Najveće bogatstvo ovoga kraja je plodna zemlja od koje su živjeli još moji čukundjedovi. Osnovao sam obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iako živim sasvim sam, govori Sava Macakanja iz Kule Atlagića Najveće bogatstvo ovoga kraja je plodna zemlja od koje su živjeli još moji čukundjedovi. Osnovao sam obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iako živim sasvim sam, govori Sava Macakanja iz Kule AtlagićaKULA ATLAGIĆA - Četveročlana obitelj Macakanja iz Kule Atlagića nije 4. kolovoza 1995. godine imala puno vremena za razmišljanje, a trebalo je donijeti odluku za koju su odmah znali da će, u svakom slučaju, u potpunosti promijeniti njihove živote. Da li ostaviti kamenu kuću koju su davno sagradili djedovi njihovih pradjedova, masline i voćke, ili ostati na pragu, dočekati Hrvatsku vojsku, pa što bude. Nisu se bojali za svoje živote jer nikada nikome nisu ništa nažao učinili, ali kada su vidjeli da ljudi masovno bježe, glavom bez obzira, ponijela ih je ta atmosfera i kolektivna panika. Spakovali su što je moglo stati u prikolicu i nakon brojnih peripetija završili u Šapcu. Sava Macakanja imao je tada 30 godina, pokušao je nagovoriti roditelje, oca Momčila i majku Ružu, da ostanu, ali oni, kao i njegova sestra, donijeli su čvrstu odluku.

U tuđoj zemlji snalazili su se kako su znali i umjeli, a odmah nakon dolaska roditelji su požalili što su napustili svoje selo i već nakon šest godina odlučili su se na povratak. Sava i sestra ostali su u Šapcu. Pola kuće bilo je srušeno, druga polovica zapaljena. Prvih nekoliko godina bilo im je teško, sklepali su nekakvu kamenu prostoriju pokrivenu daskama, struju su dobili tek nakon tri godine, a nešto kasnije i vodu. Sava im je slao povremeno dio teško zarađenog novca radeći u Šapcu sve i svašta i tako su preživljavali. Poslije smrti oca 2003. godine, majka je ostvarila poljoprivrednu mirovinu koja iznosi 720 kuna mjesečno. Prošlo je još par godina, sestra se udala u Valpovo, majka je umrla i Savi nije preostalo ništa drugo nego da se vrati na rodno ognjište i nastavi živjeti potpuno sam, na onom istom mjestu gdje je proveo djetinjstvo i mladenaštvo.
U ovoj zabiti ništa nemamo. Ulična rasvjeta je na svakom desetom stupu pa smo uglavnom u mraku. Zanima me što onda mi to plaćamo - pita se Sava

- Odmah sam shvatio daću: ako ne zasučem rukave, jednostavno ću propasti i moj povratak izgubit će svaki smisao - kaže Sava i zatim nam pojašnjava.

- Najveće bogatstvo ovoga kraja je plodna zemlja od koje su živjeli još moji čukundjedovi. Osnovao sam obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iako od obitelji postojim samo ja, jer se nikada nisam ženio. Nisu mi to dozvolile razne okolnosti, i to uglavnom loše, koje su se redale jedna za drugom. A sada je, čini mi se, malo kasno. Ipak, kažu ljudi, nikad ne reci nikad. Podigao sam nove nasade trešanja, čak 2.000 sadnica, masline, bajame i smilje. Kako je riječ o mladim voćkama, još nemam punog i očekivanog uroda, još sam u čistom gubitku zbog pozamašne investicije, ali znam da će biti bolje.

Proizvode plasiram na tržnicu u Zadru, od ove godine i u Rijeku, jer je riječ o prvorazrednom, ekološkom voću - objašnjava Sava Macakanja.
Odmah po povratku Sava je shvatio da nije dovoljno samo raditi na poljoprivredi i preživljavati, već da je potrebno učiniti još nešto što bi doprinijelo dobrobiti mnogih povratničkih obitelji, pogotovo staračkih, koje jedva spajaju kraj s krajem.

- Postao sam član Vijeća srpske nacionalne manjine Zadarske županije, no, nažalost, moje vijećnikovanje danas smatram izgubljenim vremenom. Sve što sam govorio na sjednicama nije prihvaćeno kako treba i moje primjedbe i prijedlozi uglavnom nisu prosljeđivani dalje. Kao da sam govorio u vjetar. Tri godine bio sam i predsjednik Mjesnog obora Kule Atlagića, ali nikako nisam uspijevao nešto postići. Jednom zgodom sam svog sunarodnjaka iz Vijeća pitao zašto me ne podrži i zašto nije agilniji kada je riječ o ostvarivanju naših prava. Rekao je da se boji da bi mu to možda netko zamjerio. Eto, s ovim je sve rečeno. Tako problemi povratnika na ovom području postaju su sve veći. Naš najveći problem je infrastruktura. O problemima i prijedlozima kako ih riješiti sam pisao nadležnim institucijama općine i županije. Sve je uredno zavedeno u protokol, ali ni danas nisam siguran da li su ta moja pisma uopće pročitana. Putevi još nisu nasuti, a vodovoda nema u velikom dijelu sela. Sve sam provjerio, investicija nije velika, cijevi postoje. U Vodovodu su rekli da ako puste vodu, neće biti za piće. Pa što onda. Neka puste tehničku vodu. Ljudi će znati da je riječ o takvoj vodi, pit će ono što piju i danas, a tehnička voda uveliko bi pomogla u poljoprivredi i stočarstvu. Nažalost, ništa od toga. Ovdje plaćamo komunalnu naknadu. Pitao sam službenicu u Općini što ja to plaćam kad su putevi zarasli i jedva prohodni. Rekla je da je riječ o uličnoj rasvjeti, uređenju zelenih površina, održavanju groblja, krematoriju i slično. Pa mi to ništa ovdje, u ovoj zabiti nemamo. U ovoj zabiti ništa nemamo. Ulična rasvjeta je na svakom desetom stupu pa smo uglavnom u mraku. Zanima me što onda mi to plaćamo - pita se Sava.

