NAROD NEMA ZA ADVOKATE
Ta pomoć nije samo besplatna, već i pravedna, oslobođena utjecaja politike, mita i korupcije, te ne dijeli ljude po nacijama ni po imovinskom stanju
ilustr GLINA - U Sisačko-moslavačkoj županiji, samo prošle godine, gotovo 23.000 ljudi zatražilo je i dobilo besplatnu pravnu pomoć. Većina zahtjeva građana, ali i sporova, uspješno su riješeni zahvaljujući agilnosti pravnika Udruge Projekt građanskih prava Sisak, nositelja ovog projekta, koji ne samo da su pisali žalbe i molbe, već su aktivno sudjelovali i pratili sudske rasprave, zastupali građane i procese privodili kraju bez ikakve naknade. Upravo zato, sa zabrinutošću je primljena vijest da bi ove godine takva pomoć u područnim uredima u Glini, Vrginmostu, Dvoru i Kostajnici mogla biti ukinuta, te bi se odvijala samo u Sisku. Zabrinutost je utoliko veća što su građani koji su se do sada obraćali za pomoć, uglavnom slabijeg imovnog stanja, mnogi od njih su na socijalnoj skrbi a za putovanje u Sisak po savjet ili pomoć, nemaju novca.

- Pružanje besplatne pravne pomoći do sada je bilo ostvareno u okviru našeg programa suradnje, plana rada i projekta sa UNHCR-om. Sada, na samom početku 2018. godine, UNHCR mijenja svoj plan rada, obrazlažući to nedostatkom sredstava, pa područni uredi u kojima se pružala besplatna pravna pomoć, nisu više financijski pokriveni. To će se loše odraziti na sve one, uglavnom siromašne stanovnike županije, koji su do sada zatražili pomoć kao i za one koji to namjeravaju - kaže Milana Kreća, predsjednica Udruge Projekt građanskih prava Sisak.

Korisnici njihovih usluga uglavnom nemaju sredstava za plaćanje skupih odvjetničkih usluga, pa im je pružanje ovakve pomoći bila vrlo važna potpora u ostvarivanju prava. Broj onih koji su samo u prošloj godini zatražili i dobili ovakvu vrstu pomoći, nikako nije zanemariv. Riječ je čak o 22.750 građana s različitim problemima i različitim nacionalnostima.

- Svi oni kod nas su uredno evidentirani, imenom, prezimenom, adresom i OIB-om. Svakodnevno pokušavamo naći rješenje i vjerujem da ćemo u tome uspjeti. Za sada, u Glinu na primjer, nećemo dolaziti svake srijede, već jednom mjesečno. Zatražili smo i financijsku pomoć od Grada Gline i upravo očekujemo odgovor na naš upit - kaže Milana Kreća. Udruga PGP je registrirani pružatelj besplatne pravne pomoći pri Ministarstvu Pravosuđa RH.

U Projektu građanskih prava nadaju se da će njihovi pravnici opet u Glinu dolaziti četiri puta mjesečno, jer iskustva pokazuju da jednom mjesečno svakako nije dostatno. Čini se da će svakako doći do svojevrsnih redukcija posjeta područnim uredima u županiji, no nije rečeno da se ipak stvar neće nekako "izgladiti", odnosno pronaći potrebna sredstva. Prema svemu sudeći, došlo je vrijeme da lokalne zajednice ozbiljnije počnu promatrati, analizirati, sagledavati i financirati ovaj itekako važan projekt. Uskoro će situacija biti puno jasnija, No za sada, svi oni kojima je pravna pomoć potrebna, trebaju dolaziti u sisački ured PGP-a.

U Uredu UNHCR-a Kristina Benaček Belavić je kratko rekla da ugovor s PGP-om u Sisku još uvijek vrijedi, ali će se "sigurno mijenjati način financiranja i čitava stvar će se sagledati kroz drugi fokus". Napomenula je da više ne može reći jer su takva pravila u UNHCR-u. Uputila nas je na komunikaciju e-mailom s glasnogovornikom UNHCR-a od kojeg očekujemo odgovor do narednog broja Novosti. Na vijest da bi moglo doći do ukidanja područnog ureda u Glini ili manjeg opsega njegovog rada, odmah je reagirala Branka Bakšić, zamjenica gradonačelnika iz redova srpske nacionalne manjine.

- Iako još ništa nije zvanično, prilično sam zabrinuta za eventualno ukidanje besplatne pravne pomoći za stanovnike Gline, ali i ostalih gradova u Županiji. Ovi uredi, razmješteni po cijeloj županiji, djeluju vrlo uspješno već 20 godina i postali su svojevrsni pravni oslonac mnogim građanima, posebno onima slabijeg imovnog stanja. Ostao je samo područni ured PGP-a u Sisku, a mnogi nemaju novaca za putovanje u Sisak jer su mirovine ili socijale vrlo niske. Žalosno je što besplatnu pravnu pomoć ne financiraju jedinice lokalne samouprave, a u proračunu Grada Gline za ovu godinu, za besplatnu pravnu pomoć predviđeno je samo 10 tisuća kuna, što je dostatno tek za jedan mjesec rada. Samo na području Grada Gline, 2016. godine pravnu pomoć zatražilo je čak 1.689 građana i svi su je ostvarili. U prva tri mjeseca prošle godine, ured PGP-a u Glini primio je više od 150 stranaka i uredno zaprimio njihove predmete - kaže Branka Bakšić.

Važno je da se ovdje ne radi samo o pisanju žalbi, molbi, tužbi i drugih podnesaka. Pravnici PGP-a prate predmete građana do samog kraja, dakle, prisustvuju sudskim raspravama, zastupaju ih u svakom pogledu i vode računa kako bi procesi bili u okvirima zakona. Uskoro će se na stolu gradonačelnika Gline naći zahtjev PGP-a za dodijeljivanje kancelarije u Glini, a o izdvajanju sredstava za rad toga ureda, ako prestane financiranje UNHCR-a, razgovarat će se ubrzo.

Ljuba Vrga, članica Vijeća srpske nacionalne manjine u Glini, vrlo dobro razumije problem ako se ukine besplatna pravna pomoć PGP-a.

- Prošle i pretprošle godine već su, na neki način, u Projektu građanskih prava nagovještavali mogućnost prestanka financiranja, ili barem promjenu modela besplatne pravne pomoći. Kao gradska vijećnica u prošlom sazivu, ali i ranije, skretala sam pažnju na taj problem i evo ga sada tu. U Vijeću srpske nacionalne manjine, usporedno s radom područnog Ureda PGP-a, isto tako omogućili smo građanima da dobiju besplatnu pravnu pomoć, što je u priličnoj mjeri i korišteno. I nama su se javljali građani svih nacionalnosti. Jedna članica Vijeća i umirovljeni pravnik-volonter pomogli su mnogim građanima u pisanju zamolbi, tužbi i drugih pravnih akata. Stalnim kontaktom sa SNV-om u Zagrebu i njihovom pomoći uspjeli smo dosta toga riješiti. Glina zaista ima veliku potrebu za pružanjem besplatne pravne pomoći. Mislim da je došlo vrijeme da svi koji su na bilo koji način vezani uz ovaj problem, zajedno sjednu za stol i o tome ozbiljno porazgovaraju. Ukidanje besplatne pravne pomoći PGP-a, u dobroj mjeri bi osiromašilo sve ono što činimo na dobrobit građana - kaže Ljuba Vrga.

Početkom prošle godine, Nikola Ljubičić i njegova kćer Nikolina zatražili su besplatnu pravnu pomoć, kako bi riješili zavrzlamu s mjestom boravka naznačenom na osobnoj karti.

- Mom ocu, greškom nadležne administracije, bilo je navedeno netočno mjesto boravka na osobnoj karti. Nakon brojnih pokušaja, problem nismo uspjeli rješiti, pa smo se odlučili zatražiti besplatnu pravnu pomoć. Nakon toga sve se odigralo vrlo brzo. Pravnik Udruge Projekt građanskih prava besplatno nas je saslušao, napisao žalbu Vrhovnom sudu u Zagrebu i za 15 dana sve je bilo riješeno. Nismo platili niti kune, nije nam trebao skupi odvjetnik, a pravniku koji nam je pomogao nismo uspjeli ni kavu platiti. Gubitak ove pravne pomoći, ako do njega dođe, nanijet će veliku štetu ljudima u Glini i drugdje, jer svi oni koji ovakvu pomoć traže, nemau novac za plaćanje odvjetničkih usluga - rekla je Nikolina Ljubičić.

Iako Milka Marić iz Gline još uvijek nije sanirala sve svoje pravne probleme, u nekoliko navrata kontaktirala je besplatnu pravnu pomoć.

- Čujem da će se, navodno, ukinuti besplatna pravna pomoć u Glini. To nikako nije dobro, jer ljudi nemaju novaca za pokretanje postupaka, za odvjetnike ili putovanja izvan grada, posebno stoga što su mirovine i socijalna pomoć prava crkavica. Meni je pravnica sastavila molbu, žalbu i pratila čitav proces. Odvjetniku bih sasvim sigurno ostavila više od 1.000 kuna. Kancelarija besplatne pravne pomoći već godinama je djelovala u prostoriji glinskog Crvenog križa i to srijedom, kad najviše u grad dolaze mještani okolnih sela. Gubitak ovakve vrste pomoći neće dobro odjeknuti i mnogima će donijeti niz teškoća - razmišlja Milka Marić.

Mira Prodanić u dobroj mjeri je razočarana što bi besplatna pomoć mogla biti ukinuta, jer poznaje mnoge koji su je koristili.

- Prošle godine našla sam se u bezizlaznoj situaciji, a novaca da pokrenem pravni postupak nisam imala. Znate, čim zakucate na vrata odvjetnika, već vas to košta najmanje 300 kuna. Dodamo li k tome put u Sisak i druge troškove, nije lako sve to platiti, za većinu je i nemoguće. Obratila sam se Udruzi Projekt građanskih prava u njihovoj kancelariji u Glini i bila ugodno iznenađena. Sve je odrađeno kako treba, vrlo brzo i stručno, a ja sam uštedjela novac. Spor koji sam imala s Hrvatskim vodama riješen je za mjesec dana u moju korist. Napišite da je ova besplatna pravna pomoć jedino što ljudi slabijeg imovnog stanja imaju i da to svima nama ulijeva veliku sigurnost - objašnjava Mira Prodanić.

- Kada je, prije nekoliko godina, započelo pružanje besplatne pravne pomoći, pričalo se kako je ta pomoć namijenjena samo Srbima povratnicima i kako će je samo oni moći koristiti. Vrlo brzo potvrdilo se da je ta tvrdnja bez osnova - kaže Jelena Glad.

- Vidite, ja sam Hrvatica, a kad je "zagustilo" i novaca za ulazak u pravni spor nisam imala, otišla sam jedne srijede u PGP i zatražila besplatnu pravnu pomoć. Nitko me nije pitao što sam po nacionalnosti, već što je moj problem. Uspjeli su mi srediti kontakt s državnom odvjetnicom, koja mi se odmah javila i ovih dana zastupa me na Županijskom sudu u Sisku. Novaca nemam, socijalni sam slučaj i jedva da smognem sredstava da otputujem u Sisak. Razgovarala sam s mnogim ljudima koji su isto tako zatražili i dobili besplatnu pravnu pomoć, pa bi njeno eventualno ukidanje bilo prava katastrofa za siromašne stanovnike Gline, okolnih sela i zaselaka. Posebno zbog toga što smatramo da je ta pomoć ne samo besplatna, već i pravedna, oslobođena svih negativnih utjecaja, politike, mita i korupcije, te ne dijeli ljude po nacijama ni po imovinskom stanju. Besplatna pravna pomoć nešto je na što građani sa sigurnošću računaju - objašnjava Jelena Glad.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
reklamirajte se cbc