banijska sara udruzenje PETRINJA -  Članovi Udruge uzgajivača svinja „Banijska šara“ održali su drugu Redovnu skupštinu.

„U odnosu na stanje prije dvije godine Udruga funkcionira i polako se širimo. Što se tiče rasplodnog materijala, gdje smo počeli s 4-5 komada, sada smo već registrirani i ima oko 25-30 komada krmača i nerasta, uz jako puno potencijala kojeg će biti više od 200 komada malih i koje sada Agronomski fakultet i Hrvatska poljoprivredna agencija moraju registrirati da vidimo što ulazi, jer su povećali kriterije i sada se to pomalo „prebire“, što odgovara, a što ne, po opisu, boji i svim karakteristikama te banijske šare koje jesu.“ – kazao je predsjednik Udruge Mladen Čačić i dodao kako trenutno broje 11 članova, ali ima još zainteresiranih uzgajivača, među kojima su, osim s Banovine i sa šireg područja, odnosno trenutno iz Gline, Banove Jaruge i Jastrebarskog, te se može očekivati i daljnje brojno i teritorijalno proširenje.

Projekt revitalizacije uzgoja predstavio je prof.dr.sc. Krešimir Salajpal s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: „To je projekt koji obuhvaća, u prvom redu, stvaranje podloge da bi mogli podnijeti zahtjev za priznavanje pasmine. Ono što je nama važno, da bismo zadovoljili kriterije, odnosno uvjete Pravilnika koji propisuje što sve treba dati određena populacija životinja, u ovom slučaju svinja, da bi mogla biti priznata kao pasmina mi smo u fazi prikupljanja, odnosno stvaranja baze podataka koja uključuje morfološke osobine, dakle pojednostavljeno sam izgled svinje, koje su njezine karakteristike, proizvodna svojstva, kakva je ta svinja u odnosu na okoliš, odnosno prijemljivost za određene bolesti, postoji li sklonost obolijevanju, kakva je njezina genetska struktura, što nam je jako važno, dakle u kojoj mjeri se razlikuje od svinja kojima je slična ili koje su imale ili mogle imati utjecaja na njezinu pasminu. Tu u prvom redu mislimo na turopoljsku svinju, odnosno crnu slavonsku svinju s kojom dijeli neke zajedničke pretke i naravno bijelim pasminama svinja koje su u zadnjih pedesetak godina istisnule u najvećoj mjeri ovu svinju. Poznato je da je populacija koju smo ovdje zatekli, zajedno s uzgajivačima, bila vrlo mala, da smo pokušali, u što većoj mjeri obuhvatiti bivše uzgojno područje da bismo pronašli jedinke koje su u tipu banijske šare iz kojih pokušavamo oformiti novu populaciju i koja bi bila osnova za buduću banijsku šaru za koju očekujemo da bi mogli dobiti priznanje kao treća autohtona pasmina svinja u Republici Hrvatskoj.“

Kao voditelj projekta izrazio je zadovoljstvo nakon prve godine provođenja: „Zadovoljan sam, u prvom redu, suradnjom s uzgajivačima koji su pokazali veliki interes i entuzijazam, koji su omogućili struci da provedemo sve ono što je potrebno i što bismo željeli, zapravo možda i više od onoga što treba. Ono što nam dalje predstoji je sigurno veliki dio posla, u prvom redu povećanje broja životinja, jer jedan od važnih uvjeta je da postignemo efektivnu količinu populacije od 50 jedinki, što znači i daleko više od 50 grla. U kojem vremenu ćemo to uspjeti teško je ovoga trenutka reći, nama je važno da interes postoji i nadamo se da će se u skoro vrijeme populacija još više proširiti.“

Ante Marić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i imovinu Grada Petrinje, ujedno i član Udruge, bio je jedan od poticatelja njenog osnivanja, a o proteklom vremenu je kazao: „Dvije godine su iza nas. Praktično smo krenuli s desetak grla koja smo jako teško našli na terenu i to u zabitim krajevima, moram tako reći, a danas smo blizu 300 grla i to sve umatičeno pod selekcijom i kontrolom Hrvatske poljoprivredne agencije i Agronomskog fakulteta, nas iz Udruge i mi smo danas jako zadovoljni. U dvije godine napraviti toliki napredak je stvarno rezultat timskog rada, Udruge, uzgajivača, nas iz gradske uprave i podrške gradonačelnika kroz poticaje za ovu namjenu.“

Istaknuo je i kako su tu još institucije koje su prepoznale ovaj projekt, tako da danas imaju dva VIP projekta Ministarstva poljoprivrede na uzgoju i selekciji banijske šare svinje koji vode priznavanju pasmine i onoga dana kada to dobiju idu na kandidiranje za europske fondove, jer je uvjet da je pasmina priznata.

Izrazio je i želju da se što više mladih OPG-ovaca bavi ovim vidom proizvodnje, jer vide dodatnu vrijednost svinjogojske proizvodnje kroz preradu, kroz suhomesnate proizvode, a banijska šara svinja tu daje vrhunske rezultate. Također, na nekoliko različitih projekata kandidirali su uzgoj banijske šare svinje kroz održivost prostora, gdje nije isključivi cilj sama svinja, nego održivost i gospodarenje prostorom, odnosno moguće kombinacije uzgoja svinja i kestena i nekoliko drugih različitih vidova proizvodnje.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or