintoru (zemljištu oko crkve) neka posebna, paralelna dimenzija. Već nekoliko godina Rujevcem se ne ori ojkača jer nema nastupa kulturno-umjetničkih društava. Bina je propala od starosti, a ugostitelji koji drže šatore ne žele prekidati muziku kako bi mogla nesmetano nastupiti folklorna društva. Rijetki su i štandovi s prikladnim suvenirima i proizvodima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Dok se u drugim krajevima Hrvatske u sklopu narodnih veselja čuvaju običaji i predstavlja tradicionalna gastroponuda tih krajeva, u Dvoru očigledno nema tko preuzeti organizaciju zborovanja. Grobničani kraj Rijeke očuvali su svoju palentu kumpiricu, jelo od kukuruznog brašna i krumpira. Međimurci prezentiraju svoju bućnicu i natječu se u spremanju najbolje. Mi Banijci u sklopu našeg tradicionalnog i najposjećenijeg događaja u Dvoru i okolici nismo u stanju prezentirati ni nadaleko poznatu banijsku kobasicu. Ali zato se ispod ugostiteljskih šatora toči alkohol u potocima uz taktove loše muzike, a ponegdje se pojede i tanjur loše pripremljene hrane. Dok vidno alkoholizirani gosti posrću šatorom unoseći se jedni drugima u lice, morate strepiti hoćete li se naći u žarištu žestoke prepirke i tuče.

Osim po galami i tuči, ovu godinu Dvorčani će zbor u Rujevcu pamtiti i po intervenciji specijalne policije, brojnim hapšenjima, ali i po tome što se njihovo malo mjesto našlo na udaru desničarskih portala kao nacionalističko. Naime, jedna manja skupina posjetitelja zbora, uz pjevanje neprimjerenih pjesama, odlučila je staviti na glave šajkače s kokardama. Obično su to oni koji su izbjegli u Srbiju, žive u Srbiji i nikada se neće vratiti u svoj rodni kraj. „To su oni koji su se došli praviti važni i stvarati nam probleme, a takvih se odričemo“, čuje se ovih dana u Dvoru. Žalosno je da se uz nebo, goru i vodu preobrazio i narod. Srećom samo manji, neznatan dio.

U ovom ubrzanom svijetu sve se više zaboravljaju tradicija i običaji. Zbor u Rujevcu i sami Dvorčani zaslužili su poslije svega biti puno više od imena i uspomene. Nadajmo se da će se naći koja pametna glava i oživjeti tradiciju zborovanja onako kako dolikuje i kako se to stoljećima radilo.

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

prica-koja-traje-skoro-150-godina-ii-dio-radovi-na-i-oko-palaic-mlinaPriča koja traje skoro 150 godina (II-dio) - Radovi na i oko Palaić mlina
Kako rekoh, pored obaveza mlinarenja, ketuši su imali i obaveze održavanja mlina, brane i okolice. Kako sam i sam proveo mnogo vremena u svom djetinjstvu...
poceli-dostavljati-tople-obroke-korisnicima-u-gradu-i-na-seluPočeli dostavljati tople obroke korisnicima u gradu i na selu
PETRINJA - Udruga Pomoć starijim osobama od početka travnja vozi svojim korisnicima svježe pripremljen obrok, ručak koji dostavljamo u domove korisnika,...
prica-koja-traje-skoro-150-godina-i-dio-palaic-mlinPriča koja traje skoro 150 godina ( I - dio ) - Palaić mlin
Kažu da se čovjek uvijek voli vratiti na mjesto koje mu je obilježilo život ili dio života posebno nekim lijepim uspomenama. Prelijep proljetni dan...
glina-ulaze-se-u-proizvodnju-u-poduzetnickoj-zoni-zeljezaraGLINA: Ulaže se u proizvodnju u Poduzetničkoj zoni “Željezara”
GLINA - Grad Glina zaključio je s najpovoljnijim ponuditeljem Šumarstvom Vis d.o.o. Glina ugovore o zakupu poslovnog prostora u Poduzetničkoj zoni...

