dusan bastasic BANJALUKA - Ne treba nas impresionirati i iznenaditi misionarska uloga Vladike Jovana Ćulibrka u poduci naroda serbskog o Holokaustu i njegova sve otvorenija naklonost prema toj temi, pošto preosvećeni slovi za velikog stručnjaka za Holokaust.

Magistarske studije iz jevrejske kulture pohađao je u Spomen-ustanovi Jad Vašem i na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu, a magistarski rad „Istoriografija holokausta u Jugoslaviji“ odbranio je kod dr. Davida Bankiera, tadašnjeg šefa Međunarodnog instituta za proučavanje holokausta u Jad Vašemu. Trenutno priprema doktorat iz iste oblasti sa dr. Joavom Gelberom. Vladika je dobitnik prestižne nagrade „Golda Meir“ za 2004. godinu.

Nema ništa čudno u tome da naučne institucije podržavaju i protežiraju svoje dobre studente i doktorante. A kada se naučni poklope sa nekim drugim interesima, onda nije čudno da se, zahvaljujući Jovanu Ćulibrku, u ključnim srpskim institucijama za izučavanje genocida neuporedivo veća pažnja poklanja izučavanju, dokumentovanju, memorijalizaciji i obrazovanju o Holokaustu.

Teško je razumljiva i zabrinjavajuća činjenica da institucije srpskog naroda koji je strašno postradao u zločinu genocida počinjenog od Nezavisne Države Hrvatske, svoje, ionako, oskudne materijalne i ljudske resurse stavljaju u funkciju izučavanja, kulture sjećanja i izgradnje svijesti o strahotama Holokausta jevrejskog naroda. Pojam Holokaust se, naime, koristi isključivo za stradanje jevrejskog naroda.

A koje su to institucije – svjetovne i crkvene, u čijoj kompetenciji je ova oblast u kojima ključnu ili veoma značajnu ulogu ima vladika Jovan Ćulibrk, a za koje „običan“ svijet skoro da i nije čuo a trebao je?

Muzej žrtava genocida – predsjednik Upravnog odbora vladika Jovan Ćulibrk;

Odbor za Jasenovac i ostala stratišta svetog Sabora SPC – predsjednik Odbora Vladika Jovan Ćulibrk;

Komisija za utvrđivanje programske koncepcije i davanje prijedloga modela upravljanja Memorijalnim kompleksom na „Starom sajmištu“ – predsjednik komisije vladika Jovan Ćulibrk;

Srpski memorijal – jedan od osnivača vladika Jovan Ćulibrk;

Koordinator saradnje između Vojnog arhiva Srbije i Arhiva Jad Vašema – vladika Jovan Ćulibrk;

Ne treba posebno pominjati da je Jovan Ćulibrk i episkop pakračko-slavonski na čijem se području nalazi najveće stratište srpskog naroda iz vremena NDH – Jasenovac.

Funkcija predsjednika Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida nikako nije crkvena ili sveštenoslužiteljska, nego svjetovna i politička. U njegovoj nadležnosti je, između ostalog, i predlaganje direktora Muzeja (već nekoliko godina na čelu Muzeja je vrilac dužnosti) i pravo glasanja pri izboru predsjednika.

Da podsjetimo kada je i zašto osnovan Muzej žrtava genocida u Beogradu:
Pokretač ideje i osnivač bio je dr Milan Bulajić, čovjek čije se ime u krugovima stručne javnosti gotovo ne smije ni pomenuti, jer se uvijek nađe neko da odmahne rukom ili ospe paljbu osporavajući njegovu stručnost i cjelokupno djelo.

Dr Milan Bulajić je, između ostalog, bio međunarodni stručnjak za genocid, internacionalni ekspert za izučavanje genocida sa gledišta međunarodnog prava, istoričar i istoriograf genocida, kao i jugoslovenski diplomata u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodnog prava. Dr Milan Bulajić bio je i osnivač Fonda za istraživanje genocida, jedan od osnivača i prvi koordinator Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu, kao i zamjenik predsednika odbora SANU za sakupljanje građe o genocidu nad srpskim i drugim narodima u Dvadesetom vijeku.

