Banijac Mićo Lončar nije mogao podnijeti život u ustanovi za stare i nemoćne. Jednog dana jednostavno je odšetao iz doma i uselio se u zgradu napuštene škole u selu Borovita kod Gline Banijac Mićo Lončar nije mogao podnijeti život u ustanovi za stare i nemoćne. Jednog dana jednostavno je odšetao iz doma i uselio se u zgradu napuštene škole u selu Borovita kod GlineBOROVITA  - Kada je ujesen 1970. godine Mićo Lončar prvi put, kao sedmogodišnjak, ušao u malu područnu četverogodišnju školu u Borovitoj, kraj Gline, nije niti slutio da će danas, gotovo pola stoljeća kasnije, još uvijek biti u toj istoj školi. Premda danas ne mora strepiti od učiteljice zbog toga što nije napisao zadaću ili naučio tablicu množenja, Mićo ipak nije spokojan. Strepi od toga kako će nabaviti ogrijev za zimu, kako rasporediti 800 kuna socijalne pomoći i kako uopće preživjeti dan, mjesec i godinu. Naime, nakon brojnih prilika i neprilika koje su u međuvremenu označile njegov život i uputile ga u pravcu o kojemu nikada nije niti sanjao, iznerviran nedaćama, a oboružan tvrdoglavošću, Mićo Lončar je, prije nekoliko godina, obio bravu na vratima devastirane i napuštene seoske škole. Uselio se u čajnu kuhinju montažnog zdanja u kojemu se već desetke godina ne oglašava školsko zvono niti odjekuje žamor učenika.
Danas nakon toliko godina živim u toj školskoj kuhinjici i sve me podsjeća na sretno i bezbrižno djetinjstvo. Uđem nekad i u razred. Točno znam gdje sam četiri godine sjedio

- Zanima vas kako sam, nakon toliko godina, ponovo dospio u svoju školu? E, to je duga priča, a možda bi bilo bolje da o tome ne pišete. Nije mi baš na čast, a možda neće biti ni vašim novinama, ne znam. U jednom trenutku sam pogriješio i to je moj život okrenulo naopačke - započinje svoju životnu i tmurnu priču Lončar.

Kao svi seljani, tako je i Mićo, kad je započela Oluja, krenuo s majkom Danicom i ocem Petrom u nepoznato. Kako je traktor odmicao od sela, tako je u Mići sve više rasla tuga za rodnom kućom i krajem koji su ostavljali. Kada je uvečer duga kolona izbjeglica iz cijele Banije stigla do Rujevca, nadomak Dvora na Uni, iskočio je iz traktora, prišao grupi hrvatskih vojnika koji su usmjeravali kolonu i rekao da on dalje ne ide, već da će se vratiti svojoj kući. Nakon kratkog ispitivanja, roditelje i njega odvezli su u Sisak gdje su proveli petnaestak dana u prihvatnom centru. Kada su sva ispitivanja završena, obitelj Lončar odvezena je nazad u svoje selo. Kuća je bila na svom mjestu, uglavnom cijela, ali do kraja opljačkana i opustošena. Ipak, doživjeli su veliku radost jer su pokraj kuće zatekli svoja dva konja koja su ih cijelo vrijeme čekala. Prihvatili su se posla, zametnuli nešto sitne stoke, počeli obrađivati zemlju i život se nastavio. Mićin otac umro je 2006. godine, majka sedam godina kasnije, pa je već nekoliko godina Mićo sam.

- Ono najgore došlo je prije pet, šest godina - nastavlja Mićo. Jedne večeri bio je kod prijatelja u Balincu, obližnjem selu. Malo po malo, riječ po riječ, čašica po čašica i brzo ga je savladao alkohol.

- Nisam htio ostati noćiti već sam krenuo prema svom selu. Bio je februar i snježilo je. Negdje na pola puta sam pao i zaspao u dobokom snijegu. Pred jutro, na sreću, našla me neka žena, došla je hitna i završio sam u Sisku na operaciji. Na obje noge su mi amputirani prsti i dio stopala, jer su ozebline bile prejake i mogao sam umrijeti. Od tada sam invalid, hodam na štakama i teško se brinem o sebi, gotovo nikako. Centar za socijalnu skrb odmah me uputio u jedan privatni dom Glini za stare i nemoćne - priča Lončar.

