izbjeglicki kamp BEOGRAD - Početkom jula u beogradskom naselju Palilula zatvoren je Kolektivni centar Krnjača: ondje su, u nekoliko oronulih baraka između romskog naselja i odlagališta otpada, dva desetljeća i dulje životarile najnemoćnije žrtve ratne tragedije devedesetih, oni koji nakon protjerivanja iz svojih domova širom bivše državne zajednice nisu imali kamo i koji su vjerovali da će im Krnjača biti tek privremeno rješenje. Mnogima od njih, nažalost, to je bila i posljednja životna destinacija…

Nakon zatvaranja Krnjače, ostaju tek sjećanja na potresne sudbine njezinih stanara, zarobljenih u sretnijim uspomenama i manje sretnoj sadašnjosti.

- Petnaest smo godina u devet kvadrata. To je žalosno. Mi smo u jednom getu. To je pasji život - govorio je prije nekoliko godina srpskim medijima Budimir iz Peći, koji je u Krnjači živio sa 25-godišnjim sinom studentom. Supruga mu je umrla, pa su životarili od 150 eura očeve penzije. Puno bolje nije bilo ni Miroslavi iz Daruvara, koja se godinama u Srbiji borila za novi život radeći svakojake poslove, no na kraju je bila primorana doći u Centar.
U Krnjaču je nakon velikih poplava 2014. smješten i dio stradalih stanovnika Obrenovca, a počeli su pristizati i izbjegli nesretnici s Bliskog i Srednjeg Istoka, koji su to utočište nastojali izbjeći u širokom luku

- Važno je da imamo grijanje, da imamo šta pojesti, da imamo hljeba. Sve je zbilja u najboljem redu – optimistično je zborila nekadašnja zubna tehničarka, a danas već starica do krajnosti skromnih ‘prohtjeva’. Baki Jeli koja je početkom devedesetih napustila Zagreb, Centar je predstavljao točku sigurnosti, ali i mjesto osobne tragedije, na kojem je izgubila sina.

- Umro je od srčanog udara 2000. godine. Nije mogao podnijeti da mu obitelj živi u takvim uvjetima, bilo ga je sram i to mu je narušilo zdravlje – kazivala je onima koji su je željeli čuti. Teške uvjete Krnjače stoički je podnosila i Jelina bivša sugrađanka, Zora iz Zagreba.

- Čekamo, ne znam. Kako je drugima, tako i nama…

Priče iz Krnjače sve su odreda stresne i nevjerojatno tužne, ali za sudbine posljednjih stanara sada više nitko nije odgovoran, dalje se moraju sami snaći, kako god znaju i umiju. Nažalost, nesreće, nepravde i diskriminacije koje su doživljavali tijekom posljednjih desetljeća većinu njih nisu ispunile samopouzdanjem i snagom da se suoče s ‘običnim svijetom’ i životom u njemu. Krnjača je za njih, unatoč lošim uvjetima, ipak bila nekakvo utočište, mjesto s čijom su se bijedom i tugom na neki način srodili, pa su odbijali sve pokušaje države da im osigura alternativni smještaj, uglavnom u socijalnim stanovima, za koje bi sami morali plaćati režijske troškove. Jer to je – s obzirom na stanje u Srbiji i njihove iznimno male i uglavnom neredovite izvore prihoda – za većinu njih bila nemoguća misija.

Međutim, 45 nekoć izbjeglih i interno raseljenih porodica koje su dočekale zatvaranje Krnjače prihvatilo je, nemajući boljeg izbora ponuđeno te će pokušati sa samostalnim životom. Njihova buduća adresa bit će u naselju Kamendin u zemunskoj općini, gdje su za njih u Ulici akrobate Aleksića u sklopu EU-projekta ‘Za bolji život’ izgrađeni stanovi. U zgrade, namještaj i opremu uloženo je više od milijun eura, a donedavni stanari Krnjače ondje će moći boraviti sve dok im socijalne prilike ne dopuste drugačije.

