pcelarstvo PETRINJA - Nakon dva stručna predavanja Bučarovih ( oca Matije i sina Borisa), svojim je članovima Pčelarsko društvo Petrinja organiziralo i treće predavanje u tekućoj radno-proizvodnoj godini. Njihov član dr.sc. Zdenko Franić zanimljivu jednosatnu temu o povijesti pčelarstva na Baniji proširio je i produbio s ostalom prošlosti Banije, važnim i značajnim mjestima, godinama, događajima i zbivanjima naroda i ljudi u prostoru između rijeka Une, Kupe i Gline.

Ne računajući medonosnu tradiciju starosjedilačkih naroda, pa Rimljana, Grka, Slavena i ostalih, u našem okruženju pčelinji med spominje se kod cistercita 1206. godine u Topuskom, a iz 1577. ostala je vojna zapovijed o obaveznom korištenju meda za prehranu 64 vojnika u tadašnjim obrambenim utvrdama Hrastovica, Klinac i Pecki. Uz opskrbu pšenicom, prosom, zobi i vinom, tražilo se 1250 kilograma meda, za svakog vojnika 1,5 kg mjesečno. Prema šumskim i livadarskim površinama, tada se radilo o poliflornom šumskom medu s dominacijom kestena i lipe. U 18. i 19. stoljeću za vladavine Austrije i Francuske na Baniji se raznim mjerama poticala pčelarska proizodnja, a na prijelazu ovih stoljeća u tjedniku Banovac često se pisalo o potrebi umnog pčelarenja, pčelarenjem do blagostanja, gojimo pčele, čestiti domaći med na Baniji…

Na predavanju iz povijesti nije izostalo ni sjećanje na Milana Krizmana, vrlo zaslužnog za promicanje pčelarstva, konstruktora drvene košnice nazvane krizmanka, za koju je ovaj Petrinjac 1926. na izložbi u Dubrovniku dobio srebrnu medalju, a to priznanje sada čuva Pčelarsko društvo Petrinja.

Predavač Z. Franić kazao je kako je istraživanja o povijesti pčelarenja na Baniji proveo zbog vlastite znanstvene radoznalosti, međuodnosa kvalitete i percepcije, gospodarskih razloga, a osobito za brendiranje meda s našeg područja, nesumnjivo kvalitetnog izvornog proizvoda provjerenog zemljopisnog porijekla, kakvih je u EU svega 22 vrsta.

-Medu s Banije treba priznati zaštićeno ime Banski med i osnovati klaster njegove primarne proizvodnje – predlaže Z. Franić, a u postupku izrade dokumentacije o toj ideji već je dovršio studije predizvodljivosti i isplativosti ovog projekta. Uz brendiranje meda iz naših okolnih kestenovih šuma i s ostale pčelinje paše po Baniji, dr. Franić zalaže se i za izradu sličnih projekata drugih mogućih petrinjskih eko-koncepata: vina od Petrinjske ranine, specijaliteta banijske crne šare svinje, rakije šljivovice, ljekovitog bilja…

Uz predavanje dr. Z. Franića, predsjednik ove udruge Mihael Jurić pozvao je članove za sudjelovanje 18. i 19. veljače u Topuskom na Zlatnoj pčeli, godišnjem susretu pčelara Sisačko moslavačke županije, uz stručna predavanja, izlaganje i nagrađivanje najboljih. Među takvim zapaženim i višestruko nagrađivanih Zlatnom pčelom je i OPG Marijane Radošević. Kao blagajnica pčelara već je članarinu od 350 kuna za ovu godinu primala na predavanju Z. Franića, a može joj se doći platiti i na njenom prodajnom štandu na gradskoj tržnici Petrinje, gdje je svakodnevno S oko 6000 košnica u ovom je društvu 90 članova s područja Petrinje, ali iz Siska i Gline, a u ožujku će održati redovitu godišnju izvještajnu skupštinu, izvjestio je predsjednik M. Jurić. Pčelarima Petrinje ova 2017. je jubilarna 65.obljetnica postojanje njihova društva.
 
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or