skolske klupe cirilica ZAGREB - Dobro je poznato da srpska djeca u Hrvatskoj, koja pohađaju dodatnu nastavu srpskog jezika i kulture po C modelu, uče iz zastarjelih udžbenika koji su za punih deset godina stariji od njih. Nakon niza godina, tokom kojih je zbog pasivnosti zajednice i nezainteresiranosti državne birokracije prijedlog novog nastavnog plana i programa čekao u ladicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, najavljeno je uvođenje neophodne reforme cjelokupnog obrazovanja. Osim zbog C modela, koji se provodi uglavnom u povratničkim sredinama, cjelovita kurikularna reforma trebala je biti značajna za srpsku zajednicu u cjelini jer se njome po prvi put u 25 godina obuhvaća i nastava srpskog jezika i kulture po A modelu, kao i nastavni predmet Pravoslavni vjeronauk. Na temelju javnog poziva za članove stručnih radnih skupina, u reformu su bili uključeni i pripadnici srpske zajednice. Međutim, kako su je od početka pratili politički pritisci, zbog čega je Ministarstvo pod vodstvom Predraga Šustara na kraju raspustilo članove ekspertne radne skupine na čelu s Borisom Jokićem, cjelokupna reforma se na kraju našla na čekanju. Najteži udarac ipak je zadan C modelu, jer su najavljene promjene značile konačni izlaz iz skoro dvadeset godina starog obrazovnog okvira, uspostavljenog još za vremena ministrovanja Ljilje Vokić. Neizvjesna budućnost započetog posla zbog toga je naviše pogodila članice radne skupine za srpski jezik i kulturu po tom modelu. Nakon svega, one nemaju nikakvih povratnih informacija o sudbini kurikularnog dokumenta koji su pripremale punih pet mjeseci.


Iako se o prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za predmet Hrvatski jezik i promjenama koje on donosi, kao što je, primjerice, popis lektire, raspravljalo još u martu ove godine, članice radne skupine nisu nam željele otkriti primjere konkretnih promjena. Kako su nam objasnile, 'ne bi bilo dobro da se o tome piše prije nego što dokumenti za srpski jezik po A i C model budu i službeno objavljeni'. A kada će? To nitko ne zna. Učiteljice nam kažu da je trebao biti objavljen na stranicama www.kurikulum.hr još 15. juna. No, zbog složene političke situacije u zemlji, problem obrazovanja očito nije hitna tema.

- Svi smo na čekanju i imamo puno pitanja, a kako je Ministarstvo u rasulu, na njih nam nitko ne odgovara. Trenutno nemamo nikakvih informacija hoće li se reforma uopće nastaviti i ako hoće, kada točno. Čekamo njihovu, bilo kakvu odluku. Svima su istekli ugovori, a u uredu reforme trenutno nitko ne radi. Istodobno, ministar tvrdi da reforma ide dalje, ali ne znam s kojim ljudima - kaže Valentina Vukadinović, učiteljica srpskog jezika iz Vrbovskog. Ona se, kao i druge učiteljice koje su sudjelovale u izradi reforme, nada da će uskoro biti objavljena makar neuređena verzija dokumenta na kojem su radile, a za što još uvijek nisu plaćene.

- Pošto naš dokument nije prošao potrebnu proceduru javne objave, nemamo informaciju što će biti s naknadama za naš rad. Dokument smo završile i predale ga na vrijeme. Iza nas su sati iščitavanja dokumenata i literature, online sastanaka, susreta uživo, pisanja, mijenjanja napisanog, dorađivanja - napominje Valentina Vukadinović. Razočarenje ishodom kurikularne reforme ne krije ni Radmila Kuga, profesorica srpskog jezika i kulture iz Donjeg Lapca.

- Bila mi je čast raditi na kurikularnoj reformi. Trudile smo se, dale sve od sebe, i sada netko manipulira sa nama. Dolazile smo najmanje jednom mjesečno u Zagreb. Na reformi smo pored svojih školskih obaveza radile u slobodno vrijeme. U tabeli, u koju smo individualno trebale bilježiti svoj rad, pisalo je da trebamo raditi najmanje 20 sati tjedno. Kao što su nam i rekli, dnevno je trebalo raditi barem pet do šest sati. Bilo bi u redu da nas konačno plate za posao koji smo odradile - govori ova profesorica srpskog jezika, koja nastavu po C modelu predaje u tri škole, međusobno udaljene po 100 kilometara. Svoj dio posla na reformi obavljala je u stanu u Donjem Lapcu, u kojem kao korisnica stambenog zbrinjavanja nema električne energije.

