grafit
ZAGREB - Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) objavila je u kojem ta organizacija Vijeća Evrope upozorava na eskalaciju govora mržnje usmjerenog protiv Srba, Roma i LGBT osoba.

U uvodu izvještaja se navodi da su od onog prošlog, objavljenog 2012. godine, u Hrvatskoj napravljeni određeni pomaci, kao što su donošenje nove Nacionalne strategije za uključivanje Roma i Zakona o životnom partnerstvu te poboljšanje zakonske zaštite od govora mržnje, zahvaljujući izmjenama Kaznenog zakona, koji, doduše, još uvijek nije u potpunosti usklađen s preporukama koje je donio ECRI. Ističe se kako to nije dovelo do zaustavljanja porasta nacionalizma, pogotovo među mladima, koji sve češće slave fašistički, odnosno ustaški režim.

‘U javnom diskursu sve je više prisutan rasistički i nesnošljiv govor mržnje. Glavni ciljevi su mu Srbi, LGBT osobe i Romi. Nacionalizam je u porastu, osobito među mladima, ponajprije u obliku hvaljenja fašističkog ustaškog režima. U područnim medijima i na internetu uobičajeni su izrazi rasizma i ksenofobije protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv izričaj kad se govori o Romima. Događaju se i fizički napadi protiv tih skupina kao i njihove imovne’, navodi se u izvještaju, pripremljenom nakon posjete delegacije Evropske komisija protiv rasizma i netolerancije Hrvatskoj u travnju 2017., a odnosi se na razdoblje do 7. prosinca iste godine.

U tom je periodu, navodi ECRI, zabilježen porast historijskog revizionizma, odnosno javnog veličanja poraženih ideologija iz Drugog svjetskog rata. Tako se spominje primjer iz 2013. godine, kada Josip Miljak, bivši predsjednik filoustaškog HČSP-a, poslao prijeteće pismo Nataši Jovičić, tadašnjoj ravnateljici Spomen-područja Jasenovac, koje je završavalo ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’. Izvještaj se poziva na Bilten SNV-a ‘Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima’, odnosno njegov dio koji se odnosi na porast ksenofobnih grafita na ulicama gotovo svih hrvatskih gradova i mjesta, među kojima ne manjka onih kojima se poziva na ubojstvo Srba.

ECRI dalje navodi da se reakcije hrvatskih vlasti na te incidente ne mogu u potpunosti smatrati adekvatnima, kao i da vladajući rijetko javno upozoravaju na jačanje govora mržnje, koji je posebno prisutan na sportskim natjecanjima. Navodi se da diskriminatorne izjave koje imaju obilježje govora mržnje nisu rezervirane samo za ekstremističke političke stranke, već da se njime služe političari čitavog spektra, što je posebno bilo prisutno u kampanji za parlamentarne izbore 2015. godine. Jedna od zamjerki odnosi se na činjenicu da pravosuđe većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tereti kao prekršaj umjesto kao kazneno djelo.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na srpsku manjinu, ECRI pored skrnavljenja imovine u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve navodi da su slučajevi fizičkih napada najprisutniji na područjima posebne državne skrbi, odnosno onima na kojima živi najveći broj povratnika. ‘Iako Hrvatska trenutačno nema sveobuhvatnu integracijsku strategiju koja bi obuhvatila sve manjine, Akcijski plan za razdoblje od 2011. do 2013. za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i Nacionalni plan za zaštitu i promicanje ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. sadrže mjere kojima je cilj jačanje uključivanja nacionalnih manjina. Savjetodavni odbor Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u svom je zadnjem mišljenju izjavio da, iako je pripadajući zakonodavni okvir za manjine u Hrvatskoj i dalje povoljan, porast nacionalizma ima negativan utjecaj na ostvarivanje tih prava’, piše u izvještaju.

Prema podacima Vlade i UNHCR-u, do siječnja 2017. godine u Hrvatsku se vratilo 134.000 Srba, odnosno više od polovice onih koji su izbjegli iz zemlje prije 1995. Iako su sveukupni uvjeti koji olakšavaju povratak pozitivni, ECRI primjećuje kako povratnici i dalje imaju probleme u pristupu pravima, osobito u području ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje i zdravstvenu skrb, kao i u pitanjima koja se odnose na pravni položaj i pristup pravnoj pomoći. ‘Civilno društvo obavijestilo je ECRI o nekim krajnjim slučajevima, uključujući područja Slavonije u kojima je pristup povratnika javnim uslugama kao što su struja, plin i voda isprekidan, i gdje izgleda kao da od kraja 1995. nisu izvršena nikakva ulaganja u teško oštećenu infrastrukturu. Kao što je istaknuo povjerenik Vijeća Evrope, povratnici su morali preuzeti težak novčani teret za dobivanje državljanstva ili uređivanja svojeg prebivališta u često dugotrajnim i previše birokratiziranim postupcima’, navodi se.

Od preporuka hrvatskim vlastima, ECRI ističe dvije prioritetne: izmjenu Nacionalne strategije za uključivanje Roma i uvođenje sustavnog obrazovanja o ljudskim pravima. ‘ECRI preporučuje vlastima uvođenje obvezatnog obrazovanja iz ljudskih prava kao dijela građanskog obrazovanja u sve nastavne planove i programe, osobito glede prava na jednakost i zabranu diskriminacije. Treba izraditi odgovarajuće udžbenike, a nastavnici trebaju i dalje prolaziti potrebnu izobrazbu iz tih predmeta’, zaključuje se.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Ukoliko prenosite ovaj tekst na drugi sajt, a Banija Online je naznačena kao izvor / autor teksta, molimo da i to prenesete po mogućnosti sa linkom ka izvornom tekstu.
reklamirajte se cbc