draginja crnogorac POLAČA - U očima starice Draginje Crnogorac, koja gazi devetu deceniju života, sabralo se mnogo tuge. Zapamtila je ona, kaže, mnogo zla. Nijedno je nije mimoišlo. Izboranog čela, drhtavih ruku i pogleda koji se gubi u kamenitim visovima Dinare, Draginja svoju starost živi sama i usamlјena. Nikad se nije udavala, a sav radni vijek, kao i većina ovdašnjeg stanovništva, posvetila je ovčarstvu. Budila je zore, ispraćala sumrake, živeći mirno i tiho u svojoj Polači, mjestu pored Knina. Za osnovno je uvijek imala, a više od toga nije ni želјela. Bila bi njena starost mirna i spokojna, kaže ova starica, da se nije desilo izbjeglištvo. Sa suzama u očima prisjetila se onog dana kada je ostavila sve što je stekla: imovinu, uspomene, grobove roditelјa…

- Nikad neću zaboraviti taj vreli avgustovski dan. Vidim, svi u selu strahuju, ne znaju šta nosi dan, a šta noć. Strah me uhvatio, a koga i ne bi? Ipak, i dalјe sam vjerovala da se neće desiti što se desilo. Odjednom je počelo da se čuje granatiranje, grmjelo je sa svih strana. Ne daj Bože nikome! Vidim da se mora bježati, da se mora glava spašavati. Ili idi, spasi glavu i sve ostavi, ili ostani i pogini. Tako je bilo – priča Draginja, trlјajući suzne oči.
Nisam više mogla ćutati. Nestalo mi straha. Odem do njih i kažem im da ih bude sramota to što rade, da ne uzimaju tuđe. Iako su bili obični plјačkaši, malo su se postidjeli. Nije im bilo pravo

Zajedno s ostalim Polačanima krenula je na put za nigdje. Kada je i najviši vrh Dinare iščezao iz njenog pogleda, shvatila je kako je vrag odnio šalu. U traktorskoj prikolici, gledajući u izbjegličkoj koloni nepoznate predjele, više gladna nego sita, mislila je na svoju Polaču, na ovce koje su joj ostale, strahujući šta će biti sa njima. Kako i ne bi, kada im je posvetila sav svoj život. Ćutanjem kojim skriva bolne ožilјke prošlosti, Draginja prikriva svoju izbjegličku priču. Tek od drugih saznajemo da je par godina provela u Lajkovcu, u tuđoj zemlјi, među tuđim lјudima. Vratila se čim su stvoreni osnovni preduslovi. Na pomen priče o povratku Draginjine oči najedanput bivaju veselije.
- Vratila sam se čim sam mogla. Nije tuđi svijet za mene. Za mlade možda jeste, ali za mene nije. Stara sam ja za navikavanje. Znala sam da neće biti nimalo lako, ali sam bila spremna da trpim. Slađa je voda tamo gdje si rođen nego sva blaga tuđeg svijeta – kaže Draginja, prisjećajući se trena kada je nakon toliko godina ponovo ugledala kućni prag, dinarske visove i dobro znane predjele kamenite Polače.

- Bilo je to kao da sam se rodila drugi put. Sve oplјačkano i pusto, a meni srce puno. Hoće iz grudi da iskoči. Tada sam sebi rekla da iz Polače neću nigdje dok sam živa. Ovdje su grobovi mojih roditelјa, pa biće i moj, kad za to dođe čas. Počela sam život ispočetka. Prikupila najosnovnije, ponovo zametnula nešto ovaca uz pomoć humanitarnih organizacija, i nastavila tamo gdje sam stala.

Pošto joj je kuća u kojoj je živjela bila neuslovna, spavala je kod komšija. Danju je, kako je znala i umjela, sređivala svoj nekadašnji i budući dom, koji je bio prepun razbacanih stvari iskidanih jorgana i jastuka u kojima je, ni sama ne zna ni ko ni kada, vjerojatno tražio ostavlјeni novac, kojeg Draginja nije imala ni tada ni danas. Kada je ispraznila i očistila kuću, uz pomoć rijetkih komšija skovala je drvena vrata. Čim su vrata na kući bila spremna za zaklјučavanje, Draginja se zahvalila komšijama na gostoprimstvu i ponovo, nakon nekoliko godina, zanoćila u svojoj kući.

