kandic terscelic ZAGREB - Potrebno je jačanje političke volje za suočavanje s prošlošću i dokumentiranje žrtava ratova na području bivše Jugoslavije, zaključili su učesnici skupa održanog 12. decembra u Zagrebu, u organizaciji Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta i Fonda za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda, kao i drugih organizacija iz zemalja regiona koje se bave istraživanjem ratnih gubitaka.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente, naglasila je ustrajnost nevladinih organizacija u zajedničkom suočavaju s prošlošću i formiranju Regionalne komisije za dokumentiranje žrtava ratova na području bivše Jugoslavije (REKOM).

- Vladama Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Kosova nedostaje političke volje u dokumentiranju sudbine žrtava, ali i počinjenih ratnih zločina od 1991. do 2001. godine. Hrvatska vlada bi trebala objaviti podatke o ubijenima u ratu 90-ih. Naše udruge obavile su svoj dio posla, ali to nije učinilo Ministarstvo branitelja. Istina, Vlada je objavila popis poginule djece, ali na njemu nema imena Aleksandre Zec - rekla je Teršelič, zaključivši da bi i na tom popisu trebalo još raditi.

Nataša Kandić iz FHP-a smatra da politička volja i podrška traje koliko i mandat premijera ili predsjednika neke zemlje.

- Nismo čekali podršku novih političara, već smo konstantno radili na dokumentiranju žrtava ratova. Empirijskim istraživanjima potvrđen je identitet oko 22.000 žrtava ratnih sukoba na području bivše Jugoslavije, od čega oko 7000 u Hrvatskoj. Osim identiteta, potvrđene su i okolnosti smrti tih žrtava, a kada se tome pridodaju podaci Haškog suda od oko 8000 žrtava, možemo reći da je potvrđen identitet oko 30.000 žrtava ratova 90-ih - kazala je Nataša Kandić.

Govorila je i o tzv. Berlinskom procesu, pokrenutim na inicijativu kancelarke Angele Merkel, u vezi formiranja zajedničke komisije nalik REKOM-u, za što bi prvo potpise dale države zapadnog Balkana, a onda i države koje su u međuvremenu postale članice EU-a. Sporazum bi trebao biti potpisan na summitu u Rimu u ljeto 2017. godine.

Slaven Rašković iz Documente govorio je o istraživanjima koja se provode od 2009. godine, o naporima ustanovljavanja identiteta i okolnosti smrti žrtava radi čega je obavljeno preko 7500 razgovora i prikupljeni su brojni podaci. Dao je dva primjera masakra u hrvatskim selima Kostrić kod Kostajnice i Joševici kod Gline, počinjenih 1991. godine.

- Za zločin u Kostriću, gdje je ubijeno 16 ljudi, jako se malo zna i po riječima rodbine, mi smo prije nekoliko godina bili prvi koji smo se raspitivali o tome. Kasnije je DORH proveo istragu koja je rezultirala ustanovljavanjem počinitelja - rekao je Rašković.

Govorio je i o pokolju u Joševici gdje je stradao 21 civil, od toga 14 žena, čije su imena također potvrđena.

- Paralelno s time, provodimo istraživanja i o zločinima nad Srbima u Sisku, gdje smo ustanovili identitete za preko 50 civila - kazao je Rašković, dodajući da je postupak otežan zbog toga što rodbina ubijenih više ne živi u tom gradu.

Nataša Kandić dodala je da je u ratovima poginulo oko 2000 državljana Srbije, od čega 1114 u Hrvatskoj i 740 u BiH.

- Zbog metodologije smo kao državljane Srbije tretirali sve koji su se borili na bilo kojoj strani, uključujući i neke vojvođanske Hrvate koji su poginuli na hrvatskoj strani - rekla je, dodajući da su i državljani Hrvatske koji su poginuli u redovima JNA tretirani kao gubici Hrvatske. Kako je objasnila, oni su dvostruke žrtve, jer ih nijedna strana ne priznaje. Naglasila je i da je i tokom borbi za Vukovar u zadnjem kvartalu 1991. godine poginulo 340 pripadnika JNA i dobrovoljaca.

- Zanimljivo je da je polovina poginulih pripadnika JNA sa sela i manjih sredina, jer se vojni obveznici iz većih gradova nisu odazvali pozivu na mobilizaciju - objasnila je Kandić.