Nekoliko puta tokom razgovora naš sugovornik je primijetio da problemi zapravo nisu u novcu, već u nečemu drugom. Nakon našeg inzistiranja ipak je objasnio.

- Mislim da je to, ali samo kod činovnika u lokalnoj zajednici, jednostavno zato što smo Srbi. Nitko o tome neće javno da progovori, međutim, mi u ovim selima to itekako osjećamo. Što se pak tiče Hrvata u Kuli Atlagića, kojih je ovdje bilo i prije i za vrijeme i poslije rata, nemamo nikakvih problema.

Zajednički dijelimo sudbinu i teškoće i živimo kao i prije. Pomažemo jedni drugima i jedni drugima odlazimo na slave i velike blagdane - objašnjava nam Sava.

Ljute ga i mediji. Kaže da svako malo na Hrvatskoj radioteleviziji, kojoj redovito plaća pretplatu, a jedva vidi sliku, stalno govore o Srbima u Hrvatskoj kao okupatorima i agresorima, što ga jako vrijeđa.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

petar-ladjevic-petrinja-je-bila-sretno-mjesto-za-odrastanjePetar Lađević: Petrinja je bila sretno mjesto za odrastanje
U okviru projekta pod nazivom “Petrinjci u dijaspori”,  "PS Portal" donosi razgovore sa Petrinjcima koji više ne žive u Petrinji, a cilj je čuti...
ljetno-kino-u-hrvatskoj-kostajniciLjetno kino u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - Naime, nema grada u Hrvatskoj koji nije ove godine priredio svojim građanima ljetnu razonodu u obliku vizualne umjetnosti. Stoga su...
vozila-sa-3-26-promila-alkohola-u-krviVozila sa 3,26 promila alkohola u krvi!
PETRINJA - Juče je oko 9 sati i 5 minuta u Sisačkoj ulici u Petrinji zaustavljen je osobni automobil sisačkih registracija kojim je prije stjecanja prava...
slava-kola-srpskih-sestara-parohije-kostajnickeSlava kola srpskih sestara parohije kostajničke
HRVATSKA KOSTAJNICA - U subotu 12. avgusta 2017.god. „kolo srpskih sestara“ parohije kostajničke već treću godinu zaredom proslavilo je svoju zaštitnicu...

Društvo

protiv-aveti-proslostiProtiv aveti prošlosti
KRNJAK - U Mjesnom odboru Gornji Skrad u općini Krnjak obilježena je 76. godišnjice formiranja Drugog...
kako-smo-oslobodili-bovicKako smo oslobodili Bović
BOVIĆ - U Mjesnom odboru Bović, koji se nalazi u sastavu općine Vrginmost, prošle subotu je obilježena...
sjecanje-na-ljeto-1942-u-slobostiniSjećanje na ljeto 1942. u Sloboštini
SLOBOŠTINA - U zapadnoslavonskom selu Sloboština, u općini Brestovac, održana je komemoracija za 1368...

Novosti

naucni-skup-hrvatsko-srpski-odnosiNaučni skup "Hrvatsko - srpski odnosi"
GOLUBIĆ - I ove godine, deseti put za redom, organizira se međunarodni znanstveni skup u Golubiću kraj...
sad-velicanje-ustastva-i-antisrpska-osecanja-u-hrvatskojSAD: Veličanje ustaštva i antisrpska osećanja u Hrvatskoj
VAŠINGTON - U novom izveštaju o verskim slobodama, SAD su upozorile na veličanje Nezavisne Države...
odgadja-se-primjena-poreza-na-nekretnineOdgađa se primjena poreza na nekretnine
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT rekao je kako u ovom trenutku u vladajućoj...

Pretraga sajta

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

banijski info portal gif

Kultura

visedecenijsko-razbijanje-predrasuda-o-ojkaci-na-dragotinjskim-vecerimaVišedecenijsko razbijanje predrasuda o Ojkači na "Dragotinjskim večerima"
PRIJEDOR - U sastavu "Kulturnog ljeta u Prijedoru" ove subote naveče svojom besjedom pjesnik Nenad...
proslava-preobrazenja-u-manastiru-krkaProslava Preobraženja u manastiru Krka
KNIN - Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik posvećen Preobraženju Gospodnjem. Svetim liturgijama...
predstavljen-13-zbornik-radova-gradjanski-rat-u-hrvatskoj-1991-1995-godinePredstavljen 13. zbornik radova „Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995. godine“
BEOGRAD - U izdanju Udruženja Srba iz Hrvatske i Srpskog kulturnog društva Zora izašla je 13....
mladi-iz-srbije-na-kordunuMladi iz Srbije na Kordunu
BEOGRAD - "Zavičajni klub Kordunaša" i ove godine ( 8-mi put za redom) kroz svoj projekat „SAVA MRKALj –...

Oluja

proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....
oprostaj-od-jedne-licke-bakeOproštaj od jedne ličke bake
- Šta piše ovdje?- Ne znam, dijete moje, ja ne znam čitati.- A zašto, baba?- Nijesam išla u školu zbog rata.- Hoće li tako biti i sa mnom?- Ma, neće –...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...