jasenovac ZAGREB/BEOGRAD - Još je Ivo Josipović obećao srpskom kolegi Borisu Tadiću, da „Zagreb neće nikada blokirati Srbiju na evropskom putu”

„Nemamo mi nikakav spor sa Hrvatskom, ne znam šta se dešava u Briselu, ne znam ni kakvo je vreme u Briselu”, objasnio je premijer Srbije juče, ponavljajući da je naša zemlja sve uradila u pripremi za otvaranje poglavlja 23, a da hrvatsko onemogućavanje da se to desi prepušta evropskim institucijama. „Jedino što smo tražili jeste da Srbija bude poštovana”, rekao je Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara u Grdelici, gde je otvorio jednu deonicu na Koridoru 10.

„Ako hoćete, hvala vam, ako nećete – opet hvala, kako vam je volja, samo nemojte da pričate da smo u sporu”, rekao je Vučić, podsećajući da su zakoni, čiju hitnu promenu Zagreb zahteva kao uslov za nastavak srpskih evrointegracija – o izboru narodnih poslanika manjina i o nadležnosti nacionalnog pravosuđa u suđenjima za ratne zločine – usvojeni još 2003. godine. Kada bi se i u Srbiji primenjivao izborni zakon kakav je na snazi u Hrvatskoj, Hrvati ne bi imali nijednog predstavnika u srpskom parlamentu, podvukao je Vučić i dodao da bi, da nemaju ovaj, svakako našli neki drugi razlog da napadaju Srbiju.

Presude Radovanu Karadžiću i Vojislavu Šešelju poslužile su i u Zagrebu i u Sarajevu za politizaciju i bespotrebno podgrevanje bolnih pitanja iz prošlosti, a političke strelice odapinju se bez obzira na to kakve posledice to može da proizvede. Pojedini analitičari ocenjuju da u Zagrebu i dalje kalkulišu sa rejtinzima zbog mogućnosti novih vanrednih izbora u Hrvatskoj, blokirajući čak i evrointegracije Beograda, time i Srbiju dovode u tešku situaciju u veoma osetljivom političkom trenutku. I pri tome se ne ustručavaju da manipulišu ni jasenovačkim žrtvama.

Zato je zazvučalo cinično kada je tokom vikenda hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović zatražila da se „prestane sa politizacijom Jasenovca”. Protest Srba i Jevreja protiv minimiziranja ustaških zločina na taj način je proglašen „politizacijom”, što je bolnije zato što se dešava upravo u trenutku kada Zagreb blokira Srbiju na putu ka EU, i to još u samom finišu ovdašnje izborne kampanje. Čak i da premijer Aleksandar Vučić nije juče za američki portal „Politiko” racionalno objasnio da „ne misli da su nam potrebni novi ratovi, novi sukobi u regionu”, očigledno je da iz Srbije ne dolaze neprijateljski signali, već se atmosfera podgreva iz prestonica regiona.

Sa jedne strane, odgovaranje istom merom na provokativne tvrdnje iz Zagreba i Sarajeva, iako bi možda lilo vodu na Vučićevu izbornu vodenicu, momentalno bi podiglo tenzije u regionu. Svakako da bi se našlo i opravdanje za takav potez, tim pre što su predstavnici Srba i Jevreja u znak protesta odbili i da prisustvuju komemoraciji u Jasenovcu. Ali, ako se samo setimo da su se u Hrvatskoj jesenas sasvim drugačije ponašali pred njihove izbore, provocirajući čak i carinski rat, onda je pristup zvaničnog Beograda u najnovijem zaoštravanju svakako mnogo odgovornije ponašanje.
Novonastala situacija u regionu nema korene od juče. Srbiji se već skoro 30 godina spočitava nacionalizam, kao opasnost po demokratske procese, tranziciju i pomirenje. Od Srbije se tražilo, i danas se traži, da „zaboravi na prošlost” kako ne bi ugrožavala susede i kako bi ostvarila pomake u evrointegracijama, ali se pod time prvenstveno misli na prošlost u kojoj su se drugi nalazili u ulozi negativaca, kao što je na primer Jasenovac ili Oluja, koji se „ne smeju politizovati”.

