Banija 5 Banija, prostor smješten u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko‑moslovačkoj županiji, prostire se između rijeka Kupe, Une i Gline. Brežuljkasti predjeli, nepregledne šume i prirodne ljepote vječne su asocijacije na ovu pomalo divlju i napuštenu, ali i potencijalno vrlo bogatu i uspješnu mini regiju. Slavna prošlost ovog pograničnog prostora oblikovala je radišne ljude i vješte poljoprivrednike.

Sam kraj pogodan je za stočarsku i voćarsku proizvodnju, proizvodnju ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja, te ratarsku i ostalu poljoprivrednu proizvodnju u sustavu ekološke poljoprivrede. Proizvodi koji se dobivaju iz sustava ekološke poljoprivrede stabilni su i traženi, a s obzirom na podneblje i kvalitetu cjenjeniji su od ostalih proizvoda na tržištu.

Plasman gotovih proizvoda mogao bi se odvijati putem seosko – lovnog te sportskog turizma, povezivanjem s distributerima na području grada Zagreba, a daljnjim razvojem proizvodnje i plasmanom na tržište Europske unije. U današnjem globaliziranom svijetu, u kojem je ekološka hrana izrazito cijenjena, takvi uvjeti predstavljaju ogromnu komparativnu prednost pred industrijskim načinom proizvodnje. Dokazuju to i današnji banijski proizvođači čiji su proizvodi vrlo traženi, pa svoje proizvode često prodaju na vlastitom pragu. Netaknuta priroda, pogoduje još jednom važnom poljoprivrednom sektoru, mljekarstvu i proizvodnji sireva. Kozji sir, vrlo cijenjena i zdrava delikatesa, može se pronaći kod mnogih malih proizvođača diljem banijskih sela, ali i u tom segmentu je prostor za napredovanje ogroman. Uz povezivanje, primjenu stručnih standarda i izgradnju mini mljekara ovaj kraj u kratkom vremenu može iz pasivnog prerasti u proizvođački i napredni.

Nadaleko poznat proizvod Banije je i banijska kobasica koja polako pada u zaborav, ali razvojem svinjogojstva, povezivanjem proizvođača u svinjogojstvu i brendiranjem ovog proizvoda ta delikatesa brzo bi našla put do tržišta.

Zbog blage klime i pogodnog tla, područje Banije je pogodno i za voćarstvo, pogotovo za voćne kulture kao što su jabuke, kruške, šljive, orahe i lješnjake. Sušeno voće Banija_2izrazito je zdrav i skup proizvod, što su neki proizvođači prepoznali i upustili se u proizvodnju čitavog asortimana voćnih proizvoda. Banijska zemlja pogodna je i za uzgoj biljnih vrsta, a prisutan je rast uzgoja netipičnih, ali tržišno isplativih kultura kao što je industrijska konoplja od koje proizvođači izrađuju kvalitetno prešano konopljino ulje. Banija obiluje podzemnim vodama, pa samim tim i bogatstvom biljnog svijeta (kopriva, trputac, menta). Proizvodnjom čajeva, eteričnih ulja i sapuna također možemo dobiti kvalitetne i na tržištu tražene proizvode.

Za razvoj ekološke poljoprivrede potrebno je i kvalitetno sjeme, a upravo je Banija poznata po bogatstvu tradicionalnih sjemenskih sorti. Godine zanemarivanja domaće poljoprivrede dovele su do toga da se naše stare autohtone sorte sjemena gube pa se samim tim gubi i moć proizvodnje kvalitetne hrane. Kako bi se to spriječilo potrebno je prikupiti sjemena na području Banije, ispitati klijavost i proizvodnu moć te napraviti lokalnu banku sjemena kroz koju će se sačuvati, ali i proizvesti određena količina sjemena potrebna za certificiranje te stavljanje u širu proizvodnju kao lokalnog proizvoda.

Nadalje, proizvodnja meda i pčelinjih proizvoda već danas predstavlja značajan izvor prihoda banijskih poljoprivrednika, a proizvodnja se povećava iz godine u godinu. Banijski pčelari za vrhunski med mogu zahvaliti nepreglednim šumama kestena, bagrema, ali i netaknutim livadama gdje pčele mogu nesmetano prikupljati ljekoviti nektar. Banijske šume kestena poznate su diljem Hrvatske pa su brojni pčelari koji svoje košnice dovode na ispašu upravo u ove šume.
Uz netaknutu prirodu, čisti zrak i prirodne ljepote neizostavno ide i turizam i to prije svega lovni, a u posljednjih nekoliko godina i eko turizam. Banijske šume prepune su divljih svinja, srna, jelena, fazana i druge divljači, kojima gospodari preko 20 lovačkih društava.

Eko turizam baziran je prije svega na prirodnim ljepotama, ali i tradicionalnoj arhitekturi i posebnom stilu gradnje banijskih kuća, koji se održao u mnogim selima. Uz stabilan razvoj poljoprivrede i autohtonih proizvoda na području Banije i uz uređenje hotela ili hostela te smještaja u kućanstvima, koja su sačuvala autohtonu banijsku kuću, postoji mogućnost privlačenja putnika namjernika, lovaca, sportskih skupina, škola, vrtića i sl. tokom cijele godine.

Slavna ratna prošlost ovih krajeva ostavila je brojne svjedoke vremena, od sakralnih spomenika do fortifikacija kao što su vojne utvrde u Gvozdanskom, Zrinu i Hrvatskoj Kostajnici. Takvi značajni spomenici kulture zasigurno pojačavaju turističku ponudu kao i rijeka Una, koja tvori prirodnu grani cu s Bosnom i Hercegovinom i svojom ljepotom dodatno oplemenjuje prostor čineći ga pogodnim i za ribolovni turizam i vodene sportove.

Prometna izoliranost i stotine kilometara lokalnih cesta pružaju mogućnosti razvoja biciklističkog turizma koji se u kombinaciji s kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima i gastronomijom mogu uobličiti u vrlo kvalitetan i tražen turistički proizvod. Iznimni su potencijali i u vjerskom turizmu. Na geografski vrlo malom području smješteni su deseci vjerskih objekata izuzetne historijske i religijske važnosti, a koji ovome kraju donose dodatnu kvalitetu u turističkom smislu.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!