oluja kolona copy BEOGRAD . Rješenje pitanja imovine i penzija protjeranih Srba iz Hrvatske nije na vidiku ni više od dvije decenije od rata, jer u Zagrebu nema političke volje.

Predsjednik Udruženja penzionera iz Hrvatske Јovan Kablar rekao je da je Bečki porazum, koji kroz dva Aneksa G i E tretira ova pitanja, ostao mrtvo slovo na papiru i da u Hrvatskoj ne postoji politička volja da se to pitanje riješi.

"Kada zasjeda mješoviti komitet i kada dođe na dnevni red pitanje svojine, predstavnik Hrvatske napusti sastanak i onemogući donošenje zaključka po tom pitanju", naveo je Kablar.

Istakao je da je to pitanje po pravilu trebalo riješiti prije nego je Hrvatska postala članica EU, a da je sada ponovo potrebno zainteresovati organe u Srbiji i Hrvatskoj, ali i u međunarodnoj zajednici.

Zamjenik predsjednika skupštinskog Odbora za dijasporu Miodrag Linta naglasio je da je Srbima u Hrvatskoj oduzeto 40.000 stanova, 800.000 katastarskih parcela poljoprivrednog zemljišta, dok 50.000 penzionera potražuje zaostale neisplaćene penzije.

"Hiljade ljudi potražuje deviznu štednju, desetine hiljada ljudi ima problema sa radnim stažom. Srušeno je više od 10.000 kuća koje su bile van područja ratnog djelovanja", rekao je Linta.

On kaže da je još SRЈ uradila popis imovine samo protjeranih Srba iz Hrvatske i da te procjene govore da vrijednost iznosi oko 30 milijardi dolara.
"U Hrvatskoj nema političke volje da se pronađe pravično i trajno rješenje ovih problema. Hrvatska od završetka rata vodi politiku cementiranja etničkog čišćenja, sa ciljem da se što manji broj Srba vrati i ostvari imovinska, stečena i druga prava", naglasio je Linta.

I akademik Tibor Varadi kaže da su ovakvi skupovi prilika da se pokrenu mnoga pitanja, kao što su pitanje penzija, imovine i da fokusiranje na određene probleme daje više šanse da se oni riješe.

On je dodao da ništa ne zavisi od toga šta po tom pitanju kažu stručnjaci, već rješenje tih problema zavisi od političke volje.

Predsjednik hrvatske Građanske inicijative Zoran Pusić smatra da Hrvatska kao članica EU mora više pažnje da posveti međunarodnim sporazumima kao što je Bečki sporazum.

Hrvatska bi, nastavlja on, kao pravna država morala da riješi probleme ljudi koji traju dvadeset i više godina, a ne da koristi pravne doskočice da zaobiđe izvršenje.

On nije optimista da će problem biti riješen jer, kako kaže, Hrvatska ne pokazuje namjeru da se taj problem riješi.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!