cvarci u kotlu DVOR NA UNI - Kraj novembra i decembar doba je svinjokolje ili kolinja. To je običaj koji se snažno ukorijenio, održao i proširio cijelim Balkanom. Kod nas se najčešće vezuje uz područje Slavonije i Baranje. No po svojoj dugovječnosti i ritualnosti ovaj običaj nije ništa manje važan za područja Banije, Korduna, Like…

Mnogi se Banijci stoljećima bave stočarstvom. Od stočarstva su živjeli i prehranjivali svoje obitelji. Odlaskom ljudi, izumiranjem sela i ova poljoprivredna grana polako nestaje. Kako nestajanje traje, tako i običaji i poslovi oko kojih su se okupljali ljudi, a jedan od njih je i kolinje, traju u nestajanju. Kolinje je posao koji se obično završava u dan ili dva, a počinje skoro godinu dana ranije tovljenjem svinja. Najpoznatiji proizvod ovog posla svakako je banijska kobasica.

– Uzgoj svinja i proizvodnja suhomesnatih proizvoda na Baniji imaju dugu tradiciju. Potrebe za mesom stanovništvo ovog kraja namirivalo je naturalnom i zanatskom proizvodnjom po selima. Tako je u historijskim dokumentima ostalo zapisano da se klanje životinja u Dvoru obavljalo uz obale rijeke Une i da su postojali tzv. pregledači mesa, koji su uglavnom bili sveštenici. Na Baniji se nekada uzgajala vrsta svinje zvana banijska šara, koja je s vremenom gotovo iščezla, a pokušava se vratiti u proizvodnju putem udruga i projekata. Banijsku šaru danas su zamijenile neke druge rase svinja, jorkšir, landrejs i sl. Kod nas su prve klaonice podignute u 19. stoljeću – priča Zoran Savić, prehrambeni tehnolog iz Dvora.

Unatoč tome, na Baniji je do danas održan običaj klanja svinja na otvorenom, u dvorištima ispred kuća. Nekada samo malobrojni nisu organizirali svinjokolju. A danas je malobrojni Banijci organiziraju. Oko svinjokolje okupljala se rodbina i prijatelji, družilo se uz čašicu rakije. Svi su bili zaposleni. Svatko je znao što treba raditi i koje je njegovo zaduženje, a sve je obično počinjalo u ranu zoru.

Kolinje na Baniji – Ljudi našeg kraja uvijek su bili promućurni i znali su da paljenjem čekinja svinje dolazi do sterilizacije, što je ujedno bolji postupak od današnjeg šurenja (skidanja čekinja vrelom vodom). Nakon šurenja i čišćenja zaostalih čekinja meso se rasijeca, a nakon toga obavlja se obrezivanje. Obrađeno meso se sortira za sušenje i za pripremu čuvene banijske kobasice – nastavlja Zoran.

Valja napomenuti da su naši stari, prije pojave frižidera, meso i kobasice zalijevali svinjskom mašću i tako ga konzervirali. Tako konzervirani proizvodi mogli su se sačuvati cijelu godinu, a da ne izgube svoja organoleptička svojstva. Danas su prerađevine konzervirane na takav način prava delicija. Također, nekada je postojalo vjerovanje da se prilikom stavljanja mesa u pac, odnosno prilikom usoljavanja prije sušenja, nije smjelo govoriti jer bi se meso moglo pokvariti.

Kolinje je uglavnom muški posao. Domaćice pripremaju jelo za majstore i pomoćnike. Poslužuju kavu, rakiju i kolače. Doručak je bogat i obilan, a sastoji se od prošlogodišnjih suhomesnatih proizvoda i friške pržene svinjske jetrice.

Uz kolinje je uvijek vezano pripremanje čvaraka, odnosno žmara. Topljenje masti i pripremanje čvaraka preuzima netko stariji, kako se na Baniji kaže – ozbiljniji. Jer mast ne smije zagorjeti. Topljenje masti obavlja se u kazanu ispod kojeg je naložena vatra, a oko vatre je uvijek gužva: majstori i pomoćnici dolaze se svako malo ogrijati.

Nekada se na kolinju pripremao i domaći sapun koji se ustvari kuhao od masti, kostiju i drugih neobrađenih ostataka sa sodom i „plavim radionom“. Odlično je skidao sve mrlje s odjeće, a žene su nekada njime prale i kosu.