Prilikom preseljenja i istodobnog zatvaranja Krnjače posjetili su ih zamjenik šefa Delegacije EU-a u Srbiji Oskar Benedikt, šef Predsjedništva UNHCR-a u Srbiji Hans Fridrih Šoder, zamjenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović i srpski komesar za izbjeglice i migracije Vladimir Cucić. Prema projektnom konceptu, u svakoj od njima namijenjenih zgrada živjet će i domaćinska obitelj, koja će biti ‘veza’ između stanara i beogradskog Centra za socijalni rad, kako bi im se po potrebi mogla pružiti dodatna pomoć. Inače, projekt ‘Za bolji život’ dio je šireg programa EU-a kojim se nastoje poboljšati životni uvjeti prisilnih migranata, ukupno vrijedan 14,2 milijuna eura.

No, unatoč dobrim namjerama projekta, otvoreno je pitanje kako će bivši stanari Krnjače snaći u svakodnevnom životu, pogotovu s obzirom na to da i vlast i šira javnost pokazuju sve manji interes za izbjegle i prognane s područja bivše Jugoslavije, a i ekonomska situacija u susjednoj zemlji nije obećavajuća.

milojko budimir - Mnogi još nemaju državljanstvo Srbije, a velikom većinom žive kao podstanari. O nekom poslu da i ne govorim. Snalazi se kako tko zna i to traje godinama. Najgore je što ne vidimo da se bilo što rješava. Sve je isto kako je bilo 1996. ili 2006., malo se toga promijenilo nabolje. Samo je situacija svake godine sve teža. Ako se ovako nastavi, onima koji se nisu uspjeli snaći, a njihov broj nije mali, prijeti i fizički nestanak, jer nemaju sredstava ni za golu egzistenciju. S druge strane, slabi i interes vlasti za ovu problematiku. No, on se ionako ‘budio’ uglavnom samo jednom godišnje, 5. augusta, prilikom obilježavanja hrvatske vojno-redarstvene akcije ‘Oluja’. Očekivali smo i da će Narodna Skupština Srbije staviti naš problem na dnevni red, ali i to je izostalo. Ljudi se nakon svega osjećaju izigranima i izdanima, počevši od Hrvatske koja ih ne želi i Srbije koja za njih ništa ne čini, ali i međunarodne zajednice koja sve to gleda i tolerira godinama – kaže predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir.
45 raseljenih porodica koje su dočekale zatvaranje Krnjače prihvatilo je smještaj u naselju Kamendin u zemunskoj općini, gdje su za njih u Ulici akrobate Aleksića u sklopu eu-projekta ‘Za bolji život’ izgrađeni stanovi

Inače, Kolektivni centar Krnjača otvoren je 1993. i već tada je u njemu boravilo više od 500 izbjeglica. A nakon pogroma na Kosovu i internog raseljavanja, broj korisnika premašio je šest stotina. S postupnim iseljavanjem toga kampa beznađa započelo se 2008., pa je u njemu lanjskoga juna boravilo 86 interno raseljenih i 89 izbjeglih osoba. Dio njih čekao je smještaj u seoskim domaćinstvima, a dio u domovima za starije i nemoćne.
- Svi izbegli i raseljeni dobivaju adekvatna stambena rešenja nakon iseljenja. Ta rešenja mogu biti u obliku socijalnog stanovanja u zaštićenim uslovima, otkupa seoskog domaćinstva, paketa građevinskog materijala, montažne kuća ili smeštaja u domove za stare. Za interno raseljena lica predviđena su seoska domaćinstva i socijalno stanovanje u zaštićenim uslovima – tumače u Komesarijatu za izbeglice Vlade Srbije, dodajući da su se usporedo s iseljavanjem takvih korisnika Centra onamo dovodili novi stanari, oni koji su se liječili od teških bolesti, pa je i to usporavalo njegovo zatvaranje. Osim toga, u Krnjaču je nakon velikih poplava 2014. smješten i dio stradalih stanovnika Obrenovca, a od kolovoza iste godine počeli su pristizati i izbjegli nesretnici s Bliskog i Srednjeg Istoka, koji su to utočište, treba reći, ipak nastojali izbjeći u širokom luku.