A kada je reč o srpskim tamnim mrljama, poput Ovčare ili Srebrenice, onda Zapad traži od Srbije „da se suoči sa prošlošću”. Naša vlada ističe da nas gnev i revanšizam zbog zločina prema Srbima i dvostruki standardi po ovim pitanjima neće nikuda odvesti, već se samo može ponoviti zlo iz devedesetih, možda u još gorem obliku.

Građani, ipak, ne mogu da ne vide da je samo srpski nacionalizam na Balkanu poražen. Drugi nacionalizmi i šovinizmi – hrvatski, albanski, crnogorski, albanski, muslimanski – dobili su podršku međunarodne zajednice, svi su redom nagrađeni, što novom državom, što suverenitetom, što novim jezikom. Svi redom se nesmetano integrišu u sve zapadne strukture, bez zaboravljanja na prošlost i bez suočavanja sa njom.

U Hrvatskoj je već dugo na sceni revizija istorije. U vreme vlasti Franje Tuđmana komisija hrvatskog Sabora donela je zaključak da je u Jasenovcu stradalo tek nešto više od 2.000 osoba, uglavnom političkih zatvorenika

I onda, usred izborne kampanje, ulazimo u novu fazu: nacionalizmi iz briselsko-vašingtonskog inkubatora su poodrasli i počinju da ispostavljaju svoje uslove Srbiji na putu ka EU. Mnogi su zaboravili na svojevremena obećanja hrvatskog predsednika Iva Josipovića srpskom kolegi Borisu Tadiću, da „Zagreb neće nikada blokirati Srbiju na evropskom putu”. Bilo je to u najvažnijem trenutku za Hrvatsku, kada je vodila pregovore o pristupanju EU. Beograd je tada možda mogao da uspori ove integracije – da je, recimo, zaoštrio pitanje oduzete imovine Srba iz Krajine. Ali, to nije učinio, zauzvrat dobivši časnu reč iz Zagreba.

Nemoguće je da u Briselu sve ovo ne znaju. U Zagrebu zato već očekuju pritiske najvažnijih evropskih faktora. Kao što se jesenas bivši premijer Milanović ukrcao na avion uz poruku „idem u Brisel, jer tamo nema Vučića i društva”, a u Zagreb se vratio tiho i skinuo blokadu na granici sa Srbijom.

Juče po podne hrvatska predsednica je već izrazila zabrinutost zbog „jačanja ideoloških podela, posebno u vezi sa obeležavanjem sećanja na nevine žrtve Jasenovca”, pa je pozvala sve građane, stranke i organizacije, vladu i sabor da se ujedine oko, kako je rekla, temeljnih vrednosti društva.
„Moram reći da sam veoma zabrinuta zbog ponovnog jačanja ideoloških podela u hrvatskom društvu posebno u poslednjih nekoliko dana u vezi sa obeležavanjem sećanja na nevine žrtve Jasenovca, ustaškog stratišta takozvane Nezavisne države Hrvatske”, rekla je Grabar Kitarović. „Da budem sasvim jasna, NDH je bila najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda, a ustaški režim bio je zločinački režim”, rekla je hrvatska šefica države.

Ona je, ipak, naglasila da je antifašizam u temeljima hrvatskog Ustava, a da je moderna Hrvatska izrasla na temeljima rata pod vođstvom Franje Tuđmana. Pozivanje na Tuđmana je sporno jer je upravo on, kako za naš list upozorava dr Milan Koljanin, viši naučni saradnik u Institutu za savremenu istoriju – prvi počeo sa minimalizacijom ustaških zločina.

– U vreme vlasti Franje Tuđmana, koji je bio doktor istorijskih nauka, komisija hrvatskog Sabora donela je zaključak da je u Jasenovcu stradalo tek nešto više od 2.000 osoba, uglavnom političkih zatvorenika. Pojedini savremeni hrvatski istoričari, poput Josipa Jurčevića takođe stoje na stanovištu da je Jasenovac bio radni, a ne logor smrti. Sa istom tezom u poslednje vreme pojavilo se još nekoliko autora, gde se u opticaj sve više ubacuje termin „radni logor”. To znači preuzimanje teza ustaške propagande iz vremena Drugog svetskog rata – navodi Koljanin.