Društvo

tribina-izbrisani-srbi-nastavak-etnickog-ciscenjaTribina "Izbrisani Srbi": Nastavak etničkog čišćenja
ZAGREB - Brojka od 67.000 izbrisanih birača srpske nacionalnosti rezultat je selektivne primjene Zakona...
busije-proslavile-slavu-ako-zaboravis-odakle-si-neces-znati-ni-ko-siBusije proslavile slavu: Ako zaboraviš odakle si, nećeš znati ni ko si
BUSIJE - Seme i uspomene, ikone i slave, grumen zavičajne zemlje, kamen iz temelja nekadašnjeg doma,...
potpisani-ugovori-o-izgradnji-261-stana-za-izbeglice-u-13-opstinaPotpisani ugovori o izgradnji 261 stana za izbeglice u 13 opština
VALJEVO - U okviru potprojekta 4 Regionalnog stambenog programa danas su potpisani ugovori za izgradnju...

Novosti

na-sudjenju-kapetanu-draganu-svjedoci-pohvalno-o-optuzenomNa suđenju kapetanu Draganu svjedoci pohvalno o optuženom
SPLIT - Pred Županijskim sudom u Splitu, gdje je nastavljeno suđenje za navodni ratni zločin Draganu...
linta-nalozi-za-privodjenje-76-srba-iz-bjelovarskog-kraja-su-nastavak-lova-na-protjerane-srbeLinta: Nalozi za privođenje 76 Srba iz bjelovarskog kraja su nastavak lova na protjerane Srbe
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da odluka hrvatskog pravosuđa da...
strbac-kad-god-hoce-da-zaplase-srbe-hrvati-otvore-ladice-sa-ratnim-zlocinimaŠtrbac: Kad god hoće da zaplaše Srbe, Hrvati otvore ladice sa ratnim zločinima
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac ocijenio je da Hrvatska...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

prosirena-kronika-genocidaProširena kronika genocida
VOJNIĆ - "Radio sam svoj seljački i kovački posao"; svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945; Kordun,...
bogatstvo-folklornog-stvaralastva-u-petrinji-po-18-putBogatstvo folklornog stvaralaštva u Petrinji po 18. put
PETRINJA - U organizaciji Folklornog ansambla Petrinjčica, na gradskom Rukometnom igralištu održana je...
ne-bledi-secanje-na-krajinuNe bledi sećanje na Krajinu
KRUŠEDOL - Drevna zadužbina Brankovića, manastir Krušedol na Fruškoj gori, u subotu je prigrlio preko...
odrzan-svesrpski-sabor-krusedolska-zvona-videoOdržan Svesrpski sabor "Krušedolska zvona" (Video)
KRUŠEDOL - U Krušedolu na Fruškoj Gori danas je održan Svesrpski sabor "Krušedolska zvona" na kojem se...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

novi-zamjenici-gradonacelnika-grada-glineNovi zamjenici gradonačelnika Grada Gline
GLINA - Stjepan Kostanjević gradonačelnik je Gline već godinu i pol, a povjerenje birača, kao HDZ-ov kandidat, za obnašanje dužnosti gradonačelnika u...
dss-poziva-sve-glasace-da-izadju-na-lokalne-izbore-u-drugom-kruguDSS poziva sve glasače da izađu na lokalne izbore u drugom krugu
ZAGREB - Zbog interesa srpske zajednice i odgovornosti prema srpskom narodu Demokratski savez Srba je pozvao sve glasače da izađu na lokalne izbore u...
sdss-dvor-uspjeh-za-vijece-i-nacelnika-veliki-podbacaj-za-dozupanaSDSS Dvor: Uspjeh za vijeće i načelnika, veliki podbačaj za dožupana
DVOR NA UNI - Izvršni odbor Općinske organizacije SDSS-a Dvor sinoć je analizirao izborni rezultat za načelnika općine, općinsko vijeće i zamjenika...