U početku se Mićo nekako uspijevao prilagoditi novom načinu života, ali kako je vrijeme odmicalo, tako je njegovo nezadovoljstvo bivalo sve veće. Bio je najmlađi korisnik u toj ustanovi, oko njega sve starci i starice, mnogi potpuno nepokretni. Sve je više razmišljao o tome da jednostavno ode. Hrana je bila dobra, ljudi su bili pažljivi prema njemu i sve je bilo kako treba, ali Mićo nikako da se navikne. Uskoro je promijenio dom, ali nezadovoljstvo je ostalo isto. Utjehu je našao u piću, kako kaže, da sapere čemer i tugu. Nezadovoljstvo je raslo iz dana u dan, sve dok jednoga dana nije jednostavno odšetao na štakama do svog sela i rodne kuće. Nažalost, kuća više nije bila za stanovanje, pa je Mićo jednostavno provalio u davno napuštenu seosku školu. Kako je to jednom davno bila mala seoska škola sa četiri razreda, svi đaci su bili u jednoj učionici i to je bila glavna prostorija. Postojali su još i sanitarni čvor, te mala čajna kuhinja u kojoj su učitelji za vrijeme odmora kuhali kavu. E, u tu čajnu kuhinju, površine petnaestak kvadrata, smjestio se Mićo Lončar.

'Evo, ovdje sam sjedio prije 50 godina' 'Evo, ovdje sam sjedio prije 50 godina'- Prije gotovo pedeset godina, kao đak prvog razreda, znao sam za vrijeme odmora, zajedno s ostalim đacima, viriti kroz odškrinuta vrata čajne kuhinje i promatrati učitelje kako puše i piju kavu. Kako bi netko od njih krenuo prema vratima, mi bi se razbježali. A, eto, danas nakon toliko godina, ja živim u toj kuhinjici i sve me podsjeća na sretno i bezbrižno djetinjstvo. Uđem nekad i u razred. Točno znam gdje sam četiri godine sjedio - pokazuje Mićo.

Namjestio je nekakvu malu hrđavu pećicu, stariju od njega samoga, unio krevet, pa tu i tamo skuha kavu poput njegovih nekadašnjih učitelja. Najveći mu je problem što nema struje, pa navečer u čajnoj kuhinji tinja svijeća. Kad smo ga upitali da li je u Elektri tražio da mu spoje struju, zabrinuo se i zamolio nas da ništa ne propitujemo, ni u Elektri ni u Centru za socijalnu skrb.

- Oni ni ne znaju da živim u školi, pa ništa ne pitaj. Dobro je i ovako. Primam 800 kuna mjesečno, nitko me ne dira i svi smo zadovoljni. Ako me istjeraju, što ću ? Ja u nikakav dom više ne idem - kaže Mićo.

U Elektri i Centru vrlo dobro znaju da Mićo Lončar živi u školi, no nitko ni ne pomišlja da ga iseli. Naravno, struja se ne može dovesti u zatvorenu školu, pogotovo jer objekt nije u Mićinom vlasništvu, već državnom. Škola u Borovitoj je za državu potpuno beskorisna i ne postoje, niti će ikada postojati, nikakvi planovi za njenu sanaciju, pa i uvođenje struje. Tako Mićo Lončar može ostati u svojoj školi koliko god želi, nikoga nije briga što nema struje i što mu je hladno. Važno je da se on ne buni i ništa ne traži.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

u-dvoru-svecano-otvorena-podruznica-centra-za-socijalnu-skrbU Dvoru svečano otvorena Podružnica Centra za socijalnu skrb
DVOR NA UNI - Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić 26. je rujna, na prigodnoj svečanosti, otvorila Podružnicu Dvor...
gljive-ukrasi-banijskih-sumaGljive - ukrasi banijskih šuma
Nije moderno ali je korisno, bar ja mislim tako i pokupim malce i zaputim se u jednu od mnogobrojnih, prelijepih i raznolikih banijskih šuma.Dan je...
ubijanje-srba-u-sisku-1991-1992-godineUbijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine
Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da...
casni-krstovi-na-mjestima-unistenih-pravoslavnih-hramova-na-banijiČasni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji
PETRINJA - Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih...