U Hrvatskoj je već dugo na sceni revizija istorije, ne samo u istoriografiji, već i u javnosti i u tom okviru treba posmatrati manipulacije sa brojem žrtava u Jasenovcu, napominje naš sagovornik. Prema njegovim rečima, najveća mistifikacije je to što se broj identifikovanih žrtava Jasenovca, koji je oko 85.000, predstavlja kao ukupan broj žrtava ovog logora. Popis žrtava na osnovu koga su utvrđeni ovi brojevi, podseća istoričar, ima niz nedostataka.
– Reč je o uništenju celih porodica i celih naselja i zato nije imao ko da pruži podatke o stradalima, jer nije bilo preživelih. Jasno je da je reč o genocidu, odnosno holokaustu. Na prostoru logora Stara Gradiška ne postoji nikakva oznaka da je to bio deo ustaškog logora Jasenovac. Ali zato postoji ploča da je to bio srpski koncentracioni logor iz 1991. godine. Naime, tu su srpske snage jedno vreme držale zarobljene pripadnike hrvatskih oružanih formacija, a kustos iz Jasenovca tvrdi da je devetoro zarobljenih tu i stradalo. Tako posetilac koji dođe tamo neće znati da je to bio logor gde su ubijene desetine hiljada Srba, među kojima i više hiljada dece, već logor u kome su Srbi ubili devet Hrvata – objašnjava dr Milan Koljanin.

ZUROF: NOSTALGIJA ZA USTAŠKIM REŽIMOM

Da Hrvatska pokušava da zataška ustaške zločine smatra i direktor jerusalimskog centra za istraživanje zločina holokausta „Simon Vizental” Efraim Zurof, koji je ocenio potpuno opravdanom odluku Saveza jevrejskih opština Hrvatske i Srpskog narodnog veća (SNV) da ne učestvuju u zvaničnoj komemoraciji žrtvama.
„Poruka koju time žele poslati je veoma jasna. U Hrvatskoj danas postoji pokušaj da se zataškaju zločini u Jasenovcu i da se učine manje važnim i to je potpuno neprihvatljivo”, izjavio je Zurof i napomenuo da postoje „elementi u hrvatskom društvu koji izražavaju nostalgiju za ustaškim režimom i NDH” i istovremeno naglasio da su mnogi ljudi protiv toga.
Hrvatski zvaničnici ne negiraju zločine u Jasenovcu, ali pokušavaju da umanje njegovu razmeru. „Moglo bi se reći da jednom kada umanje značaj tog zločina sledeće je da ih u potpunosti negiraju. Ono što trenutno imamo je iskrivljivanje slike o holokaustu, a ne njegovo negiranje”, kazao je Zurof i kao primer uzeo hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji hvali revizionistički film „Jasenovac – istina” i neko je ko ima nostalgiju za ustaštvom.Antrfile

JASENOVAC NIJE BIO „RADNI LOGOR”

Jasenovac ne možemo posmatrati izolovano, tvrdi istoričar Milan Koljanin.
– To je nastavak prvog logora smrti u NDH, logora u Gospiću, koji je formiran već u maju 1941. godine, čiji su sastavni delovi bili i logor Jadovno, Slana i Metajna, na ostrvu Pagu. Zbog ustanka i italijanske reokupacije prostora logora Gospića, vlasti NDH su bile prinuđene da preživele zatočenike od 21. avgusta 1941. prebace na prostor koncentracionog logora Jasenovac, koji je tada bio u formiranju. Najveći u sistemu logora Jasenovac, bio je logor broj 3, u samom Jasenovcu, koji je primio prve zatočenike 23. novembra 1941, a do februara 1942. sastavni deo logora Jasenovac je postala i kaznionica u Staroj Gradiški – napominje istoričar.