Bio je pokretač ideje, i zajedno sa prof. dr Bernardom Klajnom organizator Prve međunarodne konferencije o Jasenovcu u Njujorku 1997. godine. U svojstvu stručnjaka za genocid je učestvovao na suđenjima hrvatskim i njemačkim ratnim zločincima iz vremena Drugog svjetskog rata, te na suđenjima hrvatskim ustaškim organizacijama i pojedincima za terorizam počinjen protiv Jugoslavije u inostranstvu u periodu između 1945. i 1992. godine.

Ime dr Milana Bulajića nećete naći na naslovnoj strani zvaničnog sajta te institucije, nego u rubrici „Zaposleni, podrubrika“: Bivši zaposleni. Tu nećete naći njegov životopis i djelo, kao i ono što je učinio za Muzej.

Njemu, pokretaču ideje i osnivaču Muzeja „glava se počela skidati“ na Trećoj međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu, (pogledaj strane 39-45 Zbornika) održanoj u Jerusalimu krajem decembra 2002. godine.

Već sljedeće. 2003. godine Bulajić je bio razriješen dužnosti direktora Muzeja.

Zanimljivo je da je završnu kratku sesiju o Bulajićevom grijehu, na Okruglom stolu održanom u Banjaluci 16. aprila 2005. moderirao jeromonah Jovan Ćulibrk.

Trebalo bi mnogo prostora da bi se prikazalo životno djelo dr Milana Bulajića, a ovo nije prilika za to, jer je tema – nečije nečinjenje i zločinjenje, a ne dobro činjenje po kome treba pamtiti pokojnog čika Milana.

Muzej žrtava genocida je osnovan „radi trajnog sećanja na žrtve genocida nad Srbima, prikupljanja, obrade i korišćenja podataka o njima i ostvarivanju obaveza iz Međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida“.

Pošto je riječ o jedinoj instituciji te vrste u Srbiji, koja svakako ima stratešku ulogu u očuvanju identiteta srpskog naroda, jasno je da je kadroviranje, kako Upravnog odbora i direktora tako i zaposlenih radnika Muzeja od ključne važnosti za rad na realizaciji Statutom zadatih ciljeva.

Da li je slučajno da se na čelo Upravnog odbora jedne takve i tako važne institucije, pored desetina renomiranih srpskih istoričara, univerzitetskih profesora, doktora nauka i magistara, postavi sveštenoslužitelj koji je studirao južnoslovenske jezike (u Zagrebu) i diplomirao na Katedri za stilistiku, diplomirao na teologiji radom o Nikonu Jerusalimcu, a završio magistarske studije iz jevrejske kulture?

Dobro, znamo da se ništa ne dešava slučajno, a u ovoj stvari to se svakako nije tako desilo.

„Muzej žrtava genocida treba uskoro da preraste u veliki memorijal koji se nalazi na beogradskom Sajmištu. To se radi i u saradnji sa Svetim sinodom, a na čelu državne komisije Srbije koja rukovodi pretvaranjem Starog sajmišta, njemačkog logora u Memorijal, nalazi se episkop slavonski“.

Ovo nisu moje riječi, nego uz slavodobitni smiješak izgovorene riječi Jovana Ćulibrka na predavanju u Bijeljini održanom prošle godine (kliknite na link da pogledate video – izjava na 1:14:50 ).

S tim u vezi, na prvom zasjedanju Komisije za utvrđivanje programske koncepcije i davanje prijedloga modela upravljanja Memorijalnim kompleksom na „Starom beogradskom sajmištu“, novoimenovani predsjednik komisije je predložio:

„Za ovako ogroman posao trebalo bi da se izvrši uvid u međunarodne standarde koji postoje i možda da se formira međunarodno savetodavno telo koje bi se brinulo o tome da Staro sajmište bude ravnopravan deo svetske zajednice memorijala, kao što su recimo Poklona gora u Moskvi, Jad vašem u Izraelu, Memorijal Dahau i tome slične institucije“.

