zavrsena prva faza razminiranja GLINSKA POLJANA - U Hrvatskoj je od 1991. do danas 516 osoba smrtno stradalo od mina. Zato je svaki novi razminirani metar prostora važan. U našoj županiji od danas govorimo o novih 13,4 kilometara kvadratnih razminiranog poljoprivrednog zemljišta.

Obilaskom lokacije projekta razminiranja u Glinskoj Poljani i prezentacijom održanom u sisačkom Hotelu Panonija, danas je obilježen završetak prve faze projekta „Pretraživanje i razminiranje poljoprivrednih površina u Sisačko – moslavačkoj županiji“. Predstavljanju rezultata projekta prisustvovao je i ministar poljoprivrede Tomsilav Tolušić.

Projekt razminiranja provodi se u 9 županija u sklopu Programa ruralnog razvoja. Sufinanciran je sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u iznosu od 85%, dok je ostatak namaknut iz državnog proračuna.

U našoj, Sisačko- moslavačkoj županiji prva faza razminiranja odnosila se na četiri projekta u sklopu kojih je razminirano 13,4 četvornih kilometara poljoprivrednog zemljišta na području Gline, Topuskog, Gvozda, Dvora te Petrinje, Siska i Sunje. Vrijednost ova četiri projekta iznosila je ukupno 91 milijun kuna.

U 150 radnih dana, koliko je trajalo razminiranje, pronađeno je ukupno 139 protupješačkih i protuoklopnih mina te 380 komada različitih neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec istaknuo je kako je riječ o najvećem projektu ikad realiziranom u povijesti hrvatskog protuminskog sustava.

„ Radi se o operaciji razminiranja poljoprivrednih površina u sklopu Programa ruralnog razvoja. Financijska veličina je 50 milijuna eura čime oslobađamo 50 kilometara kvadratnih minski sumnjivog prostora kategoriziranog kao poljoprivredno zemljište u devet hrvatskih županija. Kad govorimo o Sisačko-moslavačkoj županiji vrijedi naglasiti da u prvoj fazi razminiranja preko 50 % čine upravo poljoprivredne površine s minskim problemom u Sisačko -moslavačkoj županiji“, rekao je Jakopec. Napomenuo je kako posao, nažalost, još uvijek nije gotov.

„Nažalost, na području Republike Hrvatske još uvijek imamo više od 43 kilometra minski sumnjivog prostora u devet županija. Ono što je naš strateški cilj je da u četverogodišnjem razdoblju koje je pred nama što više maksimaliziramo sudjelovanje EU fondova u strukturi osiguravanja novčanih sredstava za razminiranje. Taj trend udjela EU fondova u strukturi ukupno osiguranih novčanih sredstava raste iz godine u godine. Primjerice, 2015. godine smo imali 53 %, ove godine 63%, a veseli me da 2017. to ide na rekordnih više od 70 posto od ukupno osiguranih sredstava“, rekao je Jakopec.

Obilježavanju završnice projekta u Glinskoj Poljani i Sisku nazočio je danas i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

„Još jednom zahvaljujem djelatnicima HCR-a, ali naravno i Sisačko-moslavačkoj županiji na aplikaciji da povuče te novce iz Fonda za ruralni razvoj. Ovime dobivamo nove površine poljoprivrednog zemljišta, ja bih rekao, novu nadu prije svega mladima,ali i svima ostalima za ostanak na ovim područjima. Od ovih nekoliko tisuća hektara može živjeti velik broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, razvijati se ovdje, prehranjivati svoju obitelj i doprinositi razvoju i svoje općine, grada i županije. To je nešto što treba i Hrvatskoj, ali pogotovo Sisačko-moslavačkoj županiji“.

Ministar je rekao kako novca za razminiranje ima dovoljno.

„Imamo dovoljno novca i u Fondu za ruralni razvoj, kroz Mjeru 5 koja je namijenjena za razminiranje, kao i kroz neke druge aktivnosti koje provodimo kroz fondove Europske unije. Naravno uvijek ima i nacionalnih sredstava koja ima HCR. Za ove stvari novaca mora biti. Ne možemo sve riješiti u jednom danu i zbog sporosti samog procesa, to je vrlo ozbiljan i opasan posao, ali za ovakve stvari novaca mora biti“, rekao je Tolušić.