Društvo

rade-kosanovic-neki-ne-rade-svoj-posaoRade Kosanović: Neki ne rade svoj posao
Kakvi su vaši zadaci kao koordinatora u radu Srpskog narodnog vijeća?Brinem da budu obavljeni svi...
laktac-spalo-selo-na-dvoje-stanovnikaLaktac: Spalo selo na dvoje stanovnika
Laktac, jedno od srpskih sela podno Dinare, doživio je u pravom smislu te riječi, sudbinu knjige iz...
izumire-selo-genijalacaIzumire selo genijalaca
PODUM - Mnoga povratnička sela imaju neku svoju priču. Zajedničko im je da su nekada bila puna života, a...

Novosti

strbac-presuda-kapetanu-draganu-je-sramota-hrvatskog-pravosudjaŠtrbac: Presuda Kapetanu Draganu je sramota hrvatskog pravosuđa
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni da je presuda...
linta-osudjujuca-presuda-kapetanu-draganu-skandaloznaLinta: Osuđujuća presuda kapetanu Draganu skandalozna
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da je osuđujuća presuda kapetanu...
otvoreni-su-natjecaji-privrednikovih-fondova-za-sk-ak-god-2017-2018Otvoreni su natječaji Privrednikovih fondova za šk./ak. god. 2017/2018
ZAGREB - Srpsko privredno društvo ‘Privrednik’ raspisalo je dva redovita natječaja za dodjelu stipendija...

Kultura

veljko-ostojic-trag-i-sjecanjeVeljko Ostojić: Trag i sjećanje
Gledam ova brdaprepuna zelenila ,njihove poljane milekoje su nam život bileNekada plodne poljanice...
mala-gospojina-u-pakracuMala Gospojina u Pakracu
Rođenje Presvete Bogorodice ili kako se u narodu naziva, Mala Gospojina, obilježena je 21. septembra u...
oluja-razvejala-bacuske-tamburase"Oluja" razvejala bačuške tamburaše
Sve bačuške tamburaše, članove nekad čuvenog orkestra, ratni vihor je rasuo u daljini, a svake godine se...
18-31-krajiski-likovni-salon-od-13-oktobra18 (31) Krajiški likovni salon od 13. oktobra
Krajiški likovni salon biće otvoren 13. oktobra 2017. u Galeriji Muzeja želјeznica Srbije (Nemanjina 6,...

Oluja

franjo-hvala-ti-sto-si-nas-proterao-tekst-zrtve-oluje-koji-tera-na-razmisljanje"Franjo, hvala ti što si nas proterao": Tekst žrtve "Oluje" koji tera na razmišljanje
„Da smo ostali dolje, neko bi možda uspio kao i ovdje, ali većina nas bi se oslanjala na roditeljske veze za zaposlenje, ostali na roditeljskim...
svjedocenja-prezivjelih-iz-grubora-gosica-i-varivodaSvjedočenja preživjelih iz Grubora, Gošića i Varivoda
Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta 1995. i o njemu su poznati brojni fakti. Pokojni Božo Knežević snimio je sjajan dokumentarac “Oluja...
bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...

Politika

fila-hrvatska-ponovo-protiv-srbaFila: Hrvatska ponovo protiv Srba
BEOGRAD - Usvajanje Zakona o pravima hrvatskih branitelja, u čijem nacrtu su Srbija, Crna Gora i veliki broj pripadnika srpske nacionalne manjine u...
pupovac-referendum-o-pravima-manjina-veoma-opasan-projekatPupovac: Referendum o pravima manjina veoma opasan projekat
ZAGREB - Predsednik SDSS-a i predsednik Srpskog nacionalnog veća Milorad Pupovac ocenio je da je inicijativa o održavanju referenduma o ljudskim i...
dss-napad-na-bjelajca-pokazuje-u-kakvim-uslovima-zivi-vecina-pripadnika-srpske-zajedniceDSS: Napad na Bjelajca pokazuje u kakvim uslovima živi većina pripadnika srpske zajednice
ZAGREB - Demokratski savez Srba  danas je najoštrije osudio napad na svog stranačkog kolegu - zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda...