izlozba petrinja
PETRINJA
- U Galeriji Krsto Hegedušić upravo traje ( ostaje otvorena do 27. svibnja ) stručno znanstvena izložba Kulturni krajolik Zrinska gora, s 15 panoa opisanih i ilustriranih krajobraznih i kulturno-povijesnih karakteristika Zrinske gore i Banovine općenito, prostora od 30.000 hektara između rijeka Une, Gline i Kupe, a omeđenog gradovima Petrinjom, Glinom, Dvorom i Hrvatskom Kostajnicom. Tu je prepoznatljiv brežuljkasti teren s gustim listopadnim šumama i očuvanim potočnim dolinama, posebnih prirodnih vrijednosti riječnih tokova i izvora, te endemskih, ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Ovaj je prostor naseljavan od prapovijesti, a njegovo povijesno-kulturno oblikovanje danas je vidljivo u bogatoj arheološkoj baštini, starim utvrdama i gradovima, memorijalnoj baštitni, zaštićenim urbanim sredinama, povijesnim seoskim naseljima i tradicijskoj kulturi…

Sve ove vrijednosti stručnjaci prepoznavaju,dokumentiraju, kategoriziraju i zaštićuju, a Konzervatorski odjel u Sisku Ministarstva kulture i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ izradili su ovu izložbu, do sada viđenu u Glini, Topuskom, Hrvatskoj Kostajnici i Sisku.

Otvorenje u Petrinji razlikovalo se od klasičnog načina početaka ovakvih manifestacija, jer je proteklo u sat vremana stručnog i znanstvenog okruglog stola o vrijednostima Zrinske gore i značaja Banovine.

Ivana Miletić-Čakširan iz Konzervatorskog odjela u Sisku navela je neohodnost suživota kulturno-povijesne baštine i ljudi, a Sanja Lončar s Filozofskog fakulteta, predsjednica Društva Terra banalis, ukazala kako je u nas, prema naputku EU još iz 2002. godine, samo 13 krajobraza upisano u registar kulturne baštine, a u Sloveniji, na primjer, čak 300 takvih mjesta. Kata Benac, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ obznanila je nekoliko vrlo važnih i aktualnih novosti:

Skupština Sisačko-moslavačke županije ovaj je tjedan stavila u proceduru proglašenja Zrinske gore regionalnim parkom prirode, sjedište budućeg Natura centra ( projekta vrijednog 17,5 milijuna kuna) bit će u Petrinji, (u zgradi bivše uprave Medicinskog centra kraj Nove bolnice), a u Prnjavoru Čuntićkom bivša škola i donedavni Dječji istraživački centar preuredit će se u suvremeni terenski objekt za djecu, mladež i studente Vrata Banovine…

Kao četvrti u raspravi, profesor-znanstvenik i pedagog, Petrinjac Mato Bučar izazio je zadovoljstvo što je odlukom SMŽ nakon puno godina predlaganja konačno počeo proces zaštite cjeline Banovina-Zrinska gora, prostora između triju rijeka kucavica, kako je označio Kupu, Glinu i Unu. Podsjetio je na očuvanost i raznovrsnost rijetkih vrsta kukaca, leptira, ptica i prapovijest ovog prostora u kojem se pronalaze fosili dinosaura i, više nego igdje, ostaci mamuta.

–Čast suveniru stucki i značaju salame, ali Petrinja bi isto tako trebala imati muzej mamuta. Mora se spriječiti devastacija šuma i zaustaviti uništavanje toga bogatstva, jer prijeti i nestanku pčela i kestenovog meda, najkvalitenijeg na svijetu… Za obnovu jednog centimetra humusa prirodi treba milijun godina- upozorio je Mato Bučar. Najavio je tijekom ove godine dovršenje druge knjige-monografije o Zrinskoj gori (prva je objavljena u travnju 2010.) uz već dogovorenih 20 zanimljivih autorskih tema i sadržaja.

U okrugli stol početka izložbe Kulturni krajolik Zrinska gora svojim razmišljanjima, prijedlozima i idejama očuvanja ovog prostora uključio se i Zdenko Franić, predsjednik udruge Zrinska gora.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Ukoliko prenosite ovaj tekst na drugi sajt, a Banija Online je naznačena kao izvor / autor teksta, molimo da i to prenesete po mogućnosti sa linkom ka izvornom tekstu.
reklamirajte se cbc