Banija 5 Banija, prostor smješten u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko‑moslovačkoj županiji, prostire se između rijeka Kupe, Une i Gline. Brežuljkasti predjeli, nepregledne šume i prirodne ljepote vječne su asocijacije na ovu pomalo divlju i napuštenu, ali i potencijalno vrlo bogatu i uspješnu mini regiju. Slavna prošlost ovog pograničnog prostora oblikovala je radišne ljude i vješte poljoprivrednike.

Sam kraj pogodan je za stočarsku i voćarsku proizvodnju, proizvodnju ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja, te ratarsku i ostalu poljoprivrednu proizvodnju u sustavu ekološke poljoprivrede. Proizvodi koji se dobivaju iz sustava ekološke poljoprivrede stabilni su i traženi, a s obzirom na podneblje i kvalitetu cjenjeniji su od ostalih proizvoda na tržištu.

Plasman gotovih proizvoda mogao bi se odvijati putem seosko – lovnog te sportskog turizma, povezivanjem s distributerima na području grada Zagreba, a daljnjim razvojem proizvodnje i plasmanom na tržište Europske unije. U današnjem globaliziranom svijetu, u kojem je ekološka hrana izrazito cijenjena, takvi uvjeti predstavljaju ogromnu komparativnu prednost pred industrijskim načinom proizvodnje. Dokazuju to i današnji banijski proizvođači čiji su proizvodi vrlo traženi, pa svoje proizvode često prodaju na vlastitom pragu. Netaknuta priroda, pogoduje još jednom važnom poljoprivrednom sektoru, mljekarstvu i proizvodnji sireva. Kozji sir, vrlo cijenjena i zdrava delikatesa, može se pronaći kod mnogih malih proizvođača diljem banijskih sela, ali i u tom segmentu je prostor za napredovanje ogroman. Uz povezivanje, primjenu stručnih standarda i izgradnju mini mljekara ovaj kraj u kratkom vremenu može iz pasivnog prerasti u proizvođački i napredni.

Nadaleko poznat proizvod Banije je i banijska kobasica koja polako pada u zaborav, ali razvojem svinjogojstva, povezivanjem proizvođača u svinjogojstvu i brendiranjem ovog proizvoda ta delikatesa brzo bi našla put do tržišta.

Zbog blage klime i pogodnog tla, područje Banije je pogodno i za voćarstvo, pogotovo za voćne kulture kao što su jabuke, kruške, šljive, orahe i lješnjake. Sušeno voće Banija_2izrazito je zdrav i skup proizvod, što su neki proizvođači prepoznali i upustili se u proizvodnju čitavog asortimana voćnih proizvoda. Banijska zemlja pogodna je i za uzgoj biljnih vrsta, a prisutan je rast uzgoja netipičnih, ali tržišno isplativih kultura kao što je industrijska konoplja od koje proizvođači izrađuju kvalitetno prešano konopljino ulje. Banija obiluje podzemnim vodama, pa samim tim i bogatstvom biljnog svijeta (kopriva, trputac, menta). Proizvodnjom čajeva, eteričnih ulja i sapuna također možemo dobiti kvalitetne i na tržištu tražene proizvode.

Za razvoj ekološke poljoprivrede potrebno je i kvalitetno sjeme, a upravo je Banija poznata po bogatstvu tradicionalnih sjemenskih sorti. Godine zanemarivanja domaće poljoprivrede dovele su do toga da se naše stare autohtone sorte sjemena gube pa se samim tim gubi i moć proizvodnje kvalitetne hrane. Kako bi se to spriječilo potrebno je prikupiti sjemena na području Banije, ispitati klijavost i proizvodnu moć te napraviti lokalnu banku sjemena kroz koju će se sačuvati, ali i proizvesti određena količina sjemena potrebna za certificiranje te stavljanje u širu proizvodnju kao lokalnog proizvoda.

Nadalje, proizvodnja meda i pčelinjih proizvoda već danas predstavlja značajan izvor prihoda banijskih poljoprivrednika, a proizvodnja se povećava iz godine u godinu. Banijski pčelari za vrhunski med mogu zahvaliti nepreglednim šumama kestena, bagrema, ali i netaknutim livadama gdje pčele mogu nesmetano prikupljati ljekoviti nektar. Banijske šume kestena poznate su diljem Hrvatske pa su brojni pčelari koji svoje košnice dovode na ispašu upravo u ove šume.
Uz netaknutu prirodu, čisti zrak i prirodne ljepote neizostavno ide i turizam i to prije svega lovni, a u posljednjih nekoliko godina i eko turizam. Banijske šume prepune su divljih svinja, srna, jelena, fazana i druge divljači, kojima gospodari preko 20 lovačkih društava.