Iako je Banija uvijek bila riznica vrijednih ljudi, dobrih domaćina i kvalitetnih proizvoda, danas je, nažalost, sve manje mladih ljudi i radne snage potrebne za svinjokolju. Ipak, ohrabruje činjenica da se ni danas ne bježi od druženja, zdravog načina života i tradicije. Ljudi vole selo i prirodu i njene neumitne zakone.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

ko-je-autor-grafita-u-malom-jarkuKo je autor grafita u Malom Jarku?
MALI JARAK - Predsjednik Izvršnog odbora Samostalne demokratske srpske stranke Boro Rkman izrazio je danas razočaranje, te osudio ispisivanje grafita na...
godisnjice-u-grabovcuGodišnjice u Grabovcu
GRABOVAC BANSKI - U Grabovcu Banskom u subotu su obilježene 76. obljetnica prve oružane akcije banijskih partizana i 76. obljetnica grabovačke...
kostajnicka-kestenijada-uvrstena-na-kartu-okusi-europeKostajnička Kestenijada uvrštena na kartu „Okusi Europe“
HRVATSKA KOSTAJNICA - Europska komisija uvrstila je Kostajničku Kestenijadu na mapu „Okusi Europe“, kojom se promiču europski prehrambeni proizvodi i pića...
u-banskom-grabovcu-pobijeno-1-200-srbaU Banskom Grabovcu pobijeno 1.200 Srba
Posle stravičnog zločina u Pravoslavnoj crkvi u Glini, a među brojnim zločinima hrvatskih ustaških fašista počinjenim širom Banije, zločin u Grabovcu, od...

Društvo

kako-izbjeglice-mogu-do-sredstava-za-poljoprivreduKako izbjeglice mogu do sredstava za poljoprivredu?
BEOGRAD - Iako je Vlada Srbije putem Ministarstva bez portfelja zaduženog za regionalni razvoj još 18....
sanacija-groblja-u-lisicinamaSanacija groblja u Lisičinama
VOĆIN - Općina Voćin sanirat će pravoslavno groblje u nenastanjenom selu Lisičine u kojem je prošli...
tko-je-pucao-u-stjepana-radica-ili-kako-doci-do-hrvatskog-drzavljanstvaTko je pucao u Stjepana Radića ili kako doći do hrvatskog državljanstva?
TOPUSKO - Kada je Anđelija Zdjelar iz Crnog Potoka, kraj Topuskog, 27. siječnja 1964. godine dobila...

Novosti

proslava-oluje-bez-tompsonaProslava "Oluje" bez Tompsona
KNIN - Ovogodišnje obeležavanje "Oluje" proći će bez obraćanja predsednice Hrvatske Kolinde Grabar...
svet-ni-ne-zna-za-jasenovac-po-zverstvima-hrvatski-logor-bio-strasniji-od-ausvicaSvet ni ne zna za Jasenovac, po zverstvima hrvatski logor bio strašniji od Aušvica
Teško je poverovati da je čak i danas, krajem jula 2017. godine, Jasenovac prilično nepoznat u...
eichmann-iz-naseg-sokakaEichmann iz našeg sokaka
Srušio se mrtav Đuro Brodarac. Izdalo ga je srce – junačko, hrvatsko, generalsko i hadezeovsko...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

banijski info portal gif

Kultura

veljko-ostojic-vratice-se-danijelaVeljko Ostojić: Vratiće se Danijela
Vratiće se Danijela svome jatu da osluškuje talasepodno Karina,a srcu nađe lijeka   Otišla je...
izlozba-povodom-proslave-sedam-vekova-manastira-krupeIzložba povodom proslave sedam vekova manastira Krupe
NOVI SAD - „Sedam vekova manastira Krupe” – naziv je izložbe fotografija fotoreportera Darka Dozeta,...
zapisi-iz-gore-kad-se-povjesnicari-igraju-sa-historijom-1-petrovac-petrova-goraZapisi iz Gore: Kad se povjesničari igraju sa historijom (1) - Petrovac - Petrova Gora
Kad se popnete na Mali Petrovac (kota 512), vrh PETROVE GORE, osim historijskih iskopina, tragova...
dozetova-svedocanstva-o-manastiru-krupaDozetova svedočanstva o manastiru Krupa
NOVI SAD - Izložba radova fotoreportera “Večernjih novosti” Darka Dozeta, povodom 700 godina manastira...

Oluja

inicijativa-mladih-za-ljudska-prava-ispricajte-se-zrtvama-olujeInicijativa mladih za ljudska prava: Ispričajte se žrtvama Oluje
Drugu godinu zaredom Inicijativa mladih za ljudska prava uz podršku više od 400 građana traži od Vlade Republike Hrvatske da uputi ispriku svim žrtvama i...
zbog-godisnjice-oluje-promijenjen-termin-koncerta-marije-serifovic-u-banjaluciZbog godišnjice “Oluje” promijenjen termin koncerta Marije Šerifović u Banjaluci
BANJALUKA - Imajući u vidu da su se u pojedinim medijima pojavile veoma negativne reakcije u vezi sa najavljenim koncertom Marije Šerifović na tvrđavi...
strbac-na-dan-progona-srba-u-banjaluci-spektakl-godineŠtrbac: Na dan progona Srba, u Banjaluci „spektakl godine“
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni da je neugodno iznenađen saznanjem da će na dan kada se...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...