savo strbac 3 BEOGRAD - U Zagrebu se već nedelju dana licitira navodnim tajnim spiskom od 300 hrvatskih ratnih veterana koji se nalaze na Interpolovim poternicama na osnovu zahteva Tužilaštva za ratne zločine Srbije.

Tu informaciju poslala je premijeru Hrvatske Tihomiru Oreškoviću poslanica Evropskog parlamenta Marijana Petir. Ona mu je dostavila i Pravnu analizu Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije.

Hrvatski ministar pravde Ante Šprlje preksinoć je prekinuo sa licitiranjima o broju hrvatskih veterana koji se nalaze na spisku Tužilaštva za ratne zločine, objašnjavajući da nije reč o 300, već o 86 osobe.

– Odgovorno ću reći da nikakav popis od 300 ljudi nije postojao u Ministarstvu pravosuđa – kazao je Šprlje i dodao da nije reč o „klasičnom spisku, već je to ukupan zbir ljudi koje je susedna država tražila i ti ljudi znaju da se nalaze na tim poternicama“.

Za direktora Veritasa Savu Štrpca priča o „tajnom spisku“ hrvatskih državljana je pokušaj da se još jednom aktuelizuje zahtev Hrvatske da se ukine regionalna nadležnost Tužilaštvo za ratne zločine Srbije.

ŠEKS, VEKIĆ, GLAVAŠ, MERČEP…

Spisak optuženih Hrvata koji se danas pominje zapravo je, da podsetimo, spisak iz optužnice koju je, sredinom septembra 2011. podiglo Veće za ratne zločine Višeg suda Srbije. Na tom spisku su se našli Vladimir Šeks, Ivan Vekić, Branimir Glavaš, Tomislav Merčep i još 81 pripadnik tadašnje hrvatske vojske optuženi za „genocid i ratne zločine nad 19 pripadnika srpske nacionalnosti sa područja Vukovara“. Na osnovu međudržavnog sporazuma, optužnica je te 2011. predata Ministarstvu pravde Hrvatske nakon čega je, pod pritiskom javnosti i tada vladajuće HDZ, donet Zakon po kome su sve optužnice nekadašnjih vojnih sudova suspendovane.
– Cela priča je napumpana kako bi se ukinula regionalna nadležnost srpskog Tužilaštva. Ne postoje nikakve nove ili tajne optužnice protiv Hrvata, već je reč o optužnici koju je Srbija dostavila Hrvatskoj još 2011. godine i zbog koje je tadašnji Sabor usvojio Zakon o stavljanju van snage svih optužnica nekadašnjih vojnih sudova. Taj zakon još nije promenjen, kao ni nadmetanje vlasti u Zagrebu ko je veći Hrvat i zaštitnik branitelja – ocenjuje za „Vesti“ Štrbac.

Davor Đenero, politički analitičar iz Zagreba, smatra da je u pitanju želja nekih političkih aktera u Hrvatskoj da se utvrdi „ko su ljudi koji bi se potencijalno mogli naći na listi optuženih za ratne zločine“.

– Na isti način javne vlasti u Srbiji pokušavaju utvrditi koji su to građani Srbije pod istragom ili optuženi u Hrvatskoj, kako bi im savetovali da ne putuju u Hrvatsku, ili da uopšte ne putuju izvan Srbije, da se ne bi našli pod udarom Interpolovih poternica – kaže za „Vesti“ Đenero.
On pretpostavlja da Hrvatska neće odustati od zahteva za ukidanje regionalne nadležnosti srpskog Tužilaštva za ratne zločine i da će nastaviti da blokira pregovore Srbije sa EU.

– U suprotnom, nakon pristupanja Uniji, Srbija bi mogla izdavati poternice za građanima Hrvatske koji bi joj onda morali biti izručeni. Pritom Srbija nije odustala od optužnica koje su utemeljene na „kvazipravosudnim dokazima“, pribavljenima od strane tela bivše JNA – zaključuje Đenero.

SA HRVATSKIH POTERNICA UHAPŠENO 155 SRBA

Prema podacima Veritasa, na osnovu međunarodnih poternica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom sveta do sada je uhapšeno 155 Srba, od kojih su 53 izručena Hrvatskoj. Od tog broja do sada je protiv njih 20 postupak obustavljen ili je optužba odbijena.

– Toliki broj obustava postupaka ukazuje i na zloupotrebu Interpola od strane Hrvatske. Postupci se obustavljaju ili se optužba odbija uglavnom nakon prekvalifikacije dela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posledicu gubitak obeštećenja za vreme provedeno u pritvoru – ističe Štrbac.

U poslednjih nekoliko meseci, na osnovu tih poternica Crna Gora je izručila Hrvatskoj generala Borislava Đukića i kapetana bojnog broda Pavla Pantića. Po istoj toj poternici, Australija je ranije izručila svog državljanina Dragana Vasiljkovića – Kapetana Dragana.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!