dusan bastasic BANJALUKA - Ne treba nas impresionirati i iznenaditi misionarska uloga Vladike Jovana Ćulibrka u poduci naroda serbskog o Holokaustu i njegova sve otvorenija naklonost prema toj temi, pošto preosvećeni slovi za velikog stručnjaka za Holokaust.

Magistarske studije iz jevrejske kulture pohađao je u Spomen-ustanovi Jad Vašem i na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu, a magistarski rad „Istoriografija holokausta u Jugoslaviji“ odbranio je kod dr. Davida Bankiera, tadašnjeg šefa Međunarodnog instituta za proučavanje holokausta u Jad Vašemu. Trenutno priprema doktorat iz iste oblasti sa dr. Joavom Gelberom. Vladika je dobitnik prestižne nagrade „Golda Meir“ za 2004. godinu.

Nema ništa čudno u tome da naučne institucije podržavaju i protežiraju svoje dobre studente i doktorante. A kada se naučni poklope sa nekim drugim interesima, onda nije čudno da se, zahvaljujući Jovanu Ćulibrku, u ključnim srpskim institucijama za izučavanje genocida neuporedivo veća pažnja poklanja izučavanju, dokumentovanju, memorijalizaciji i obrazovanju o Holokaustu.

Teško je razumljiva i zabrinjavajuća činjenica da institucije srpskog naroda koji je strašno postradao u zločinu genocida počinjenog od Nezavisne Države Hrvatske, svoje, ionako, oskudne materijalne i ljudske resurse stavljaju u funkciju izučavanja, kulture sjećanja i izgradnje svijesti o strahotama Holokausta jevrejskog naroda. Pojam Holokaust se, naime, koristi isključivo za stradanje jevrejskog naroda.

A koje su to institucije – svjetovne i crkvene, u čijoj kompetenciji je ova oblast u kojima ključnu ili veoma značajnu ulogu ima vladika Jovan Ćulibrk, a za koje „običan“ svijet skoro da i nije čuo a trebao je?

Muzej žrtava genocida – predsjednik Upravnog odbora vladika Jovan Ćulibrk;

Odbor za Jasenovac i ostala stratišta svetog Sabora SPC – predsjednik Odbora Vladika Jovan Ćulibrk;

Komisija za utvrđivanje programske koncepcije i davanje prijedloga modela upravljanja Memorijalnim kompleksom na „Starom sajmištu“ – predsjednik komisije vladika Jovan Ćulibrk;

Srpski memorijal – jedan od osnivača vladika Jovan Ćulibrk;

Koordinator saradnje između Vojnog arhiva Srbije i Arhiva Jad Vašema – vladika Jovan Ćulibrk;

Ne treba posebno pominjati da je Jovan Ćulibrk i episkop pakračko-slavonski na čijem se području nalazi najveće stratište srpskog naroda iz vremena NDH – Jasenovac.

Funkcija predsjednika Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida nikako nije crkvena ili sveštenoslužiteljska, nego svjetovna i politička. U njegovoj nadležnosti je, između ostalog, i predlaganje direktora Muzeja (već nekoliko godina na čelu Muzeja je vrilac dužnosti) i pravo glasanja pri izboru predsjednika.

Da podsjetimo kada je i zašto osnovan Muzej žrtava genocida u Beogradu:
Pokretač ideje i osnivač bio je dr Milan Bulajić, čovjek čije se ime u krugovima stručne javnosti gotovo ne smije ni pomenuti, jer se uvijek nađe neko da odmahne rukom ili ospe paljbu osporavajući njegovu stručnost i cjelokupno djelo.

Dr Milan Bulajić je, između ostalog, bio međunarodni stručnjak za genocid, internacionalni ekspert za izučavanje genocida sa gledišta međunarodnog prava, istoričar i istoriograf genocida, kao i jugoslovenski diplomata u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodnog prava. Dr Milan Bulajić bio je i osnivač Fonda za istraživanje genocida, jedan od osnivača i prvi koordinator Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu, kao i zamjenik predsednika odbora SANU za sakupljanje građe o genocidu nad srpskim i drugim narodima u Dvadesetom vijeku.

Bio je pokretač ideje, i zajedno sa prof. dr Bernardom Klajnom organizator Prve međunarodne konferencije o Jasenovcu u Njujorku 1997. godine. U svojstvu stručnjaka za genocid je učestvovao na suđenjima hrvatskim i njemačkim ratnim zločincima iz vremena Drugog svjetskog rata, te na suđenjima hrvatskim ustaškim organizacijama i pojedincima za terorizam počinjen protiv Jugoslavije u inostranstvu u periodu između 1945. i 1992. godine.

Ime dr Milana Bulajića nećete naći na naslovnoj strani zvaničnog sajta te institucije, nego u rubrici „Zaposleni, podrubrika“: Bivši zaposleni. Tu nećete naći njegov životopis i djelo, kao i ono što je učinio za Muzej.

