Preobrazenje RUJEVAC - Kada završi žetva i približi se kraj ljeta, kada se sijeno pospremi u sjenike, valja se opustiti od napornih ljetnih radova – tako je stoljećima banijski i ne samo banijski seljak rezonirao i živio, u skladu s prirodom i okruženjem. Praznik Preobraženje Gospodnje, koji se obilježava 19. augusta, nagovještava jesen i kraj ljetnih radova. To je praznik posvećen trenutku kada se Hristos na gori Tavor preobrazio i zasjao kao sunčeva svjetlost. U narodu ovaj praznik označava promjenu neba, gora i voda. Prestaje se s kupanjem u rijekama. Noći su sve hladnije, lišće počinje žutjeti, a kiše su sve učestalije. Spremaju se drva za zimu i čeka se da sazri kukuruz. No čeka se i tradicionalno narodno veselje odnosno zbor. Čeka se praznik Preobraženja Gospodnjeg.

Zbor na Preobraženje u Rujevcu, selu nedaleko Dvora, važio je za najveći na cijeloj Baniji. Nekada se na zbor išlo pješice i to iz najudaljenijih krajeva. I mlado i staro za taj je dan izvlačilo najbolja odijela i najljepše nošnje iz svojih škrinja. Cure su oplitale pletenice oko glava i stavljale cvijet u kosu. Poslije služenja liturgije popila bi se pokoja čašica rakije, zaigrala bi se kola i zapjevala banijska pjesma. Na zbor bi došli trgovci i seoski zanatlije sa svojom robom, pa su seljaci imali priliku kupiti potrepštine za svakodnevni život i rad na imanjima. Neizbježni su bili i slastičari koji su prodavali primamljive bombone i licitarska srca, koja su momci kupovali i poklanjali svojim simpatijama što su ih na zboru zagledali. Zborovi su imali svoju čar od koje svakome tko ih se prisjeti zatitra srce.

Danas, poslije toliko godina i egzodusa, zbor u Rujevcu i dalje važi za najbolji i najveći. Okupi se tu i po nekoliko hiljada ljudi. Opustjeli Rujevac zaživi kao nekada. No sve je to nekako usiljeno, bez korijena i kontinuiteta. Kao da današnji i nekadašnji zborovi nisu isti. Kao da su dva različita svijeta. Malo je ostalo od tradicije nekadašnjih zborovanja. Ako ni zbog čega drugoga, današnje zborovanje ipak ima smisla jer se toga dana sretnu poznanici i prijatelji – Dvorčani iz svih krajeva svijeta tada se sjate u Rujevac.

Kada sve to promatrate, čini vam se kao da je sve što se događa na cintoru (zemljištu oko crkve) neka posebna, paralelna dimenzija. Već nekoliko godina Rujevcem se ne ori ojkača jer nema nastupa kulturno-umjetničkih društava. Bina je propala od starosti, a ugostitelji koji drže šatore ne žele prekidati muziku kako bi mogla nesmetano nastupiti folklorna društva. Rijetki su i štandovi s prikladnim suvenirima i proizvodima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Dok se u drugim krajevima Hrvatske u sklopu narodnih veselja čuvaju običaji i predstavlja tradicionalna gastroponuda tih krajeva, u Dvoru očigledno nema tko preuzeti organizaciju zborovanja. Grobničani kraj Rijeke očuvali su svoju palentu kumpiricu, jelo od kukuruznog brašna i krumpira. Međimurci prezentiraju svoju bućnicu i natječu se u spremanju najbolje. Mi Banijci u sklopu našeg tradicionalnog i najposjećenijeg događaja u Dvoru i okolici nismo u stanju prezentirati ni nadaleko poznatu banijsku kobasicu. Ali zato se ispod ugostiteljskih šatora toči alkohol u potocima uz taktove loše muzike, a ponegdje se pojede i tanjur loše pripremljene hrane. Dok vidno alkoholizirani gosti posrću šatorom unoseći se jedni drugima u lice, morate strepiti hoćete li se naći u žarištu žestoke prepirke i tuče.

Osim po galami i tuči, ovu godinu Dvorčani će zbor u Rujevcu pamtiti i po intervenciji specijalne policije, brojnim hapšenjima, ali i po tome što se njihovo malo mjesto našlo na udaru desničarskih portala kao nacionalističko. Naime, jedna manja skupina posjetitelja zbora, uz pjevanje neprimjerenih pjesama, odlučila je staviti na glave šajkače s kokardama. Obično su to oni koji su izbjegli u Srbiju, žive u Srbiji i nikada se neće vratiti u svoj rodni kraj. „To su oni koji su se došli praviti važni i stvarati nam probleme, a takvih se odričemo“, čuje se ovih dana u Dvoru. Žalosno je da se uz nebo, goru i vodu preobrazio i narod. Srećom samo manji, neznatan dio.

U ovom ubrzanom svijetu sve se više zaboravljaju tradicija i običaji. Zbor u Rujevcu i sami Dvorčani zaslužili su poslije svega biti puno više od imena i uspomene. Nadajmo se da će se naći koja pametna glava i oživjeti tradiciju zborovanja onako kako dolikuje i kako se to stoljećima radilo.