Sada je jasnije i zašto je nedugo nakon imenovanja, novom predsjedniku Upravnog odbora Muzeja, na njegov poziv u goste stigao Efraim Zurof koji se
nakon toga sa Ćulibrkom (predsjednikom komisije za utvrđivanje programske koncepcije i davanje prijedloga modela upravljanja Memorijalnim kompleksom na Starom sajmištu), uputio na mjesto nekadašnjeg koncentracionog logora.

Ne čudi ni da su se na jednoj od prvih sjednica Upravnog odbora Muzeja, na dnevnom redu našle (kako piše na sajtu Muzeja) dvije važne tačke. Prva se odnosila na promjenu pojedinih članova Statuta, druga o novostima u vezi sa Starim sajmištem.

Pretpostavljam da je promjena Statuta neophodna da bi se i formalno-pravno omogućilo „prerastanje“, fuzija, spajanje, utapljanje, kako god vam se svidjelo, Muzeja u „memorijal“ Staro Sajmište.

Po svemu sudeći, na Starom sajmištu, na području nekadašnjeg njemačkog logora koji se prostirao na području Nezavisne Države Hrvatske, biće podignut memorijal, centralni Muzej Holokausta u Srbiji.

Nema ništa sporno u tome da Srbija, pored mnogih drugih zemalja u svijetu dobije Muzej Holokausta. Norveška, na primjer, čijih je oko 770 stanovnika Jevreja stradalo u Holkaustu, ima veleljepan Muzej Holokausta, pa zašto ne bi i Srbija podigla Muzej u znak sjećanja na mnogo veći broj Jevreja koji je postradao tokom Drugog svjetskog rata, bilo na području koje obuhvata današnja Srbija ili u nekom od drugih nacističkih logora?

Ne sumnjam u to da će, pored finansiranja troškova međunarodnog savjetodavnog tijela, država Srbija pokriti i daleko najveći dio troškova projektovanja, izgradnje i opremanja Muzeja Holokausta.

Sumnjam da će se za finansiranje angažovati sredstva Jevrejske zajednice Srbije, od, na primjer, prodaje nekih od nekretnina dobijenih po osnovu nedavno usvojenog zakona u Skupštini Srbije ili onih 950.000 evra koje će ta zajednica po osnovu istog zakona dobijati godišnje u sljedećih 25 godina.
Trasiranju prerastanja Muzeja žrtava genocida u Muzej Holokausta u Srbiji, svakako će doprinijeti i predstojeća trodnevna međunarodna konferencija: „Holokaust u Srbiji i širi plan za uništenje evropskih Jevreja“ koja će se održati u Beogradu u okviru međunarodnog projekta Eskalacija u Holokaust: od streljačkih vodova do dušegupke u logoru Sajmište; dve faze Holokausta u Srbiji. Jedan od panelista na konferenciji je Jovan Ćulibrk.
Veoma je sporno da Srbija i srpski narod u cjelini, izgube svoj Muzej žrtava genocida.

Tome bi se svakako u Upravnom odboru Muzeja žrtava genocida suprostavio predstavnik Sabranja udruženja potomaka i poštovalaca srpskih žrtava u 20 vijeku.

Na žalost, tamo tog predstavnika nema pošto se na molbu Sabranja, predsjednik Skupštine Muzeja žrtava genocida nije udostojio ni odgovoriti.

