Porušena crkva Svete Trojice na Maloj Popini kod Zrmanje Porušena crkva Svete Trojice na Maloj Popini kod ZrmanjeBEOGRAD - U poslјednje vrijeme svjedoci smo nemilih događaja i “povampirenih ideja ustaštva“ u Republici Hrvatskoj. Do toga je došlo poslije odluke Županijskog suda u Zagrebu koji je u cjelosti poništio presudu hrvatskom kardinalu iz Drugog svjetskog rata Alojziju Stepincu. Poslije toga Vrhovni sud Hrvatske prihvatio je žalbu Branimira Glavaša i u cjelosti ukinuo prvostepenu presudu kojom je bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina nad Srbima u Osjeku. Uslijedilo je zatim podizanje spomenika Miru Barišiću atentatoru na jugoslavenskog ambasadora u Švetskoj Vladimira Rolovića u njegovom rodnom mjestu Drage u blizini Pakoštana u Dalmaciji.

Dnevne izjave političkih zvaničnika poslije ovih događaja bile su samo u funkciji destabilizacije stanja u regionu a političke tenzije pred obilјežavanje 21 godišnjice od zločinačke akcije „Oluja“ dostigle su svoj vrhunac. I dok su izbjegli i prognani Srbi palili svijeće i oplakivali svoje najmilije koji su nastradali u toj akciji, Hrvatska je u Kninu slavila. Nije ustaške pjesme pjevao samo Marko Perković Tompson nego i pripadnici Devete bojne koji su marširali ulicama Knina uz pozdrav „Za dom spremni“. Uz sav taj folklor čula se i poruka hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović „da je Oluja bila brilјantna i etnički čista“.

Crkva Svete Petke u mjestu Pribudić kod Zrmalje Crkva Svete Petke u mjestu Pribudić kod ZrmaljeI pored svih ovih nemilih dešavanja poslije obilјežavanja 21. godišnjice „Oluje“ posjetio sam zavičaj. Inače to je vrijeme kada neki od onih koji su prognani u akciji „Oluja“ odlazi da obiđu mjesto iz koga su prognani i ognjište sa kog su potekli. Zavičaj je čudan magnet koji vas stalno iznova privlači bez obzira sa sva politička dešavanja i ponašanja zvaničnih predstavnika vlasti. To su inače dani kada se obilјežavaju veći crkveni praznici u pojedinim mjestima na prostoru gdje su Srbi vjekovima živjeli. Najača koheziona snaga ostala je u našoj pravoslavnoj crkvi koja časno vrši svoju ulogu i u ovim „smutnim“ vremenima. Poseban doprinos u tome ima dalmatinski vladika Fotije i sveštenstvo dalmatinske eparhije a slična je situacija i u drugim eparhijama na području Hrvatske.

Gotovo da nema mjesta i crkve do kojeg ne stiže dalmatinskli vladike Fotije. Za krsnu slavu Svetog Stefana vodio je arhijerejsku liturniju u mjestu Golubiću kod Knina. Crkva Svetog Stefana iz 1462. godine, bila je pretjesna za sve one koji su toga dana došli iz raznih mjesta u kojima sada žive. U svojoj besjedi vladika je podsjetio na sva stradanja kroz koja je prošao i prolazi srpski narod ali i naglasio da je ovo njegova zemlјa i ako se oni ne vrate da će na te predjele doći neki drugi lјudi aludirajući na Evroplјane jer je Hrvatska odnedavno postala članica Evropske unije. „Tu su vaša staništa i grobišta, tu su vaše svetinje stare više vjekova“ naglasio je vladika i pozvao prognani narod da iznova obnovi svoje kuće i očisti korov koji nesmetano raste već više od dvije decenije.

U opštini Gračac još uvijek ima sela u kojima niko ne živi a u poslјednje vrijeme i ne dolazi. Putevi zarasli pa se krovovi kuća koje nisu srušene jedino mogu vidjeti iz vazduha. To je slučaj i sa zaseokom Mračaj koji se nalazi iznad izvora rijeke Zrmanje. Inače iz ovog mjesta potiče i poznati bizismen Boris Vukobrat koji sada živi u Parizu, a čija je roditelјska kuća pretvorena u ruševinu zarasla u gusto šitražje. Ništa bolјa situacija nije i u nekim drugim mjestima u kojima uglavnom žive rijetki povratnici u poodmaklim godinama. Obnovlјene kuće i uređena dvorišta su uglavnom zaklјučane jer povratak nije održiv. Voćke oko kuća rodile ali nema više ko da ih obere. Uglavnom služe kao poslastica divlјim svinjama koje nesmetano u noćnim satima uživaju sve blagodeti koji im je donijelo novo vrijeme. Uz divlјe svinje, srne i lisice postale su gotovo domaće životinje.

Porušena željeznička stanica Pribudić u Oluji Porušena željeznička stanica Pribudić u OlujiNema više dozivanja komšija u ranu zoru prilikom izgona blaga na pašu. Seoski putevi zarasli u trnje i šipražje jer godinama tuda niko ne prolazi. Šuma polako ali sigurno osvaja nekad obradive njive jer davno su otišli oni koji su ih obrađivali. Jedini orkestar koji se čuje je cvrkut ptica i lagani povjetarac koji donosi miris cvijeća sa obližnjeg pašnjaka. Priroda se vraća u neko prošlo vrijeme kada su naši preci sa naporom i trudom krčili pustu zemlјu i pretvorili je u obradive njive. Oko ograda obrušili su se kameni zidovi i ne predstavlјaju više nikakvu prepreku za drvokradice. Motorne pile obaraju vjekovna stabla koje nema više ko da štiti. O njihovoj starosti svjedoče godovi na panjevima.

Jedina mjesta okuplјanja povratnika u ovim lјetnim mjesecima su crkve kod kojih se obilјežavaju crkveni praznici. Radi ostarjelog stanovništva mortalitet je godinama veći od prirodnog prireštaja kojeg više i nema. Prisustvovao sam jednoj takvoj sahrani u mjestu Pribudiću kod crkve Svete Petke. Nema više ni mještana da izvrše ukop pokojnika nego to čini Pogrebno preduzeće iz Knina. Jedini sveštenik iz opštine Gračac koja je inače teritorijalno najveća opština u Hrvatskoj više ne krsti niti vjenčava nego uglavnom sahranjuje.

Da li ovo treba prihvatiti kao svršen čin ili nešto poduzeti?! Kada smo bili mladi na tim proplancima sanjali smo o budućnosti. Da li je ovo budućnost o kojoj smo maštali. Ovo podsjeća na neki ružan san. Ima li nada da se iz toga sna probudimo sačuvamo sebe i zavičaj.

U Beogradu, 1. septembra 2016. Milojko Budimir
Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or