Jasenovac svakako ne može biti nazvan radnim logorom, što je pisalo iznad ulazne kapije, jer bi to onda isto moglo da se kaže za Aušvic, jer je iznad njegovog ulaza stajao natpis „Rad oslobađa”, naglašava dr Koljanin.

– Logor Jasenovac imao je dvostruku funkciju, kao i drugi nacistički koncentracioni logori. Imao je naravno i radnu funkciju, jer je i rad bio u službi ubijanja, kao i funkciju logora smrti, odnosno logora uništenja, u koji su zatočenici dovođeni samo radi ubijanja. Gospić, a zatim Jasenovac, jesu bila mesta i simboli uništenja srpskog, jevrejskog i romskog naroda u NDH, ali je veliki, možda i najveći deo zločina nad Srbima, izvršen na njihovim etničkim prostorima, odnosno prostorima gde su živeli. Prema istraživanju Daneta Lastavice, identifikovano je 337 jama širom nekadašnje NDH, u koje su bačeni ubijeni ili još živi Srbi – zaključuje Koljanin.Antrfile

JUTARNJI LIST: NEKA KARAMARKO KLEKNE

Zagrebački „Jutarnji list” pozvao je juče potpredsednika vlade i lidera najuticajnije vladajuće HDZ Tomislava Karamarka, koji je Hrvatima poručio da se ujedine u osudi totalitarnih sistema i odavanja počasti jasenovačkim žrtvama, da najpre ode u Jasenovac i klekne, pa tek onda, kako stoji, može zvati Jevreje i Srbe da mu se pridruže. „Oni su oduvek tamo. Vaš se dolazak tek očekuje”, poručuje komentator „Jutarnjeg” Jelena Lovrić. U tekstu se navodi da mantra o osudi „svih totalitarizama”, koja se s vrha države sada ponavlja, vlasti služi samo kao maskirna košulja.
Umesto jasne osude sve prisutnijeg oni se, kao, distanciraju od svih totalitarizama, navodi list i primećuje da je to zato da ne bi morali imenovati ono što se događa, da bi napravili veštački balans između crnog i crvenog, da bi Karamarko mogao reći kako su kritike, s domaćih i inostranih adresa, o profašističkim incidentima i tendencijama „besmislene, neistinite i zlonamerne”. „Potpuno je apsurdno i po žrtve Jasenovca potpuno uvredljivo da danas potpredsednik Sabora, koji lično učestvuje u ustaškim marševima, ili potpredsednik vlade, koji inklinira manekenima NDH, javno dociraju o tome kako bi se prema uspomeni koju čuva Kameni cvet trebalo ponašati”, navodi Lovrićeva i dodaje da, koliko je poznato, Karamarko u Jasenovcu nikada nije bio, iako je već četiri godine šef jedne od dve najjače stranke u Hrvatskoj.

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

prica-koja-traje-skoro-150-godina-ii-dio-radovi-na-i-oko-palaic-mlinaPriča koja traje skoro 150 godina (II-dio) - Radovi na i oko Palaić mlina
Kako rekoh, pored obaveza mlinarenja, ketuši su imali i obaveze održavanja mlina, brane i okolice. Kako sam i sam proveo mnogo vremena u svom djetinjstvu...
poceli-dostavljati-tople-obroke-korisnicima-u-gradu-i-na-seluPočeli dostavljati tople obroke korisnicima u gradu i na selu
PETRINJA - Udruga Pomoć starijim osobama od početka travnja vozi svojim korisnicima svježe pripremljen obrok, ručak koji dostavljamo u domove korisnika,...
prica-koja-traje-skoro-150-godina-i-dio-palaic-mlinPriča koja traje skoro 150 godina ( I - dio ) - Palaić mlin
Kažu da se čovjek uvijek voli vratiti na mjesto koje mu je obilježilo život ili dio života posebno nekim lijepim uspomenama. Prelijep proljetni dan...
glina-ulaze-se-u-proizvodnju-u-poduzetnickoj-zoni-zeljezaraGLINA: Ulaže se u proizvodnju u Poduzetničkoj zoni “Željezara”
GLINA - Grad Glina zaključio je s najpovoljnijim ponuditeljem Šumarstvom Vis d.o.o. Glina ugovore o zakupu poslovnog prostora u Poduzetničkoj zoni...

