konferencija za medije milojko BEOGRAD - U Crkvi Svetog Marka u Beogradu u subotu, 30. jula, prvi put biće služen parastos povodom 75 godina od genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), najavljeno je danas u Beogradu na konferenciji za novinare Udruženja Srba iz Hrvatske. Generalni sekretar Udruženja Milojko Budimir rekao je da su povod pomena ilindanski pokolj Srba od aprila do avgusta 1941. godine na području NDH, ali i stradanja Srba do kraja Drugog svjetskog rata. Budimir je istakao da još nema preciznog broja žrtava, čak ni za Jasenovac, kao najveći logor smrti u NDH, ali je istakao da je u ustaškim pokoljima "nestalo Potkozarje, dijelovi Like, Banije, Korduna..., a Srbi su odvođeni i sa područja Vojvodine".

Budimir je napomenuo da je ovakav vid obilježavanja sjećanja na srpsko stradanje jedan vid podrške inicijativi za donošenje rezolucije u Skupštini Srbije o osudi genocida nad Srbima, koju je podnijela Demokratska stranka Srbije. "Mi podržavamo rezoluciju, bez obzira na to ko ju je inicirao, jer smatramo da je opravdana. Ako Skupština Srbije ne prihvati tu rezoluciju, kako možemo očekivati od nekih drugih zemalja ili članica EU da priznaju genocid nad Srbima. Vidjeli smo da je Njemačka poslije 100 godina priznala da je izvršen genocid nad Jermenima. Genocid ne zastarjeva", rekao je Budimir.

Predsjednik Udruženja Krajišnika Srbije Mile Bosnić najavio je da će izbjeglička udruženja od 15. avgusta pokrenuti peticiju da se usvoji rezolucija o genocidu nad Srbima u NDH. "To nije nikakva mržnja, to je ljubav i sjećanje prema žrtvama, jer kako da govorimo o oprostu kada ga niko nije ni tražio", rekao je Bosnić. On je naveo da su ustaše ubile oko 60.000 Srba na Kordunu, Baniji i Lici, najviše tokom ilindanskog pokolja. Među njima 16.000 djece od kojih 6.608 sa Korduna. Bosnić je govorio i o jezivim načinima na koje su ustaše ubijale Srbe nastojeći da ih istrijebe, te je istakao da se srpskom narodu dva puta u istom vijeku desio genocid.

Istoričar Nikola Žutić ocijenio je da bi kao dan genocida nad Srbima trebalo obilježavati 29. april, kada je 1941. godine u Koprivnici osnovan prvi logor za Srbe ili dan osnivanja Jasenovca kao najvećeg stratišta. "Republika Srpska treba da bude dobar uzor jer se u njenim medijima redovno obilježavaju datumi masovnog stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu, ali i iz sukoba devedestih godina prošlog vijeka", ocijenio je Žutić.

Među brojnim podacima o genocidu nad Srbima izvršenom u NDH, koji su izneseni na konferenciji za novinare, posebno potresan primjer o kontinuitetu uništavanja srpskog naroda predstavljala je priča o potpunom uništenju srpskog mjesta Divoselo kod Gospića. Ustaše su oko Ilindana 1941. godine poklale i u jame Velebita bacile 908 od oko 3.000 stanovnika tog mjesta, koji su pokušali da se spasu bježeći na Velebit. Profesor Mile Rajčević naveo je da je iz ustaškog obruča dio stanovnika uspio da pobjegne. Prema podacima na kraju rata, ubijeno je 60,3 odsto mještana Divosela, od kojih 384 djece. On je istakao da je ono što je preostalo od Divosela potpuno uništeno u hrvatskoj akciji "Medački džep" 1993. godine i da sada to mjesto "postoji samo u toponimima".
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!