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

glina-ulaze-se-u-proizvodnju-u-poduzetnickoj-zoni-zeljezaraGLINA: Ulaže se u proizvodnju u Poduzetničkoj zoni “Željezara”
GLINA - Grad Glina zaključio je s najpovoljnijim ponuditeljem Šumarstvom Vis d.o.o. Glina ugovore o zakupu poslovnog prostora u Poduzetničkoj zoni...
uspomene-djeda-radeUspomene djeda Rade
DVOR NA UNI - Nedaleko Dvora, u Ćorama, prva naseljena kuća s desne strane je ona Rade Savića. Kada dolazite u selo Ćore, djeda Radu obavezno ćete zateći...
u-sumi-na-podrucju-petrinje-pronadjena-ubojita-sredstvaU šumi na području Petrinje pronađena ubojita sredstva
PECKI - U mjestu Pecki, na petrinjskom području, u šumi su pronađena odbačena razna ubojita sredstva. Dolaskom policijskog službenika protueksplozijske...
dusan-vuckovic-iz-trnovca-samovanje-srca-udarnickogDušan Vučković iz Trnovca: Samovanje srca udarničkog
TRNOVAC - Pišući o sudbinama i životu povratnika na Baniji i Kordunu, susretali smo ljude različitih zanimanja i profesija - od poljoprivrednika, kovača,...

Društvo

busije-slave-20-godina-od-nastankaBusije slave 20 godina od nastanka
Busije, za koje kažu da je najveće izbjegličko naselje u Srbiji, u sredu 24. maja 2017. godne...
partizanske-kuce-starePartizanske kuće stare
PETROVA GORA - Veliki novinari i velike kamere, važni dužnosnici i još važniji predsjednici, još jednom...
optimizam-u-devedeset-i-drugojOptimizam u devedeset i drugoj
BENKOVAC - Pored benkovačkog hrama posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju, koji datira još iz davne 1590....

Novosti

linta-pokusaj-izbegavanja-odgovornosti-za-srusene-kuceLinta: Pokušaj izbegavanja odgovornosti za srušene kuće
BEOGRAD - Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao poslednje brisanje traga Srba,...
strbac-zagreb-uz-pomoc-zakona-nastavlja-progon-srbaŠtrbac: Zagreb uz pomoć zakona nastavlja progon Srba
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni je da je tihi...
hho-pokusao-demantovati-brojku-od-67-496-izbrisanih-srbaHHO pokušao demantovati brojku od 67.496 izbrisanih Srba
ZAGREB - Iako se činilo da je nedavni tekst u zagrebačkim "Novostima" o više od 67.000 Srba izbrisanih...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

prividi-2Prividi (2)
Mora i noćnica I ovo su rod vještica. Mora i noćnica razlikuju se u tome: mora se, sasne, djecu malu, a...
banijac-milan-pribicevic-inspiracija-americkoj-umetniciBanijac Milan Pribićević inspiracija američkoj umetnici
BEOGRAD - U Muzeju primenjene umetnosti (MPU) u Beogradu u toku je izložba "Srbija, rat i plakat...
veljko-ostojic-uspomene-nekeVeljko Ostojić: Uspomene neke
Bio sam u rodnom krajuNašao sam kuću staru,Banijaca nema višePo svijetu se raselišeOj Banijo tebi...
kuca-kulture-u-bjelovaruKuća kulture u Bjelovaru
BJELOVAR - U Bjelovaru je otvorena Kuća kulture srpske zajednice grada Bjelovara i...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

lokalni-izbori-sdss-osvojio-najvise-glasova-srbaLokalni izbori: SDSS osvojio najviše glasova Srba
ZAGREB - Rezultati lokalnih izbora pokazali su da je SDSS ostao najjača srpska stranka, ali i da će njen vrh, i pored osvajanja nekih novih pozicija,...
bjelajac-mijenja-rkmana-na-mjestu-dozupana-tepsic-i-arbutina-u-drugom-kruguBjelajac mijenja Rkmana na mjestu dožupana, Tepšić i Arbutina u drugom krugu
DVOR NA UNI - Bogdan Rkman, dosadašnji dožupan Sisačko-moslovačke županije, izgubio je od Dušana Bjelajca iz DSS-a, a SDSS je, prije svega zahvaljujući...
pupovac-srbi-ulaze-u-deset-zupanijaPupovac: Srbi ulaze u deset županija
ZAGREB - Predsednik Srpskog narodnog veća i potpredsednik SDSS-a Milorad Pupovac kaže za RTS da su rezultati lokalnih izbora u Hrvatskoj veoma dobri za...