Dženana Karup Druško iz udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje iz BIH govorila je o 600 mjesta zatočenja i logora, koji su do sada ustanovljeni, u toj državi koje su držale sve zaraćene strane, uz procjene da je u njima bilo oko 160.000 zatočenika. Spomenula je i hapšenja pripadnika HVO-a u Orašju, gdje su postojala dva logora za Srbe kroz koje je prošlo oko 6000 ljudi.

- DORH je 2014. godine istraživao te zločine i kontaktirao je s Tužilaštvom BiH na osnovu Sporazuma o međunarodnoj pravnoj pomoći. Tužilaštvo BiH dobilo je oko 600 dokumenata od DORH-a. Iako je u početku na popisu osumnjičenih bilo 28 Hrvata i Bošnjaka, on se na čudan način sveo na samo deset Hrvata. Zašto su nestala ta imena zna samo nadležni tužilac - rekla je Dženana Karup Druško.

O projektu ‘Kosovska knjiga pamćenja’ govorio je Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosova, gdje je od 1998. do 2001. godine stradalo 13.179 lica, a 250 ih je poginulo izvan granica Kosova. Naglasio je da je tokom rata velike gubitke imalo tridesetak općina, s tim da je najviše ljudi, njih 1669, stradalo u Đakovici, a onda i u dreničkom kraju. Kao primjere je naveo likvidaciju 282 Albanca oko sela Meja, čija su tijela kasnije nađena u Batajnici, ali i likvidaciju 14 Srba iz sela Staro Gradsko, koji su u julu 1999. godine otišli na žetvu. Naglasio je, a to je potvrdila i Kandić, da je u bombardiranju Jugoslavije poginulo ukupno 758 ljudi, od čega deset u Crnoj Gori i 260 u Srbiji.

Nakon predstavljanja smo razgovarali s Blakajem o suradnji njegovog udruženja s manjinskim zajednicama.

- Posljednjih godina mnogo je lakše uspostaviti saradnju i s institucijama i sa pojedincima bez obzira kojim etničkim zajednicama pripadali. Prateći naš rad oni su uvidjeli da nismo jednostrani jer pokušavamo doći do činjenica. Naši istraživači Albanci odlaze u sela i naselja gdje žive Srbi i vode razgovore s njima i oko toga nitko nema nikakav problem, možda i zato jer se naši projekti odnose i na odštete, koje mnogi Srbi i drugi nealbanci nisu ostvarili. Donijet je zakon koji predviđa da svaka porodica čiji član je stradao treba da prima simboličku penziju od 150 eura mesečno, ali brojni Srbi to pravo do danas nisu ostvarili i zato im pomažemo - rekao je Blakaj.

U razgovoru za ‘Novosti’ Dženana Karup Druško je navela da iako spisak sabirališta i logora u BiH sadrži 600 objekata i lokacija, po spiskovima sva tri udruženja bivših logoraša i žrtava rata tih logora ustvari ima oko 1300.

- Ne znam da li ćemo doći do istih brojeva, jer se u nekim općinama, kad tamo odemo, pojavi više mjesta nego što ih je bilo na spisku, a u nekim drugima ih nema toliko koliko udruženja tvrde. Suradnja s udruženjima je jako loša, jer smatraju da naše istraživanje nije relevantno i da ne treba da nam pomažu. Mislim da je problem što svi oni imaju svoju istinu. Kad jednom završimo to istraživanje, objavit ćemo ga na internetu, uključujući i onaj s engleskim prijevodom, jer samo tako možemo pomoći suočavanju s prošlošću i izgradnji bolje budućnosti u BiH. Držanjem podataka u ladicama stvara se idealna situacija da se manipulira podacima o mjestima zatočenja i samim žrtvama - zaključila je ova aktivistkinja.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

