Dušan i Slađana Mićić sa Milanovim pismom iz "Lore" Dušan i Slađana Mićić sa Milanovim pismom iz "Lore"BEOGRAD - Da Tanju Belobrajdić Društvo hrvatskih književnika “Slavić”, nedavno nije nagradilo za roman “Crni kaput”, njeno prvo spisateljsko ostvarenje, moguće je da bi njena stvarna uloga u tragediji Srba, zatočenika splitske “Lore”, ostala zatočena u tami istine o srpskom stradanju u ovom zloglasnom kazamatu.

Nagrada koja joj je dodeljena za “najbolji prvenac u protekloj godini”, međutim, otvorila je nikad nezarasle rane i sećanja. Pokrenula priču o stvarnoj roli spisateljice s početka 90-ih. Mučiteljice koja u romanu svoju monstruoznu torturu pripisuje žrtvama, izmeštajući ih, a gde bi drugo, nego u Vukovar.

Posle romana zaogrnutog crnim, spisateljica Belobrajdić, da nije svedoka koji su preživeli pakao “Lore”, možda bi i mogla da bude prihvaćena kao mirotvorac, kako se predstavlja ne samo u svojim pričama, nego i u suočavanju sa sinom jednog od mučenika, u pokušaju da spere savest, pokaže pokajanje, ali ne oči u oči, već preko društvene mreže “Fejsbuk”.

BEOGRAD, VREME SADAŠNjE

- Ja sam Dušan Mićić, sin pilota Milana Mićića mučenog u “Lori” do besvesti - govori mladić koji je stasavao i stasava u sećanje koje ga je progonilo i progoni. - Imao sam 16 godina, 2013, kada sam počeo da tragam za očevim mučiteljima. Da se s njima suočim. Da upitam: zašto? Da li njih progoni sudbina mojih roditelja. Da li ikada mogu da zamisle kolike su bile suze moje majke. Kakva je njena trauma bila. Da li će joj muža i u kakvom stanju vratiti. Uz sve to, pokrenula me je i tragedija da oca, posle svih njegovih muka, nepovratno izgubim. Ali, pamtim njegova svedočenja, priče njegovih kolega i zatvorskih sapatnika u kojima dominiraju dva imena najmonstruoznijih mučitelja: Tomislava Duića, komandanta zatvora “Lora” i još monstruoznije njegove žene, Tanje, tada Duić, danas Belobrajdić. I, uspeo sam, doduše, samo preko društvene mreže.

- Ja sam Slađana Mićić, supruga Milanova, Dušanova majka. Nas dvoje živimo oslonjeni jedno na drugo u ovom neopisivom nemiru otkad je Dušan svoju mladost podredio suočavanju sa očevim mučiteljima, jer je njegovo detinjstvo i odrastanje pratila očeva sudbina. Mada smo se suprug i ja trudili, očigledno bezuspešno, da ga od toga udaljimo. Nismo uspeli. Nisam uspela. Ovaj roman “Crni kaput” Tanje Belobrajdić ponovo je otvorio rane.

MOSTAR, 1992.

- Milan i ja smo se venčali 28. marta, a njega su na moje oči kidnapovali 19. aprila, u Splitskoj ulici gde smo stanovali. Za mene potpuni užas, a za njega... On nije pokazivao nemir, toliko je bio jak i duhovno i fizički. Pretpostavljala sam, zapravo gotovo sam bila sigurna, da je završio u “Lori”, jer su već na adresi tog zloglasnog zatvora bili kidnapovani vojnici, rezervisti, oficiri JNA. Znala sam da odavde neću moći da mu pomognem. Uputila sam se u Beograd, u Unprofor. Posle mučnih sati pregovaranja, uspela sam da njegov nestanak prijavim Međunarodnom Crvenom krstu. To ga je i spaslo. Mnoge, nažalost, nije. Dani su bili godine, stizale su strašne vesti iz “Lore”. Milanovo prvo pismo, otvoreno, koje sam dobila sa pečatom Međunarodnog Crvenog krsta, nije me ohrabrilo, ali jeste osnažilo da ne posustajem.

NEMETIN, 14. AVGUST 1992.

Dušan u naručju oca Dušan u naručju oca- Posle četiri meseca, moj suprug je ovde razmenjen. Dočekala sam ga u Beogradu. Jedva sam ga prepoznala. Bio je slabiji najmanje 20 kilograma, a bio je gromada. Polomljena rebra, slomljen nos. Mesecima nije mogao da spava, a nije želeo da priča... Tek posle, govorio je da su se nad njim iživljavali Tomislav Duić, komandant logora “Lora”, a još monstruoznije njegova tadašnja žena Tanja. Dolazila je, mada je negde bila medicinska sestra izvan tog logora, samo da tuče i prebija. Milan je, zahvaljujući tome što je njegov nestanak prijavljen Međunarodom Crvenom krstu, smešten u blok gde su bili zatvorenici o kojima je u ovoj organizaciji prijavljen nestanak. Pričao mi je da je iz bloka C malo ko pretekao smrt. Tanja je dolazila u pilotskim čizmama. Gazila ljude do besvesti. A posle... Posle ih je gazila da se osveste. Milan je pričao da je prisiljavan da uz pseću kućicu laje. Da, sa ostalim zatvorenicima, lovi miševe. Ali to nije bilo dovoljno. Morao je da bude pažljiv dok juri hrvatske miševe. Upućivali su ga da pere zatvorske nužnike. Tamo je zaticao delove ljudskih tela. Dok je o ovim užasima govorio, moj suprug nije bio ostrašćen. To mi je bio signal da nije duhovno klonuo.