Njemu, pokretaču ideje i osnivaču Muzeja „glava se počela skidati“ na Trećoj međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu, (pogledaj strane 39-45 Zbornika) održanoj u Jerusalimu krajem decembra 2002. godine.

Već sljedeće. 2003. godine Bulajić je bio razriješen dužnosti direktora Muzeja.

Zanimljivo je da je završnu kratku sesiju o Bulajićevom grijehu, na Okruglom stolu održanom u Banjaluci 16. aprila 2005. moderirao jeromonah Jovan Ćulibrk.

Trebalo bi mnogo prostora da bi se prikazalo životno djelo dr Milana Bulajića, a ovo nije prilika za to, jer je tema – nečije nečinjenje i zločinjenje, a ne dobro činjenje po kome treba pamtiti pokojnog čika Milana.

Muzej žrtava genocida je osnovan „radi trajnog sećanja na žrtve genocida nad Srbima, prikupljanja, obrade i korišćenja podataka o njima i ostvarivanju obaveza iz Međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida“.

Pošto je riječ o jedinoj instituciji te vrste u Srbiji, koja svakako ima stratešku ulogu u očuvanju identiteta srpskog naroda, jasno je da je kadroviranje, kako Upravnog odbora i direktora tako i zaposlenih radnika Muzeja od ključne važnosti za rad na realizaciji Statutom zadatih ciljeva.

Da li je slučajno da se na čelo Upravnog odbora jedne takve i tako važne institucije, pored desetina renomiranih srpskih istoričara, univerzitetskih profesora, doktora nauka i magistara, postavi sveštenoslužitelj koji je studirao južnoslovenske jezike (u Zagrebu) i diplomirao na Katedri za stilistiku, diplomirao na teologiji radom o Nikonu Jerusalimcu, a završio magistarske studije iz jevrejske kulture?

Dobro, znamo da se ništa ne dešava slučajno, a u ovoj stvari to se svakako nije tako desilo.

„Muzej žrtava genocida treba uskoro da preraste u veliki memorijal koji se nalazi na beogradskom Sajmištu. To se radi i u saradnji sa Svetim sinodom, a na čelu državne komisije Srbije koja rukovodi pretvaranjem Starog sajmišta, njemačkog logora u Memorijal, nalazi se episkop slavonski“.

Ovo nisu moje riječi, nego uz slavodobitni smiješak izgovorene riječi Jovana Ćulibrka na predavanju u Bijeljini održanom prošle godine (kliknite na link da pogledate video – izjava na 1:14:50 ).

S tim u vezi, na prvom zasjedanju Komisije za utvrđivanje programske koncepcije i davanje prijedloga modela upravljanja Memorijalnim kompleksom na „Starom beogradskom sajmištu“, novoimenovani predsjednik komisije je predložio:

„Za ovako ogroman posao trebalo bi da se izvrši uvid u međunarodne standarde koji postoje i možda da se formira međunarodno savetodavno telo koje bi se brinulo o tome da Staro sajmište bude ravnopravan deo svetske zajednice memorijala, kao što su recimo Poklona gora u Moskvi, Jad vašem u Izraelu, Memorijal Dahau i tome slične institucije“.

Sada je jasnije i zašto je nedugo nakon imenovanja, novom predsjedniku Upravnog odbora Muzeja, na njegov poziv u goste stigao Efraim Zurof koji se
nakon toga sa Ćulibrkom (predsjednikom komisije za utvrđivanje programske koncepcije i davanje prijedloga modela upravljanja Memorijalnim kompleksom na Starom sajmištu), uputio na mjesto nekadašnjeg koncentracionog logora.

Ne čudi ni da su se na jednoj od prvih sjednica Upravnog odbora Muzeja, na dnevnom redu našle (kako piše na sajtu Muzeja) dvije važne tačke. Prva se odnosila na promjenu pojedinih članova Statuta, druga o novostima u vezi sa Starim sajmištem.

Pretpostavljam da je promjena Statuta neophodna da bi se i formalno-pravno omogućilo „prerastanje“, fuzija, spajanje, utapljanje, kako god vam se svidjelo, Muzeja u „memorijal“ Staro Sajmište.

Po svemu sudeći, na Starom sajmištu, na području nekadašnjeg njemačkog logora koji se prostirao na području Nezavisne Države Hrvatske, biće podignut memorijal, centralni Muzej Holokausta u Srbiji.

Nema ništa sporno u tome da Srbija, pored mnogih drugih zemalja u svijetu dobije Muzej Holokausta. Norveška, na primjer, čijih je oko 770 stanovnika Jevreja stradalo u Holkaustu, ima veleljepan Muzej Holokausta, pa zašto ne bi i Srbija podigla Muzej u znak sjećanja na mnogo veći broj Jevreja koji je postradao tokom Drugog svjetskog rata, bilo na području koje obuhvata današnja Srbija ili u nekom od drugih nacističkih logora?