Što ovi projekti razminiranja znače za našu županiju objasnio je župan Ivo Žinić.

„Ovim projektom u zadnjih je godinu dana razminirano 13,4 kilometra kvadratna. To vam je više od 1300 hektara obradive poljoprivredne površine, čime je otvorena mogućnost da se na njima razvija poljoprivreda. Ako računamo dvadesetak godina koliko je ovo zemljište stajalo neobrađeno, zapušteno – možemo samo prevesti u najjednostavnije poljoprivredne kulture koje su se mogle uzgajati na tom zemljištu, da li je to pšenica ili kukuruz, gotovo više od milijardu kuna se izgubilo na ovim površinama. Drugom fazom razminiranja vrijednom oko 56 milijuna kuna,dobit ćemo dodatnih 6,7 kilometara kvadratnih, odnosno više od dvije tisuće hektara obradivih površina i mogućnost razvoja poljoprivrede te ostanka ljudi na ovim ruralnim područjima“, rekao je župan.

„Moram reći kako smo ovim projektima u zadnje dvije godine gotovo prepolovili minski sumnjivo područje u našoj županiji i na taj način osigurali građanima dodatnu sigurnost. Moram izraziti i veliko zadovoljstvo činjenicom da u zadnje četiri godine, od 2012. na našem području nije bilo smrtno stradalih od mina. To dokazuje da su svi ljudi koji se bave ovom problematikom – Hrvatski centar za razminiranje u suradnji sa Županijom i gradovima, uspješno odradili taj posao“.

Žinić je dodao kako je naša Županija u zadnje dvije godine iz Fonda za ruralni razvoj, za razminiranje povukla ukupno oko 150 milijuna kuna za 20 kilometara kvadratnih poljoprivrednog zemljišta. Izrazio je nadu da će do kraja 2018. ili 2019. naša županija biti slobodna od mina.

Predstavljanje rezultata projekta „Pretraživanje i razminiranje poljoprivrednih površina u Sisačko – moslavačkoj županiji“ pratio je i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović.

„Za Petrinju razminiranje znači život. Znamo da zagađenost minama u Petrinji već dvadeset i više godina predstavlja ogroman problem. Ono što od ovog i sličnih projekta očekujemo u budućnosti je prije svega sigurnost građana. Znamo da su u Hrvatskoj stotine tisuće hektara zagađene minama, a Sisačko – moslavačka županija je po zagađenosti minama na drugom mjestu u Republici Hrvatskoj. Naravno da to nije prihvatljivo. Sredstva dolaze i dobro su došla, nažalost to još uvijek nije dosta. Mogu zahvaliti svima onima koji su sudjelovali u ovom projektu, HCR-u, ravnatelju, resornim ministarstvima i svim ostalim dobrim ljudima iz drugih država koji su pomogli da ovakvi dobri projekti dođu i u grad Petrinju“, rekao je petrinjski gradonačelnik.

Podsjetivši na brojna stradavanja od mina u Mošćenici gdje je u samo jednoj ulici bilo 12 minskih žrtava te u petrinjskoj Kotar šumi, Dumbović je naglasio je kako prioritet u razminiranju moraju biti područja koja su naseljena ljudima, jer u njima postoje i veće opasnosti, veći rizici od stradavanja.

„Nadam se da ćemo intenzivnijim pristupom financijskim sredstvima iz EU fondova pokazati da znamo aplicirati za ovakve projekte i mi ćemo kao Grad i dalje nastojati biti partneri. Želimo da se ovakvi projekti nastave i da prioritet budu ljudi i njihova sigurnost, ali i mogućnosti razvoja koje su sada zbog miniranosti problematične kad su u pitanju obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Gledajući da smo zagađeni minama, nadamo se da nećemo sutra biti zagađeni i nuklearnim otpadom“, rekao je Dumbović.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or