Podsjetimo, na vrhuncu izbjegličke krize na tlu bivše Jugoslavije, 1995. i 1996. godine, u Srbiji je bilo oko 700 kolektivnih izbjegličkih centara s više od 50 ljudi u njima. Danas, ne računajući zatvorenu Krnjaču, postoji još osam - u Pančevu, Šapcu, Kragujevcu, Gadžin-Hanu, Beloj Palanci, Vranju te dva u Bujanovcu. Osam ih je i na Kosovu: četiri u Štrpcima, dva u Leposaviću, po jedan u Zubin Potoku i Prištini. U svima njima zajedno obitava ukupno 691 stanar, no sprovođenjem plana postupnog zatvaranja kolektivnih centara taj se broj smanjuje iz dana u dan.

- Proces zatvaranja kolektivnih centara se odužio, ali potrebe su velike, a sredstva limitirana. Zatvaranje se provodi uz pomoć pretpristupnih fondova EU-a, iz kojih je od kraja 2013. do ove godine planirano izdvojiti 12, 5 miliona evra. To je u skladu sa Nacionalnom strategijom za rešavanje pitanja izbeglica i interno raseljenih lica, koja se provodi od 2001. a predviđa da do kraja ove godine svi kolektivni centri u Srbiji budu zatvoreni – ističu u Komesarijatu.

A kuda će svi ti nesretni ljudi dalje? Jedno od mogućih rješenja je i njihovo udomljavanje u sklopu Regionalnoga stambenog zbrinjavanja, projekta čiji je cilj u Srbiji zbrinuti 16.780 najugroženijih izbjegličkih porodica u Srbiji.

- Do sada je odobreno pet potprojekata, koji podrazumevaju 4.153 stambena rešenja. Šesti potprojekat predat je Razvojnoj banci Saveta Evrope na odobrenje – kažu o tome u Komesarijatu.

Po njima, stambena rješenja iz prvog potprojekta, koji obuhvaća 70 montažnih kuća i 129 paketa građevinskog materijala, već su dodijeljena, a početak izgradnje 200 stambenih jedinica u sklopu drugog potprojekta planiran je za oktobar ove godine. Dodjela seoskih domaćinstava očekuje se pak uskoro, već u kolovozu.

- U okviru trećeg potprojekta potpisan je ugovor za izgradnju stanova u Ovči (235), izabrani su korisnici montažnih kuća i seoskih domaćinstava, a izbor korisnika paketa građevinskog materijala je u toku. Početak izgradnje 261 stambene jedinice u okviru četvrtog potprojekta planiran je za novembar 2016., za montažne kuće potpisani su ugovori sa korisnicima, a za seoska domaćinstva i pakete građevinskog materijala slažu se liste korisnika. Šta se tiče petog potprojekta, u toku je izbor korisnika stambenih jedinica, dok se za pakete građevinskog materijala i seoska domaćinstva biraju opštine u kojima će se taj deo Programa provoditi – navode u Komesarijatu buduće korake unutar Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, koji završava sljedeće godine.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

u-sumi-na-podrucju-petrinje-pronadjena-ubojita-sredstvaU šumi na području Petrinje pronađena ubojita sredstva
PECKI - U mjestu Pecki, na petrinjskom području, u šumi su pronađena odbačena razna ubojita sredstva. Dolaskom policijskog službenika protueksplozijske...
dusan-vuckovic-iz-trnovca-samovanje-srca-udarnickogDušan Vučković iz Trnovca: Samovanje srca udarničkog
TRNOVAC - Pišući o sudbinama i životu povratnika na Baniji i Kordunu, susretali smo ljude različitih zanimanja i profesija - od poljoprivrednika, kovača,...
nova-zaposljavanja-u-drvnom-centru-glinaNova zapošljavanja u Drvnom centru Glina
GLINA - Otvaranjem novog pogona kogeneracije u drvnom centru, Glina postaje prvi energetski neovisni grad u Hrvatskoj. Tako su stvoreni i preduvjeti za...
u-naredne-tri-godine-bice-uredjena-katastarska-opcina-glinaU naredne tri godine biće uređena Katastarska općina Glina
GLINA - U Gradskoj upravi Grada Gline gradonačelnik Stjepan Kostanjević održao je radni sastanak s predstavnicima Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda...