Ne sumnjam u to da će, pored finansiranja troškova međunarodnog savjetodavnog tijela, država Srbija pokriti i daleko najveći dio troškova projektovanja, izgradnje i opremanja Muzeja Holokausta.

Sumnjam da će se za finansiranje angažovati sredstva Jevrejske zajednice Srbije, od, na primjer, prodaje nekih od nekretnina dobijenih po osnovu nedavno usvojenog zakona u Skupštini Srbije ili onih 950.000 evra koje će ta zajednica po osnovu istog zakona dobijati godišnje u sljedećih 25 godina.
Trasiranju prerastanja Muzeja žrtava genocida u Muzej Holokausta u Srbiji, svakako će doprinijeti i predstojeća trodnevna međunarodna konferencija: „Holokaust u Srbiji i širi plan za uništenje evropskih Jevreja“ koja će se održati u Beogradu u okviru međunarodnog projekta Eskalacija u Holokaust: od streljačkih vodova do dušegupke u logoru Sajmište; dve faze Holokausta u Srbiji. Jedan od panelista na konferenciji je Jovan Ćulibrk.
Veoma je sporno da Srbija i srpski narod u cjelini, izgube svoj Muzej žrtava genocida.

Tome bi se svakako u Upravnom odboru Muzeja žrtava genocida suprostavio predstavnik Sabranja udruženja potomaka i poštovalaca srpskih žrtava u 20 vijeku.

Na žalost, tamo tog predstavnika nema pošto se na molbu Sabranja, predsjednik Skupštine Muzeja žrtava genocida nije udostojio ni odgovoriti.

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

paroh-umicevic-pozvao-pomozimo-skolarcima-s-nabavom-skolskog-priboraParoh Umićević pozvao: "Pomozimo školarcima s nabavom školskog pribora!“
PETRINJA - Pravoslavni svećenik petrinjske parohije Saša Umićević još jednom je pokrenuo akciju sakupljanja pomoći za one kojima je ona potrebna. Navikli...
kako-su-rusili-zajednicuKako su rušili zajednicu
GLINA - Masovna ustaška ubijanja Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi, koja su praćena uništavanjem svih tragova srpskog postojanja u Glini, njihove duhovne...
obiljezavanje-godisnjice-stradanja-capraskih-srbaObilježavanje godišnjice stradanja capraških Srba
BEOGRAD - Predstavnici "Zavičajnog udruženja Banijaca" položili su vijenac i zapalili svijeće na spomen obilježju u Kaluđerici za sve capraške žrtve....
godisnjica-zlocina-nad-capraskim-srbimaGodišnjica zločina nad capraškim Srbima
BEOGRAD - U Sisku i okolnim mjestima, u ljeto i jesen 1991. godine, likvidirano je, prema Veritasovim podacima, najmanje 118 lica srpske nacionalnosti, od...

Društvo

robinzon-od-vrginmostaRobinzon od Vrginmosta
VRGINMOST - Kada u zapuštenim i uglavnom napuštenim selima i zaseocima Banije i Korduna naiđemo na...
protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...
kako-smo-oslobodili-bovicKako smo oslobodili Bović
BOVIĆ - U Mjesnom odboru Bović, koji se nalazi u sastavu općine Vrginmost, prošle subotu je obilježena...

Novosti

godisnjica-nestanka-novinara-djure-slavuja-i-ranka-perenicaGodišnjica nestanka novinara Đure Slavuja i Ranka Perenića
ORAHOVAC - Danas se navršava 19 godina od nestanka novinara "Radio Prištine" Đure Slavuja i Ranka...
naucni-skup-hrvatsko-srpski-odnosiNaučni skup "Hrvatsko - srpski odnosi"
GOLUBIĆ - I ove godine, deseti put za redom, organizira se međunarodni znanstveni skup u Golubiću kraj...
sad-velicanje-ustastva-i-antisrpska-osecanja-u-hrvatskojSAD: Veličanje ustaštva i antisrpska osećanja u Hrvatskoj
VAŠINGTON - U novom izveštaju o verskim slobodama, SAD su upozorile na veličanje Nezavisne Države...

Pretraga sajta

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Najave

banijski info portal gif

Kultura

preobrazenje-kao-ohrabrenjePreobraženje kao ohrabrenje
Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, kao što to vjekovna tradicija nalaže, veliki broj pravoslavnih...
proglaseni-ovogodisnji-laureati-nagrade-strazilovoProglašeni ovogodišnji laureati nagrade "Stražilovo"
SREMSKI KARLOVCI - U susret 46. Brankovom kolu, žiri ove pesničke institucije, u sastavu: Nenad...
grad-split-ugostio-clanove-udruzenja-srba-iz-hrvatske-nikola-tesla-iz-kragujevcaGrad Split ugostio članove Udruženja Srba iz Hrvatske “Nikola Tesla” iz Kragujevca
SPLIT - SKD “Prosvjeta” pododbor Split u suradnji s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Splita 17....
visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...

Oluja

bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...
proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...