- Od sreće nisam mogla zaspati. S druge strane bio me je i strah. U selu nas je bilo malo, svega nekoliko staraca, a još uvijek su dolazili oni koji su iz pustih kuća iznosili ono što je preostalo. Svi smo se bojali tih lјudi, a mnogi se nisu smjeli ni pojaviti iako su znali da otimaju baš njihovo. Takva su, dijete moje, tad vremena bila. Dođe njih nekoliko kamionom, pa iznose što nisu iznijeli drugi. Jednom su tako došli, kucali na ona moja jadna vrata, a ja se bila ućutila i nisam se javila. Udarali su više puta, a ja ništa. Onda su otišli. Drugi dan eto ih opet. Ja sjedim vani ispred kuće kad vidim da ti plјačkaši po komšijskim kućama opet traže šta bi mogli uzeti. Nisam više mogla ćutati. Nestalo mi straha. Odem do njih i kažem im da ih bude sramota to što rade, da tu lјudi žive i da ne uzimaju tuđe. Iako su bili obični plјačkaši, malo su se postidjeli. Nije im bilo pravo. Od tada su dolazili rijetko, tek ponekad, ali u druge krajeve sela. Moje ih oči više nisu vidjele, priča naša sugovornica.

Vremenom je u Polaču pristizao sve veći broj povratnika. Jedni su dolazili na nekoliko dana, da obiđu opustošena imanja i grobove srodnika, drugi su obnavlјali kuće i odmah nakon obnove vraćali se trajno. Kako je broj povratnika rastao, tako je i Draginji bivalo sve lakše. Imala je, kaže, s nekim popiti kavu, ispričati se, požaliti, ali i zatražiti pomoć.
- Sada je već teško, godine me stigle. Teško hodam, sama sam, ali ne žalim. U svojoj sam kući, nikome ne smetam i niko ne smeta meni. Živim kako umijem i znam, ali teško mi pada kada vidim travu u bašti, ovce više ne mogu držati… A navikla sam – kaže Draginja tužno saginjući pogled.

- Radila sam po cijeli dan još od djetinjstva, pomagala roditelјima, bratu, komšijama, a onda i sama godinama držala ovce i od toga pristojno živjela. Da nije bilo rata svima bi nam bilo bolјe, ali šta se može?! Meni je najbitnije da ujutru kad ustanem pogledam u Dinaru. Odmah mi je i lakše i ljepše, a ostalo kako Bog dragi da…
Draginja Crnogorac danas preživlјava zahvalјujući socijalnoj skrbi, a redovno je obilaze i geronto-domaćice iz Knina o kojima ova starica ima samo riječi hvale. Tu su rodbina i komšije da katkad pripomognu ovoj starici, čiji je život protkan patnjom i tugom, ali i snažnom volјom da se, kao moćna Dinara, odoli svim životnim burama.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

ubijanje-srba-u-sisku-1991-1992-godineUbijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine
Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da...
casni-krstovi-na-mjestima-unistenih-pravoslavnih-hramova-na-banijiČasni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji
PETRINJA - Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih...
optuznica-protiv-dvojice-okrivljenika-zbog-ratnog-zlocina-u-volinjiOptužnica protiv dvojice okrivljenika zbog ratnog zločina u Volinji
ZAGREB - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv državljanina Republike Srbije (1968.) i državljanina Bosne i Hercegovine...
milan-cvetojevic-ubijen-kod-siska-nadjen-kraj-kovinaMilan Cvetojević: Ubijen kod Siska, nađen kraj Kovina
Mošćenica kod Siska, topao dan 19. septembra 1991. Milan Cvetojević radi u dvorištu porodične kuće. Tri osobe, odjevene u maskirne uniforme bez...