Društvo

tribina-izbrisani-srbi-nastavak-etnickog-ciscenjaTribina "Izbrisani Srbi": Nastavak etničkog čišćenja
ZAGREB - Brojka od 67.000 izbrisanih birača srpske nacionalnosti rezultat je selektivne primjene Zakona...
busije-proslavile-slavu-ako-zaboravis-odakle-si-neces-znati-ni-ko-siBusije proslavile slavu: Ako zaboraviš odakle si, nećeš znati ni ko si
BUSIJE - Seme i uspomene, ikone i slave, grumen zavičajne zemlje, kamen iz temelja nekadašnjeg doma,...
potpisani-ugovori-o-izgradnji-261-stana-za-izbeglice-u-13-opstinaPotpisani ugovori o izgradnji 261 stana za izbeglice u 13 opština
VALJEVO - U okviru potprojekta 4 Regionalnog stambenog programa danas su potpisani ugovori za izgradnju...

Novosti

na-sudjenju-kapetanu-draganu-svjedoci-pohvalno-o-optuzenomNa suđenju kapetanu Draganu svjedoci pohvalno o optuženom
SPLIT - Pred Županijskim sudom u Splitu, gdje je nastavljeno suđenje za navodni ratni zločin Draganu...
linta-nalozi-za-privodjenje-76-srba-iz-bjelovarskog-kraja-su-nastavak-lova-na-protjerane-srbeLinta: Nalozi za privođenje 76 Srba iz bjelovarskog kraja su nastavak lova na protjerane Srbe
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da odluka hrvatskog pravosuđa da...
strbac-kad-god-hoce-da-zaplase-srbe-hrvati-otvore-ladice-sa-ratnim-zlocinimaŠtrbac: Kad god hoće da zaplaše Srbe, Hrvati otvore ladice sa ratnim zločinima
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac ocijenio je da Hrvatska...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

prosirena-kronika-genocidaProširena kronika genocida
VOJNIĆ - "Radio sam svoj seljački i kovački posao"; svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945; Kordun,...
bogatstvo-folklornog-stvaralastva-u-petrinji-po-18-putBogatstvo folklornog stvaralaštva u Petrinji po 18. put
PETRINJA - U organizaciji Folklornog ansambla Petrinjčica, na gradskom Rukometnom igralištu održana je...
ne-bledi-secanje-na-krajinuNe bledi sećanje na Krajinu
KRUŠEDOL - Drevna zadužbina Brankovića, manastir Krušedol na Fruškoj gori, u subotu je prigrlio preko...
odrzan-svesrpski-sabor-krusedolska-zvona-videoOdržan Svesrpski sabor "Krušedolska zvona" (Video)
KRUŠEDOL - U Krušedolu na Fruškoj Gori danas je održan Svesrpski sabor "Krušedolska zvona" na kojem se...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

novi-zamjenici-gradonacelnika-grada-glineNovi zamjenici gradonačelnika Grada Gline
GLINA - Stjepan Kostanjević gradonačelnik je Gline već godinu i pol, a povjerenje birača, kao HDZ-ov kandidat, za obnašanje dužnosti gradonačelnika u...
dss-poziva-sve-glasace-da-izadju-na-lokalne-izbore-u-drugom-kruguDSS poziva sve glasače da izađu na lokalne izbore u drugom krugu
ZAGREB - Zbog interesa srpske zajednice i odgovornosti prema srpskom narodu Demokratski savez Srba je pozvao sve glasače da izađu na lokalne izbore u...
sdss-dvor-uspjeh-za-vijece-i-nacelnika-veliki-podbacaj-za-dozupanaSDSS Dvor: Uspjeh za vijeće i načelnika, veliki podbačaj za dožupana
DVOR NA UNI - Izvršni odbor Općinske organizacije SDSS-a Dvor sinoć je analizirao izborni rezultat za načelnika općine, općinsko vijeće i zamjenika...