Društvo

optimizam-u-devedeset-i-drugojOptimizam u devedeset i drugoj
BENKOVAC - Pored benkovačkog hrama posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju, koji datira još iz davne 1590....
obiljezena-75-godisnjica-proboja-na-petrovoj-goriObilježena 75. godišnjica proboja na Petrovoj gori
PETROVA GORA - Podno spomenika Vojina Bakića na Petrovoj gori danas je obilježena godišnjica...
veljun-do-mostica-u-dva-puticaVeljun: Do mostića dva putića
VELJUN - Za vrijeme prošlotjedne komemoracije u Veljunu lokalni stanovnici obraćali su se saborskom...

Novosti

strbac-zagreb-uz-pomoc-zakona-nastavlja-progon-srbaŠtrbac: Zagreb uz pomoć zakona nastavlja progon Srba
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni je da je tihi...
hho-pokusao-demantovati-brojku-od-67-496-izbrisanih-srbaHHO pokušao demantovati brojku od 67.496 izbrisanih Srba
ZAGREB - Iako se činilo da je nedavni tekst u zagrebačkim "Novostima" o više od 67.000 Srba izbrisanih...
alo-hrvati-iskopavaju-i-pale-kosti-mrtvih-srbaALO: Hrvati iskopavaju i pale kosti mrtvih Srba!
KNIN - Srpska groblja u Kninu prekopana, a kosti spaljene! Kako „Alo!“ saznaje, u poslednjih deset dana...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

banijac-milan-pribicevic-inspiracija-americkoj-umetniciBanijac Milan Pribićević inspiracija američkoj umetnici
BEOGRAD - U Muzeju primenjene umetnosti (MPU) u Beogradu u toku je izložba "Srbija, rat i plakat...
veljko-ostojic-uspomene-nekeVeljko Ostojić: Uspomene neke
Bio sam u rodnom krajuNašao sam kuću staru,Banijaca nema višePo svijetu se raselišeOj Banijo tebi...
kuca-kulture-u-bjelovaruKuća kulture u Bjelovaru
BJELOVAR - U Bjelovaru je otvorena Kuća kulture srpske zajednice grada Bjelovara i...
prividi-1Prividi (1)
Prividi se i pričuje neuku čovjeku vrlo lako. Ali hoće i učenome da se priviđa i pričuje. Ovo sam ja...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

pupovac-srbi-ulaze-u-deset-zupanijaPupovac: Srbi ulaze u deset županija
ZAGREB - Predsednik Srpskog narodnog veća i potpredsednik SDSS-a Milorad Pupovac kaže za RTS da su rezultati lokalnih izbora u Hrvatskoj veoma dobri za...
farsa-od-izbora-u-hrvatskoj-srbi-na-njivu-hrvati-ih-izbace-sa-spiskaFarsa od izbora u Hrvatskoj: Srbi na njivu, Hrvati ih izbace sa spiska
ZAGREB - Jedino što srpski narod u Hrvatskoj može da očekuje posle lokalnih izbora je da i dalje bude žrtva političkih obračuna. Mostov ministar...
intenzivna-kampanja-sdss-a-na-banijiIntenzivna kampanja SDSS-a na Baniji
GLINA - U Sisačko-moslavačkoj županiji srijeda je bila jedan od intenzivnijih dana predizborne kampanja. Kandidat za zamjenika župana Bogdan Rkman zajedno...