sadnja pitomog kestena GORNJA BAČUGA - Šume pitomog kestena na području Grada Petrinje imaju značajnu povjesnu dimenziju u životu stanovništva ovih krajeva. I danas pitomi kesten u brojnim domaćinstvima, gospodarstvu i turizmu ima prepoznatljivu ulogu.

Šume pitomog kestena, prema ukupnoj površini u Republici Hrvatskoj, najzastupljenije su upravo na području Grada Petrinje. U tom smislu Grad Petrinja ima potrebe i mogućnosti dugoročno planirati i vezati svoj razvoj za zaštitu i oplemenjivanje, ne samo pitomog kestena, već i biološku raznolikost šumskih svojti, oplemenjivanje šumskog područja, zaštite prirode i zdravlja stanovništva, ali i mogućnosti održivog razvoja na toj osnovi.

Zajedničkom inicijativom Grada Petrinje, Hrvatskih šuma, Uprave šuma Podružnice Sisak, Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog, Centra za šljivu i kesten iz Donje Bačuge i Udruge za ekologiju i razvoj „Put kestena” zaključili su i 04. studenoga 2011. potpisali Sporazum o osnivanju prvog pokusnog nasada pitomog kestena u Gornjoj Bačugi, a 07. prosinca obavili su završnu sadnju još 80 sadnica pitomog kestena i onih koje su u međuvremenu uzgojene i posađene.

O važnosti ovog projekta Boris Liović, iz Hrvatskog šumarskog instituta, kazao je: „Projekt je važan iz razloga što smo željeli unaprijediti proizvodnju kestena, znači da ljudi ovoga kraja prvenstveno dobiju dodatni izvor prihoda, a drugo da se ne čudimo kako Francuzi, Portugalci, Talijani imaju kvalitetne kestene, kada i mi možemo u našim šumama naći jednako dobre kultivare, odrediti ih, utvrditi da li je to njihovo svojstvo genetsko ili uvjetovano okolišem i razmnožiti i dati im eventualno ime s područja s kojeg dolaze.“

Dodao je i kako se projekt provodi u nekoliko faza, a prva je bila sadnja francuskih kultivara, odnosno tri kultivara kestena s krupnim plodovima – marona, a u drugoj fazi, koja je krenula paralelno, tražili su jedinke kestena koje rađaju krupnim plodovima, ispitali su sadržaj šećera i krupnoću, a temeljem te dvije karakteristike odredili bi individue za buduća istraživanja, ispitana su njihova neka genetička svojstva i nažalost tijekom projekta došlo je do jakog napada kestenove ose šiškarice koja je u velikoj mjeri onemogućila sadnicama kestena koje su cijepili da se razviju i od njih 200-tinjak razvilo se i preživjelo tek 15 cjepova.

Također, u budućnosti je u planu proširivanje na područje Karlovca i Zagreba, odnosno na lokacije gdje uz ovu ima najviše kestena u Hrvatskoj.

Udruga za ekologiju i razvoj „Put kestena“ nositelj je, uz partnere, cijelog projekta, a njezin predsjednik Đuro Juić je naglasio: „Mi želimo da na ovom području zainteresiramo mnoge poljoprivrednike, OPG-e i druge, da idemo u sadnju kestena, u proizvodnju, na bazi kestena, različitih proizvoda, ali istovremeno da se s Hrvatskim šumama i ostalima brinemo oko zaštite prirode, okoliša i svega ovoga što je veliki potencijal za razvoj i održivi razvoj Grada Petrinje.“

Ovom sadnjom „Pokusni nasad pitomog kestena“, s 210 sadnica na površini 1,5 ha, smatra se završenim, a u idućoj godini završit će i drugi projekt „Prva ploha petrinjskog marona“, tako da oba projekta zauzimaju prostor od 4 ha površine.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or