sljivovica “Popij malo rakije, bit će ti bolje”, rečenica je koju ste sigurno čuli barem jednom u životu. Dobra stara rakija na našim prostorima smatra se nacionalnim pićem, a priče o njezinoj ljekovitosti prenose se s koljena na koljeno. Ali…

Šljivovica i loza (komovica) najpoznatije su rakije, a kao što im samo ime kaže, nastaju iz šljive i loze. Posebno su popularne razne travarice koje nastaju dodavanjem ljekovitog bilja rakiji te slatke rakije s dodatkom voća. S obzirom na visok postotak alkohola u rakiji, s njezinom konzumacijom ipak trebamo biti oprezni, ali mala i pravovremena količina rakije brzo će zaliječiti određene zdravstvene tegobe: bol u želucu, ako ste pojeli težak i mastan obrok, zubobolju, grlobolju, ženske tegobe, bol u leđima, ukočeni vrat i leđa, bolove kod reume, otekline, lošu cirkulaciju, urološke probleme, mučninu u vožnji (samo ako niste vozač), a djelotvorna je i kod dezinfekcije rana. Kod kojih tegoba djeluje izvana, a kod kojih iznutra dobro je pitati naše starije jer oni su to, u nedostaku drugih lijekova, dobro znali i koristili. Kad se samo mućka i ispljune, kad se oblaže, masira, a kad se bome u svrhu liječenja i popije, treba znati…

Znate li kako je zapravo rakija stigla i udomaćila se u našim krajevima? Da to doznam i podijelim s vama pomogla mi je izložba “Vojna krajina, Banska krajina i Zrinski u obrani od Osmanlija” Društva „Terra Banalis“ koja još traje u Hrvatskom domu u Glini. Čitav jedan pano ove bogate i poučne izložbe posvećen je upravo ovom moćnom piću u Vojnoj krajini. Kažu stručnjaci da je u predosmanskom razdoblju na području hrvatskih zemalja dominirala proizvodnja vina.

Ali tzv. Malo ledeno doba odnosno zahlađenje koje je s prekidima trajalo od oko 16. do polovine 19.st. donijelo je hladnije vrijeme koje nije pogodovalo uzgoju vinove loze. Tako je rakija počela potiskivati vino. U Vojnoj krajini dominirao je uzgoj šljiva, ali šljivici često nisu održavani. Voćke nisu obrezivane i oplemenjivane ni premazivane vapnom pa su često bile obrasle mahovinom, a gusjenice nisu trijebljene iz grana stabala. Voće se često ubiralo prije potpune zrelosti pa se nije proizvesti dobra rakija s pravilnim udjelom alkohola. Branje šljiva vršilo se previše agresivno što je oštećivalo voćke. Šljive se nisu sušile u posebnim sušionicama već u sušionicama od pletera, slično sušenom mesu iznad tinjajućih klada. Vojne su vlasti od druge polovine 18.st., radi poboljšanja prehrane nastojale prisiliti krajišnike da suše šljive.

pecenje rakije vidusevac Te i druge naredbe i zabrane nisu kod njih imale osobiti učinak. U samoj Banskoj krajini proizvodnja rakije je bila znatna. Šljivovica se uglavnom proizvodila na području dviju Banskih i Slunjske pukovnije, dok je na području Ličke pukovnije dominiralo dalmatinsko vino. Podaci kažu da se početkom 19.st. na području Vojne krajine proizvodilo 3 700 vedrica rakije po glavi stanovnika što nadmašuje proizvodnju na području Irske u kojoj je tada živjelo oko 5 milijuna stanovnika. Inače, vedrica je u prošlosti mjera za tekućine i vino od 56.589 litara pa koliko je to, sad vi izračunajte. Štoviše, tada su iznesene tvrdnje da je to više od ukupne količine žestokih pića tada proizvedenih na podrušju SAD. Pretjerano uživanje rakije bilo je odgovorno za niz i danas prisutnih problema –ovisnost, nasilje, kriminal i sl. Rakija se tada upotrebljavala u medicinske svrhe. Pored onih poznatih recepata, šljivovica s paprom i đumbirom konzumirala se u velikoj dozi odjednom za pročišćavanje.