Eko turizam baziran je prije svega na prirodnim ljepotama, ali i tradicionalnoj arhitekturi i posebnom stilu gradnje banijskih kuća, koji se održao u mnogim selima. Uz stabilan razvoj poljoprivrede i autohtonih proizvoda na području Banije i uz uređenje hotela ili hostela te smještaja u kućanstvima, koja su sačuvala autohtonu banijsku kuću, postoji mogućnost privlačenja putnika namjernika, lovaca, sportskih skupina, škola, vrtića i sl. tokom cijele godine.

Slavna ratna prošlost ovih krajeva ostavila je brojne svjedoke vremena, od sakralnih spomenika do fortifikacija kao što su vojne utvrde u Gvozdanskom, Zrinu i Hrvatskoj Kostajnici. Takvi značajni spomenici kulture zasigurno pojačavaju turističku ponudu kao i rijeka Una, koja tvori prirodnu grani cu s Bosnom i Hercegovinom i svojom ljepotom dodatno oplemenjuje prostor čineći ga pogodnim i za ribolovni turizam i vodene sportove.

Prometna izoliranost i stotine kilometara lokalnih cesta pružaju mogućnosti razvoja biciklističkog turizma koji se u kombinaciji s kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima i gastronomijom mogu uobličiti u vrlo kvalitetan i tražen turistički proizvod. Iznimni su potencijali i u vjerskom turizmu. Na geografski vrlo malom području smješteni su deseci vjerskih objekata izuzetne historijske i religijske važnosti, a koji ovome kraju donose dodatnu kvalitetu u turističkom smislu.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

petar-ladjevic-petrinja-je-bila-sretno-mjesto-za-odrastanjePetar Lađević: Petrinja je bila sretno mjesto za odrastanje
U okviru projekta pod nazivom “Petrinjci u dijaspori”,  "PS Portal" donosi razgovore sa Petrinjcima koji više ne žive u Petrinji, a cilj je čuti...
ljetno-kino-u-hrvatskoj-kostajniciLjetno kino u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - Naime, nema grada u Hrvatskoj koji nije ove godine priredio svojim građanima ljetnu razonodu u obliku vizualne umjetnosti. Stoga su...
vozila-sa-3-26-promila-alkohola-u-krviVozila sa 3,26 promila alkohola u krvi!
PETRINJA - Juče je oko 9 sati i 5 minuta u Sisačkoj ulici u Petrinji zaustavljen je osobni automobil sisačkih registracija kojim je prije stjecanja prava...
slava-kola-srpskih-sestara-parohije-kostajnickeSlava kola srpskih sestara parohije kostajničke
HRVATSKA KOSTAJNICA - U subotu 12. avgusta 2017.god. „kolo srpskih sestara“ parohije kostajničke već treću godinu zaredom proslavilo je svoju zaštitnicu...

Društvo

protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...
kako-smo-oslobodili-bovicKako smo oslobodili Bović
BOVIĆ - U Mjesnom odboru Bović, koji se nalazi u sastavu općine Vrginmost, prošle subotu je obilježena...
sjecanje-na-ljeto-1942-u-slobostiniSjećanje na ljeto 1942. u Sloboštini
SLOBOŠTINA - U zapadnoslavonskom selu Sloboština, u općini Brestovac, održana je komemoracija za 1368...

Novosti

naucni-skup-hrvatsko-srpski-odnosiNaučni skup "Hrvatsko - srpski odnosi"
GOLUBIĆ - I ove godine, deseti put za redom, organizira se međunarodni znanstveni skup u Golubiću kraj...
sad-velicanje-ustastva-i-antisrpska-osecanja-u-hrvatskojSAD: Veličanje ustaštva i antisrpska osećanja u Hrvatskoj
VAŠINGTON - U novom izveštaju o verskim slobodama, SAD su upozorile na veličanje Nezavisne Države...
odgadja-se-primjena-poreza-na-nekretnineOdgađa se primjena poreza na nekretnine
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT rekao je kako u ovom trenutku u vladajućoj...

Pretraga sajta

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

banijski info portal gif

Kultura

visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...
proslava-preobrazenja-u-manastiru-krkaProslava Preobraženja u manastiru Krka
KNIN - Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik posvećen Preobraženju Gospodnjem. Svetim liturgijama...
predstavljen-13-zbornik-radova-gradjanski-rat-u-hrvatskoj-1991-1995-godinePredstavljen 13. zbornik radova „Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995. godine“
BEOGRAD - U izdanju Udruženja Srba iz Hrvatske i Srpskog kulturnog društva Zora izašla je 13....
mladi-iz-srbije-na-kordunuMladi iz Srbije na Kordunu
BEOGRAD - "Zavičajni klub Kordunaša" i ove godine ( 8-mi put za redom) kroz svoj projekat „SAVA MRKALj –...

Oluja

proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....
oprostaj-od-jedne-licke-bakeOproštaj od jedne ličke bake
- Šta piše ovdje?- Ne znam, dijete moje, ja ne znam čitati.- A zašto, baba?- Nijesam išla u školu zbog rata.- Hoće li tako biti i sa mnom?- Ma, neće –...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...