Porodica Živka Vojvodića počinje novi život Porodica Živka Vojvodića počinje novi životBENKOVAC - U Benkovcu je počela gradnja zgrade s 21-im stanom namijenjenim ranjivim grupama koje nemaju trajno riješeno stambeno pitanje. Zgrada je dio Regionаlnog programa stambenog zbrinjavanja (RHP) kojim upravlja Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) preko fonda u kojem su sredstva donirana od EU-a, SAD-a i drugih zemalja. Ukupna vrijednost ove zgrade čije se useljenje očekuje u maju 2017. iznosi 1,3 miliona eura, od čega je milion eura iz fonda, a ostatak financira Hrvatska.

Događaju su osim budućih stanara zgrade prisustvovali brojni gradski, županijski i državni zvaničnici, ali i predstavnici međunarodne zajednice - predstavnici ambasade SAD-a, UNHCR-a, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić, novi šef Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje (DUOSZ) Nikola Mažar, gradonačelnik Benkovca Branko Kutija i drugi. Kako je izjavila Kristina Benić Belavić iz UNHCR-a, budući stanari su povratnici u Hrvatsku - bivši nosioci stanarskog prava, kao i oni koji su u vrijeme rata stigli iz BiH.

- To su ljudi koji su zadovoljili kriterije stambenog projekta i koji trenutno žive u neuvjetnim kućama. Mali broj živi kod rodbine, a uglavnom se snalaze na različite načine. Preliminarna lista se još uvijek slaže. Mi ne razlikujemo korisnike po statusu, bitno je da su u ranjivim skupinama i da će im ovaj projekt pružiti krajnji dom, rekla je Benić Belavić. Pero Marković došao je iz bosanske, nekad rudarske, varoši Kakanj.

- Sa ženom i dvoje djece živim već 13 godina kao podstanar, kaže Pero koji je šest godina bio u HVO-u, a neko vrijeme bio je i zarobljen. Danas radi u firmi kod Biograda. Često odlazi u Kakanj.

- Tamo mi živi mater, stara žena od 85 godina, a tamo mi je i rodbina od supruge. Ali u Kaknju su pretežno stari ljudi, omladine nema. Da je tamo bilo normalno i da sam tamo vidio budućnost za djecu, vratio bih se. Ovdje su me primili kao najbliži rod. Volim ovu državu, kaže i dodaje da je u Benkovcu mnogo Hrvata iz Kaknja.

- Često se srećemo i družimo, sjećamo se sretnih dana, kaže Marković. Živko Vojvodić koji s porodicom čeka smještaj, prije rata je živio u stanu od 65 kvadrata u zgradi udaljenoj tek stotinjak metara od gradilišta.

- Sada sa ženom, kćerkom, zetom i unukom živim u obližnjoj Kuli Atlagića, u sestrinoj kući, u jednoj sobici, kaže Živko. Njegova kćerka Milica i njen muž Srđan Botić upoznali su se u Banjaluci nakon Oluje i vratili se prije tri godine. Uz njih je kćerka Ela koja ide u jaslice. Živkova komšinica bit će Boja Lakić koja je to bila i nekada.

- Bila sam u istom ulazu kao i Živko, on na prvom katu, a ja na trećem. U trosobnom stanu od 65 kvadrata živjela sam s mužem i kćerkom, navodi Boja Lakić. Izbjegli su u Zemun, a 2004. podnijeli su zahtjev za stan.

- Prije tri godine bila sam četvrta na listi, a onda je muž umro, pa sam sve papire morala ponovo vaditi, a slično je bilo i kad se udala kćerka. Obećanja, a stana niotkud. Živim u Benkovačkom Selu, a kad su iz UNHCR-a došli da vide gdje živim, rekli su da ću sigurno biti prva na redu. Nemam ništa osim penzije od 1.357 kuna. Da sam imala veću, iznajmila bih sobu, priča Boja čija kćerka i zet još žive u Srbiji. Ivica Marić rodom je iz iz BiH i od 1993. živi u Hrvatskoj sa ženom i troje djece.
- Živimo u podstanarstvu, a ranije su mi nudili da sam sagradim kuću. Kako kad sam invalid i ne radim nigdje, a žena jedino u sezoni radi četiri mjeseca i to su jedina primanja koja imamo, kaže Ivica. Novog šefa DUOSZ-a Nikolu Mažara pitali smo kakvi su prioriteti u radu Ureda.

- Prioritet je da se sve završi što prije. Tu su i problemi vezani za nekretnine koje propadaju zbog stečaja izvođača i neisplaćenih kooperanata. Želja mi je da te dovršene nekretnine damo na korištenje. Trebamo riješiti probleme papirologije i svega što ljudi moraju prolaziti pa niz godina čekati da ostvare svoja prava. Čovjek treba biti na prvom mjestu. Dok se formirala nova vlada, prošao je prvi kvartal, a samim tim su nam smanjena i proračunska sredstva. Očekujemo da ćemo se rebalansom u lipnju izboriti za veća sredstva kako bi mogli pomoći većem broju ljudi, rekao je Mažar.

- Danas su nekretnine ispod cijene jer ljudi nemaju financijsku moć da ih kupe. Gledat ćemo da cijena najma koja sada iznosi 2,57 kuna po kvadratu bude prihvatljivija, ali i ako se cijena kvadrata kod otkupa ne bude mogla smanjiti, da se nađu povoljniji modeli otplate. Ako su zadovoljni korisnici, zadovoljna je i država, a i mi u Uredu koji smo tome pomogli. rekao je Mažar. Ministra Tolušića pitali smo kako pomoć korisnicima ne svesti samo na dodjelu stana, nego i kako omogućiti razvoj krajeva u kojima žive.

- Upravo kroz EU fondove možemo poticati regionalni razvoj, ne Zagreba, Splita, Rijeke ili Osijeka nego nerazvijenih, ruralnih područja kao što su Benkovac, Slatina, Dvor, Kostajnica. Nikome ne možemo dati novce u ruke tek tako, već moraju postojati projekti. Jedinice lokalne samouprave ih imaju, organizacije civilnog društva također. Prednost pristupa fondovima imaju ruralna područja i to moramo iskoristiti kako bi ove krajeve razvijali. Ne bez problema, ali definitivno može biti bolje. Imamo natječaje za prekograničnu suradnju Hrvatske sa Srbijom, BiH, i Mađarskom. Kao resorno ministarstvo, mi smo koordinatori projekata, kaže ministar Tomislav Tolušić.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!