Što se događalo kad bi se s ovim ljekovitim pićem pretjeralo, bilježi petrinjski „Banovac“ br. 46. od 13.11.1897. u članku pod naslovoma „Pijani i sablaznjivi seljaci“ „U ponedeljak, 8.o.mj., išao je svećenik sa sv. sakramentom k bolestniku u Banskoj ulici, a u to baš vrijeme teturala su se ulicom, od rakije shrvani, trojica seljaka, čujemo da su sva trojica iz Mokrica, koji su vikali najveće bogopsovke, da se obćinstvo snebivalo. Svakako je žalostan ovaj pojav, da se sve većma u našem gradu opažaju po ulici pijani ljudi, utučeni od rakije špiritovice. I zadnji utorak, kao na sajmeni dan, bilo je u Banskoj i Dugoj ulici dosta pijanih ljudi, i puna cesta kola pred stanovitim rakijašnicama, gdje su bučili i najveće pogrde kleli tako, da se je mimo prolazeće obćinstvo ukljanjalao, da ih onako pijani ljudi ne napanu i ne nagrde. Bilo bi već skrajne vrijeme, da se u tom pogledu, što strožije postupa u gradu Petrinji. Pijance bi trebalo zatvoriti u gradsku buharu, da tu koji dan prospavaju i misle na svoje sablaznjive čine, isto tako trebalo bi globiti svakog onog trgovca ili birtaša koji već pijanom seljaku još i dalje prodaje gjikan. Kad bi se tako jednom i u Petrinji počelo raditi, manje bi se vidjelo sramotnih pijanica, koji teturaju cestom ili pijani leže u rigolu u sred bijela dana.“

Vrijeme bogatih uroda tradicionalnih banijskih šljivika (slivara) i pitke, ljekovite šljivovice čini mi se da je iza nas. Kreneš li našim uskim cestama u bilo kojem smjeru, žalosno je pogledati zapuštene voćnjake i nekom groznom sivom boleštinom napadnuta stara stabla šljiva (šarka?). Došlo je novo vrijeme, sade se nova stabla, mijenja se način uzgoja…Samo neka naša brda ne ostanu zarasla i pusta…Jer, rakija je, nema sumnje, moćno piće – uvijek dajem glas za čašicu, onako za dušu…pa da lakše krene priča, pjesma i suza…
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

paroh-umicevic-pozvao-pomozimo-skolarcima-s-nabavom-skolskog-priboraParoh Umićević pozvao: "Pomozimo školarcima s nabavom školskog pribora!“
PETRINJA - Pravoslavni svećenik petrinjske parohije Saša Umićević još jednom je pokrenuo akciju sakupljanja pomoći za one kojima je ona potrebna. Navikli...
kako-su-rusili-zajednicuKako su rušili zajednicu
GLINA - Masovna ustaška ubijanja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi, koja su praćena uništavanjem svih tragova srpskog postojanja u Glini, njihove duhovne...
obiljezavanje-godisnjice-stradanja-capraskih-srbaObilježavanje godišnjice stradanja capraških Srba
BEOGRAD - Predstavnici "Zavičajnog udruženja Banijaca" položili su vijenac i zapalili svijeće na spomen obilježju u Kaluđerici za sve capraške žrtve....
godisnjica-zlocina-nad-capraskim-srbimaGodišnjica zločina nad capraškim Srbima
BEOGRAD - U Sisku i okolnim mjestima, u ljeto i jesen 1991. godine, likvidirano je, prema Veritasovim podacima, najmanje 118 lica srpske nacionalnosti, od...

Društvo

protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...
kako-smo-oslobodili-bovicKako smo oslobodili Bović
BOVIĆ - U Mjesnom odboru Bović, koji se nalazi u sastavu općine Vrginmost, prošle subotu je obilježena...
sjecanje-na-ljeto-1942-u-slobostiniSjećanje na ljeto 1942. u Sloboštini
SLOBOŠTINA - U zapadnoslavonskom selu Sloboština, u općini Brestovac, održana je komemoracija za 1368...

Novosti

godisnjica-nestanka-novinara-djure-slavuja-i-ranka-perenicaGodišnjica nestanka novinara Đure Slavuja i Ranka Perenića
ORAHOVAC - Danas se navršava 19 godina od nestanka novinara "Radio Prištine" Đure Slavuja i Ranka...
naucni-skup-hrvatsko-srpski-odnosiNaučni skup "Hrvatsko - srpski odnosi"
GOLUBIĆ - I ove godine, deseti put za redom, organizira se međunarodni znanstveni skup u Golubiću kraj...
sad-velicanje-ustastva-i-antisrpska-osecanja-u-hrvatskojSAD: Veličanje ustaštva i antisrpska osećanja u Hrvatskoj
VAŠINGTON - U novom izveštaju o verskim slobodama, SAD su upozorile na veličanje Nezavisne Države...

Kultura

preobrazenje-kao-ohrabrenjePreobraženje kao ohrabrenje
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, kao što to vjekovna tradicija nalaže, veliki broj pravoslavnih...
proglaseni-ovogodisnji-laureati-nagrade-strazilovoProglašeni ovogodišnji laureati nagrade "Stražilovo"
SREMSKI KARLOVCI - U susret 46. Brankovom kolu, žiri ove pesničke institucije, u sastavu: Nenad...
grad-split-ugostio-clanove-udruzenja-srba-iz-hrvatske-nikola-tesla-iz-kragujevcaGrad Split ugostio članove Udruženja Srba iz Hrvatske “Nikola Tesla” iz Kragujevca
SPLIT - SKD “Prosvjeta” pododbor Split u suradnji s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Splita 17....
visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...

Oluja

bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...
proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...