Društvo

zbog-novca-nije-odrzan-jubilej-formiranja-pete-kordunaske-udarne-brigadeZbog novca nije održan jubilej formiranja Pete kordunaške udarne brigade
Na samoj granici Bosne i Hercegovine, u Petrovoj poljani u općini Vojnić, prije 75 godina, 16. septembra...
na-izvoru-rijeke-kosovciceNa izvoru rijeke Kosovčice
Biskupija je jedna od četiriju dalmatinskih općina s većinskim srpskim stanovništvom: do posljednjeg...
odlazak-u-osamdesetojOdlazak u osamdesetoj
PERUŠIĆ - Ako se zateknete u srcu Like, Perušić ćete lako pronaći, Kosinj nešto teže, selo Zabarje vrlo...

Novosti

hapsenja-bucna-sudjenja-u-tisiniHapšenja bučna, suđenja u tišini
BEOGRAD - Dokumentaciono-informativni centar Veritas upozorava da su hrvatski sudovi ovog meseca...
hrvatski-ratni-veterani-traze-prognanici-su-agresoriHrvatski ratni veterani traže: Prognanici su agresori?!
ZAGREB - Udruženja hrvatskih ratnih veterana insistiraju da u tekstu novog zakona o braniteljima ostane...
strah-u-vodotecuStrah u Vodoteču
VODOTEČ - Selo Vodoteč u Ličko-senjskoj županiji, sedam kilometara udaljeno od Brinja, krasio je...

Kultura

veljko-ostojic-trag-i-sjecanjeVeljko Ostojić: Trag i sjećanje
Gledam ova brdaprepuna zelenila ,njihove poljane milekoje su nam život bileNekada plodne poljanice...
mala-gospojina-u-pakracuMala Gospojina u Pakracu
Rođenje Presvete Bogorodice ili kako se u narodu naziva, Mala Gospojina, obilježena je 21. septembra u...
oluja-razvejala-bacuske-tamburase"Oluja" razvejala bačuške tamburaše
Sve bačuške tamburaše, članove nekad čuvenog orkestra, ratni vihor je rasuo u daljini, a svake godine se...
18-31-krajiski-likovni-salon-od-13-oktobra18 (31) Krajiški likovni salon od 13. oktobra
Krajiški likovni salon biće otvoren 13. oktobra 2017. u Galeriji Muzeja želјeznica Srbije (Nemanjina 6,...

Oluja

franjo-hvala-ti-sto-si-nas-proterao-tekst-zrtve-oluje-koji-tera-na-razmisljanje"Franjo, hvala ti što si nas proterao": Tekst žrtve "Oluje" koji tera na razmišljanje
„Da smo ostali dolje, neko bi možda uspio kao i ovdje, ali većina nas bi se oslanjala na roditeljske veze za zaposlenje, ostali na roditeljskim...
svjedocenja-prezivjelih-iz-grubora-gosica-i-varivodaSvjedočenja preživjelih iz Grubora, Gošića i Varivoda
Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta 1995. i o njemu su poznati brojni fakti. Pokojni Božo Knežević snimio je sjajan dokumentarac “Oluja...
bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...

Politika

pupovac-referendum-o-pravima-manjina-veoma-opasan-projekatPupovac: Referendum o pravima manjina veoma opasan projekat
ZAGREB - Predsednik SDSS-a i predsednik Srpskog nacionalnog veća Milorad Pupovac ocenio je da je inicijativa o održavanju referenduma o ljudskim i...
dss-napad-na-bjelajca-pokazuje-u-kakvim-uslovima-zivi-vecina-pripadnika-srpske-zajedniceDSS: Napad na Bjelajca pokazuje u kakvim uslovima živi većina pripadnika srpske zajednice
ZAGREB - Demokratski savez Srba  danas je najoštrije osudio napad na svog stranačkog kolegu - zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda...
sdss-osudio-pokusaj-fizickog-napada-vijecnika-hsp-a-na-zamjenika-zupana-bjelajcaSDSS osudio pokušaj fizičkog napada vijećnika HSP-a na zamjenika župana Bjelajca
SISAK - Predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a Boro Rkman, vijećnica županijske Skupštine Sisačko-moslavačke županije Mirjana Oluić-Voloder i vijećnik Branko...