- Prvi sastanak radne skupine za srpski jezik i kulturu po modelu C održan je 8. januara. Tada su nam rekli da ne znaju koliko će ni kada točno naš rad biti plaćen, ali da će biti plaćen po obavljenom poslu. No što to konkretno znači, ne znamo – kaže Radmila Kuga. Ova profesorica i pored svega ističe da je najvažnije da su se stvari po pitanju C modela ipak pomakle sa dugogodišnje mrtve točke.

- Nastavu srpskog jezika i kulture uredili smo tako da svih pet predmetnih cjelina koje čine nastavu po modelu C predaje samo jedan nastavnik, kako se ne bi dešavalo da ravnatelj škole nastavu razvrsta na pet različitih učitelja, što je do sada bio slučaj. Također, dokument kurikuluma rađen je prema srednjoj vrijednosti satnice, odnosno tri školska sata - objašnjava Radimila Kuga i ističe da je najvažniji pristup kurikulumu koji podrazumijeva da se učitelju daje sloboda u osmišljavanju svog rada kako bi se učenike dovelo do željenih ishoda, odnosno postignuća.

- To ne znači smanjenje ili povećanje satnice, nego samo postavljanje okvira kojemu se svaki učitelj prilagođava u odnosu na postojeću satnicu. Također, dali smo popis naslova, odnosno preporuku književnih tekstova po uzrastima i razredima, a na svakom učitelju je da odabere ono što mu je blisko i dostupno - ističe Valentina Vukadinović i dodaje da se velika promjena odnosi na pristup učeniku.

- Napustili smo klasičan pristup obrade sadržaja po cjelinama. Odlučili smo se za tri domene/koncepta ('Govorim i pišem', 'Čitam i stvaram' i 'To sam ja') unutar kojih smo odredili ishode za svaku pojedinu godinu učenja. Imajući na umu izbornost nastave, nastojali smo utkati što više kulture, tradicije, očuvanja i njegovanja jezika i književnosti, običaja, historije, stvaranja. Velik dio ishoda se može ostvariti kroz projekte ili kroz integriranu nastavu. Takvim cjelovitim pristupom, nadam se, C model bi trebao privući veći broj učenika - ističe učiteljica srpskog jezika iz Vrbovskog. Iako je nastava učenja srpskog jezika i kulture po modelu A sa novijim nastavnim planom i programom i autorskim udžbenicima daleko ispred C modela, ni on nije lišen manjkavosti.

- Novi kurikulum po modelu A pokriva samo područje srpskog jezika, ali ne i dodatne sadržaje koji se izučavaju u okviru nacionalne grupe predmeta, kao što su istorija, geografija, likovna i muzička kultura. Ali, ovo je kurikulum za svu decu, i nadarenu i onu sa teškoćama u razvoju, koji obuhvata celu vertikalu, u kom se vodi računa o postupnom prelazu kako po ciklusima unutar osnovnog obrazovanja, tako i o postupnom prelazu iz osnovne u srednju. Velika pažnja posvećena je čitalačkoj pismenosti. Ona je značajna u svim ciklusima obrazovanja jer uspeh u nastavi materinjeg jezika, kao i razumevanje sadržaja ostalih predmeta zavisi od učeničkih čitalačkih sposobnosti - ističe Snježana Šević, profesorica srpskog jezika u Osnovnoj školi Borovo.

Kurikularnom reformom obuhvaćena je i nastava pravoslavnog vjeronauka, što je, po riječima direktora Srpske pravoslavne opšte gimnazije 'Katarina Kantakuzina Branković' protojereja stavrofora i jednog od članova radne skupine, Slobodana Lalića, potvrdilo da se nastava vjeronauke ne odvija u socijalnom vakumu, već kao dio školskog sistema, koji je dio šireg društvenog okvira.

- Pravoslavni vjeronauk bi kao školski predmet sa svojim kurikulumom ovim po prvi put službeno ušao u obrazovni sistem Republike Hrvatske i učvrstio svoje mjesto u školstvu i obrazovanju mladih. Kroz bogatstvo tema novog kurikuluma, nastava pravoslavnog vjeronauka ostvaruje poveznice sa ostalim vaspitno-obrazovnim područjima, doprinosi razvoju demokracije i tolerancije koja podrazumijeva pažnju prema religioznim i uopšte svjetonazorskim uvjerenjima drugih i drugačijih. Ako ne ranije, u školi mora da se učimo tolerantnoj i dijaloškoj komunikaciji - zaključuje direktor Lalić.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!