BEOGRAD, 1997.

- Milan i ja smo dobili Dušana, našeg “komandanta”. Potiskivali smo pred detetom preživljeno, ali kako da sve to pred detetom prikriješ. Stasavao je sa očevim zatočeništvom i torturom u “Lori”. Preživljavao i priče koje su u našu kuću donosili Milanovi logorski mučenici, a to su bile užasne priče.

VRČIN, 2002.

- Moj suprug, penzionisan je uoči samog NATO bombardovanja, ali se ipak pridružio kolegama u odbrani zemlje. Posle penzije, uključio se u jednu privatnu avio-kompaniju. I poginuo, iznad Vrčina. Našeg sina je to pokrenulo da se na svoj način oduži ocu.

IZNAD SVAKOG ZLA

Slađana i Dušan Mićić govore: - Nema tog kaputa koji bi mogao da sakrije svu crninu zločina Tanje Duić Belobrajdić. Ne samo jedan roman, već ni hiljadu drugih ne bi bilo dovoljno da ova “mirotvorka” opere savest. A, mi smo dovoljno jaki da se izdignemo iznad svakog zla.

PRIZNALA DA JE BILA U “LORI”

Dušanova priča: Šesnaest godina sam napunio, prošlo detinjstvo, a kao da nije, imao sam “grešku” da od treće godine pamtim. Onda sam, u svojoj šesnaestoj, odlučio da, kako god, potražim tu Tanju Duić Belobrajdić i upitam je zna li ona koga je mučila. Moj otac je bio pilot transportnog helikoptera koji je prevozio ranjenike. Pre nego što sam počeo da tragam, u našu kuću je došao porodični prijatelj Tonči Mojić. Otvorio kompjuter... Ispred mene su bila očeva svedočenja, ali i svedočenja drugih zatočenika u “Lori”. Našao sam Tanju preko "Fejsbuka". Usledila je prepiska. Pravdala se da ona nije ta Tanja, da nije bila u “Lori”, odgovarala frazama, a na kraju je ipak priznala da je “njena jedina greška što je bila žena Tomislava Duića”.

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

petar-ladjevic-petrinja-je-bila-sretno-mjesto-za-odrastanjePetar Lađević: Petrinja je bila sretno mjesto za odrastanje
U okviru projekta pod nazivom “Petrinjci u dijaspori”,  "PS Portal" donosi razgovore sa Petrinjcima koji više ne žive u Petrinji, a cilj je čuti...
ljetno-kino-u-hrvatskoj-kostajniciLjetno kino u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - Naime, nema grada u Hrvatskoj koji nije ove godine priredio svojim građanima ljetnu razonodu u obliku vizualne umjetnosti. Stoga su...
vozila-sa-3-26-promila-alkohola-u-krviVozila sa 3,26 promila alkohola u krvi!
PETRINJA - Juče je oko 9 sati i 5 minuta u Sisačkoj ulici u Petrinji zaustavljen je osobni automobil sisačkih registracija kojim je prije stjecanja prava...
slava-kola-srpskih-sestara-parohije-kostajnickeSlava kola srpskih sestara parohije kostajničke
HRVATSKA KOSTAJNICA - U subotu 12. avgusta 2017.god. „kolo srpskih sestara“ parohije kostajničke već treću godinu zaredom proslavilo je svoju zaštitnicu...

Društvo

protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...
kako-smo-oslobodili-bovicKako smo oslobodili Bović
BOVIĆ - U Mjesnom odboru Bović, koji se nalazi u sastavu općine Vrginmost, prošle subotu je obilježena...
sjecanje-na-ljeto-1942-u-slobostiniSjećanje na ljeto 1942. u Sloboštini
SLOBOŠTINA - U zapadnoslavonskom selu Sloboština, u općini Brestovac, održana je komemoracija za 1368...

Novosti

naucni-skup-hrvatsko-srpski-odnosiNaučni skup "Hrvatsko - srpski odnosi"
GOLUBIĆ - I ove godine, deseti put za redom, organizira se međunarodni znanstveni skup u Golubiću kraj...
sad-velicanje-ustastva-i-antisrpska-osecanja-u-hrvatskojSAD: Veličanje ustaštva i antisrpska osećanja u Hrvatskoj
VAŠINGTON - U novom izveštaju o verskim slobodama, SAD su upozorile na veličanje Nezavisne Države...
odgadja-se-primjena-poreza-na-nekretnineOdgađa se primjena poreza na nekretnine
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT rekao je kako u ovom trenutku u vladajućoj...

Pretraga sajta

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Najave

banijski info portal gif

Kultura

visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...
proslava-preobrazenja-u-manastiru-krkaProslava Preobraženja u manastiru Krka
KNIN - Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik posvećen Preobraženju Gospodnjem. Svetim liturgijama...
predstavljen-13-zbornik-radova-gradjanski-rat-u-hrvatskoj-1991-1995-godinePredstavljen 13. zbornik radova „Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995. godine“
BEOGRAD - U izdanju Udruženja Srba iz Hrvatske i Srpskog kulturnog društva Zora izašla je 13....
mladi-iz-srbije-na-kordunuMladi iz Srbije na Kordunu
BEOGRAD - "Zavičajni klub Kordunaša" i ove godine ( 8-mi put za redom) kroz svoj projekat „SAVA MRKALj –...

Oluja

proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....
oprostaj-od-jedne-licke-bakeOproštaj od jedne ličke bake
- Šta piše ovdje?- Ne znam, dijete moje, ja ne znam čitati.- A zašto, baba?- Nijesam išla u školu zbog rata.- Hoće li tako biti i sa mnom?- Ma, neće –...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...