prica-koja-traje-skoro-150-godina-i-dio-palaic-mlinPriča koja traje skoro 150 godina ( I - dio ) - Palaić mlin
Kažu da se čovjek uvijek voli vratiti na mjesto koje mu je obilježilo život ili dio života posebno nekim lijepim uspomenama. Prelijep proljetni dan...
glina-ulaze-se-u-proizvodnju-u-poduzetnickoj-zoni-zeljezaraGLINA: Ulaže se u proizvodnju u Poduzetničkoj zoni “Željezara”
GLINA - Grad Glina zaključio je s najpovoljnijim ponuditeljem Šumarstvom Vis d.o.o. Glina ugovore o zakupu poslovnog prostora u Poduzetničkoj zoni...
uspomene-djeda-radeUspomene djeda Rade
DVOR NA UNI - Nedaleko Dvora, u Ćorama, prva naseljena kuća s desne strane je ona Rade Savića. Kada dolazite u selo Ćore, djeda Radu obavezno ćete zateći...
u-sumi-na-podrucju-petrinje-pronadjena-ubojita-sredstvaU šumi na području Petrinje pronađena ubojita sredstva
PECKI - U mjestu Pecki, na petrinjskom području, u šumi su pronađena odbačena razna ubojita sredstva. Dolaskom policijskog službenika protueksplozijske...

Društvo

potpisani-ugovori-o-izgradnji-261-stana-za-izbeglice-u-13-opstinaPotpisani ugovori o izgradnji 261 stana za izbeglice u 13 opština
VALJEVO - U okviru potprojekta 4 Regionalnog stambenog programa danas su potpisani ugovori za izgradnju...
bademi-vracaju-zivot-pustom-krajuBademi vraćaju život pustom kraju
BENKOVAC - U posljednje se vrijeme sve više stanovnika Zagore, Ravnih kotara i Bukovice okreće uzgoju...
busije-slave-20-godina-od-nastankaBusije slave 20 godina od nastanka
Busije, za koje kažu da je najveće izbjegličko naselje u Srbiji, u sredu 24. maja 2017. godne...

Novosti

linta-pokusaj-izbegavanja-odgovornosti-za-srusene-kuceLinta: Pokušaj izbegavanja odgovornosti za srušene kuće
BEOGRAD - Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao poslednje brisanje traga Srba,...
strbac-zagreb-uz-pomoc-zakona-nastavlja-progon-srbaŠtrbac: Zagreb uz pomoć zakona nastavlja progon Srba
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni je da je tihi...
hho-pokusao-demantovati-brojku-od-67-496-izbrisanih-srbaHHO pokušao demantovati brojku od 67.496 izbrisanih Srba
ZAGREB - Iako se činilo da je nedavni tekst u zagrebačkim "Novostima" o više od 67.000 Srba izbrisanih...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

prividi-2Prividi (2)
Mora i noćnica I ovo su rod vještica. Mora i noćnica razlikuju se u tome: mora se, sasne, djecu malu, a...
banijac-milan-pribicevic-inspiracija-americkoj-umetniciBanijac Milan Pribićević inspiracija američkoj umetnici
BEOGRAD - U Muzeju primenjene umetnosti (MPU) u Beogradu u toku je izložba "Srbija, rat i plakat...
veljko-ostojic-uspomene-nekeVeljko Ostojić: Uspomene neke
Bio sam u rodnom krajuNašao sam kuću staru,Banijaca nema višePo svijetu se raselišeOj Banijo tebi...
kuca-kulture-u-bjelovaruKuća kulture u Bjelovaru
BJELOVAR - U Bjelovaru je otvorena Kuća kulture srpske zajednice grada Bjelovara i...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

sdss-nije-istina-da-smo-organizovali-i-placali-ljude-da-dodju-glasati-iz-srbijeSDSS: Nije istina da smo organizovali i plaćali ljude da dođu glasati iz Srbije
SISAK - SDSS se danas u popodnevnim satima oglasio o medijskim navodima o tome kako su iz te stranke organizovali prijevoz te platili građane iz Srbije da...
pupovac-gnusna-laz-da-su-glasovi-srba-placaniPupovac: Gnusna laž da su glasovi Srba plaćani
ZAGREB - Potpredsednik SDSS i zastupnik u Saboru Milorad Pupovac odbacio je kao gnusnu laž i klevetu tvrdnju da su Srbi iz Srbije s pravom glasa u...
lokalni-izbori-sdss-osvojio-najvise-glasova-srbaLokalni izbori: SDSS osvojio najviše glasova Srba
ZAGREB - Rezultati lokalnih izbora pokazali su da je SDSS ostao najjača srpska stranka, ali i da će njen vrh, i pored osvajanja nekih novih pozicija,...