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

u-dvoru-svecano-otvorena-podruznica-centra-za-socijalnu-skrbU Dvoru svečano otvorena Podružnica Centra za socijalnu skrb
DVOR NA UNI - Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić 26. je rujna, na prigodnoj svečanosti, otvorila Podružnicu Dvor...
gljive-ukrasi-banijskih-sumaGljive - ukrasi banijskih šuma
Nije moderno ali je korisno, bar ja mislim tako i pokupim malce i zaputim se u jednu od mnogobrojnih, prelijepih i raznolikih banijskih šuma.Dan je...
ubijanje-srba-u-sisku-1991-1992-godineUbijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine
Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da...
casni-krstovi-na-mjestima-unistenih-pravoslavnih-hramova-na-banijiČasni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji
PETRINJA - Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih...

Društvo

rade-kosanovic-neki-ne-rade-svoj-posaoRade Kosanović: Neki ne rade svoj posao
Kakvi su vaši zadaci kao koordinatora u radu Srpskog narodnog vijeća?Brinem da budu obavljeni svi...
laktac-spalo-selo-na-dvoje-stanovnikaLaktac: Spalo selo na dvoje stanovnika
Laktac, jedno od srpskih sela podno Dinare, doživio je u pravom smislu te riječi, sudbinu knjige iz...
izumire-selo-genijalacaIzumire selo genijalaca
PODUM - Mnoga povratnička sela imaju neku svoju priču. Zajedničko im je da su nekada bila puna života, a...

Novosti

strbac-presuda-kapetanu-draganu-je-sramota-hrvatskog-pravosudjaŠtrbac: Presuda Kapetanu Draganu je sramota hrvatskog pravosuđa
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni da je presuda...
linta-osudjujuca-presuda-kapetanu-draganu-skandaloznaLinta: Osuđujuća presuda kapetanu Draganu skandalozna
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da je osuđujuća presuda kapetanu...
otvoreni-su-natjecaji-privrednikovih-fondova-za-sk-ak-god-2017-2018Otvoreni su natječaji Privrednikovih fondova za šk./ak. god. 2017/2018
ZAGREB - Srpsko privredno društvo ‘Privrednik’ raspisalo je dva redovita natječaja za dodjelu stipendija...

Kultura

veljko-ostojic-trag-i-sjecanjeVeljko Ostojić: Trag i sjećanje
Gledam ova brdaprepuna zelenila ,njihove poljane milekoje su nam život bileNekada plodne poljanice...
mala-gospojina-u-pakracuMala Gospojina u Pakracu
Rođenje Presvete Bogorodice ili kako se u narodu naziva, Mala Gospojina, obilježena je 21. septembra u...
oluja-razvejala-bacuske-tamburase"Oluja" razvejala bačuške tamburaše
Sve bačuške tamburaše, članove nekad čuvenog orkestra, ratni vihor je rasuo u daljini, a svake godine se...
18-31-krajiski-likovni-salon-od-13-oktobra18 (31) Krajiški likovni salon od 13. oktobra
Krajiški likovni salon biće otvoren 13. oktobra 2017. u Galeriji Muzeja želјeznica Srbije (Nemanjina 6,...

Oluja

franjo-hvala-ti-sto-si-nas-proterao-tekst-zrtve-oluje-koji-tera-na-razmisljanje"Franjo, hvala ti što si nas proterao": Tekst žrtve "Oluje" koji tera na razmišljanje
„Da smo ostali dolje, neko bi možda uspio kao i ovdje, ali većina nas bi se oslanjala na roditeljske veze za zaposlenje, ostali na roditeljskim...
svjedocenja-prezivjelih-iz-grubora-gosica-i-varivodaSvjedočenja preživjelih iz Grubora, Gošića i Varivoda
Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta 1995. i o njemu su poznati brojni fakti. Pokojni Božo Knežević snimio je sjajan dokumentarac “Oluja...
bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...

Politika

fila-hrvatska-ponovo-protiv-srbaFila: Hrvatska ponovo protiv Srba
BEOGRAD - Usvajanje Zakona o pravima hrvatskih branitelja, u čijem nacrtu su Srbija, Crna Gora i veliki broj pripadnika srpske nacionalne manjine u...
pupovac-referendum-o-pravima-manjina-veoma-opasan-projekatPupovac: Referendum o pravima manjina veoma opasan projekat
ZAGREB - Predsednik SDSS-a i predsednik Srpskog nacionalnog veća Milorad Pupovac ocenio je da je inicijativa o održavanju referenduma o ljudskim i...
dss-napad-na-bjelajca-pokazuje-u-kakvim-uslovima-zivi-vecina-pripadnika-srpske-zajedniceDSS: Napad na Bjelajca pokazuje u kakvim uslovima živi većina pripadnika srpske zajednice
ZAGREB - Demokratski savez Srba  danas je najoštrije osudio napad na svog stranačkog kolegu - zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda...