milan kovacevic perna PERNA - “Prošlo je od rata mnogo godina, prežalio sam mnogo toga, moje sretno djetinjstvo, mladenaštvo i kasniji sretan i bezbrižan život, neke drage ljude i prijatelje kojih više nema, pjesme po prelima i seoske zabave, ali nisam prežalio i nikada neću — svoje konje”, s puno mirnoće i sigurnosti u ono što govori kaže devedesetogodišnji Milan Kovačević iz Perne na Kordunu, čovjek na čijem zidu spavaće sobe ne vise slike djedova i baba, djece i kumova, već njega i njegovih konja.

“Znam da je to mnogima teško shvatiti, ali, sinko moj, to su bili konji! Ko čeljad. Sve su razumjeli i sve su znali. A znao sam, bogme, i ja s njima. Pazio sam ih i mazio, a oni su to znali vratiti. Uvijek su me slušali, radili najteže poslove i bili važni članovi obitelji. Pratili su me od mog rođenja. Već kao trogodišnjaka otac i djed stavljali su me u sedlo, pa u krug po dvorištu. Kasnije sam jurio po banijskim poljima, sve do Petrove gore, natjecao se s vršnjacima i prikrajkom oka pogledavao okreću li se djevojke za mnom. Ako se koja ne okrene, ja nazad oko nje u punom galopu zaspem je prašinom. Vidiš, ostali su u ovim krajevima ljudi, ostale su kuće, njive, staze i proplanci. Nestali su konji. Jedini par konja u mom selu ovog trenutka je ovaj što visi na zidu moje sobe. Zato ih čuvam i svaki dan pogledavam. Dok su obavljali teške radove, orali, vukli balvane iz šume i zaprege, bili su dobri. Danas rade motorne pile, traktori, ljudi se voze u automobilima i konji su odbačeni ko stari opanak. Nepošteno”, s puno žara govori vremešni Milan.

Milan Kovačević nije povratnik poput većine svojih sunarodnjaka, i to zato što nikada nije napustio svoj dom. Jednostavno je početkom
svibnja 1995. s onemoćalom majkom ostao na pragu svoje kuće, pa što bude. “Svi su govorili:’Bježi Milane, ubit će te.‘ Nisam ih htio poslušati.

Nek‘ me ubiju, ali bolesnu majku neću potucati od nemila do nedraga. Kuda? Pa ovo je sve što imam, a ako trebamo umrijeti, hoću da to bude ovdje, a ne u nekom jarku. A tu su i konji”, objašnjava Milan. A tada, drugoga dana Oluje, kada su hrvatski vojnici prolazili kroz selo, dogodilo se nešto što se događa samo u filmovima i što je ostavilo duboki trag u kasnijem Milanovu životu.

“Vojska je ušla u pusto selo. Prolazili su cestom, ulazili su u dvorišta, pregledavali ima li koga, a kad su došli do moje kuće, u čudu su zastali. Majka i ja na pragu stojimo ko dva kipa. Priđe nam zapovjednik, ne stariji od 25 godina, odmjeri nas od glave do pete. Ja ga pozovem u kuću. Sjednemo za stol, izvadim flašu rakije, natočim njemu i sebi i podignem čašu. On prihvati. Upita me za zdravlje, a ja polako ispričam ukratko svoj život i svoje nedaće, objasnim kako nisam pobjegao jer imam staru majku, a i konje. Najednom, čovjek se rasplaka. Suza suzu stiže. Brzo zatvorim vrata da ne vide njegovi vojnici, a on plače li plače. Potekoše
suze i meni, zagrlim ga da olakšam obojici, nekako mi došlo žao, ali ništa mi nije bilo jasno i sve je ličilo na san. Kad se malo smirio, on reče da isto ima majku kod kuće, da često razmišlja o njoj, i kada je vidio moju ljubav prema majci, da je srce jednostavno popustilo. Ratnik u uniformi, naoružan do zuba, sve vise oko pojasa bombe i pištolji, poput Nikoletine Bursaća sjedi snužden i plače, a ja ga grlim i sakrivam da ne vide njegovi. Smiri se on nekako, obrisa suze, potegne one moje rakijetine dobar gutljaj, izvadi odnekud 200 dinara ili kuna, ne znam što je već bilo, prozbori samo: ‘Ostaj sa srećom!’ I on i njegova vojska nestadoše.

Mati i ja ostadosmo dugo gledati niz cestu. Nismo ubijeni, novac u ruci, ništa nije zapaljeno, ništa pokradeno, pa smo tako zurili ćutke niz cestu više od pola sata. Te večeri sam dugo razmišljao što bi onim mojim komšijama da onako pobjegoše glavom bez obzira, ja jedini ostao, a ni dlaka s glave mi ne fali. Ni meni ni majci ni konjima. Vidiš, sinko, od toga dana poštujem ovu svoju državu”, govori Milan Kovačević i dodaje kako je zbog geste mladog zapovjednika Hrvatske vojske odlučio da ništa više ne traži od države, jer se s onim suzama i s onih 200 dinara ništa ne može mjeriti.

Nedugo zatim Milanu je umrla majka pa je naslijedio njenih 1200 kuna mirovine. Imao je on prije toga boračku mirovinu jer je kao šesnaestogodišnjak otišao u partizane. Prije desetak godina ukinuta mu je partizanska mirovina jer je uvjet da je nastavi primati bio da svu zemlju i kući prepiše državi.

“Mislim da to nije bilo u redu”, kaže Milan i pojašnjava: “Borio sam se u Drugom svjetskom ratu kao antifašista protiv okupatora. Tu mirovinu sam pošteno zaslužio, pa mi nije jasno zašto bih se sada trebao odreći kuće i zemlje, pogotovo kada je antifašizam u temeljima i današnje Hrvatske. No, što je, tu je! Valjda su takvi propisi, ali kuće i zemlje na dam. To je jedino što imam, otac je umro dok sam bio dijete, majka je isto otišla, konji su davno prodani. Neću živjeti još dugo, ali i to malo što je ostalo, želim da bude u mojoj kući. E, da onaj moj Nikoletina Bursać što mi ostavi 200 dinara i naplaka se sa mnom, nekako sazna da su mi ukinuli mirovinu, on bi to već nekako sredio. Ali, tko zna gdje je i da li me je zaboravio. Ja njega neću nikada.“

Objavljeno u biltenu broj 8. - "Slike povratka: Banija i Kordun" koji izdaje Srpsko narodno vijeće.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

sdss-na-antifasistickoj-manifestaciji-u-banskom-grabovcuSDSS na antifašističkoj manifestaciji u Banskom Grabovcu
BANSKI GRABOVAC - Predstavnici Samostalne demokratske srpske stranke na čelu sa predsjednikom Izvršnog odbora Borom Rkmanom, te brojni članovi i...
pozar-u-pogonu-furnira-i-parketa-u-petrinjiPožar u pogonu furnira i parketa u Petrinji
PETRINJA - U Proizvodnom pogonu furnira i parketa tvrtke „NIL-Ž“ d.o.o. u Sisačkoj ulici 116 u Petrinji, u prostorima bivše Ciglane, u petak, 21....
baka-anine-102-godineBaka Anine 102 godine
SISAK - Ana Svrabić, najstarija korisnica Doma za starije i nemoćne osobe Sisak, danas je proslavila svoj rođendan. Netko bi mogao reći, pa što? Svaki...
uspjesna-potraga-za-nestalim-djurom-medicem-iz-samarickih-brdjanaUspješna potraga za nestalim Đurom Medićem iz Šamaričkih Brđana
DVOR NA UNI - Hrvatska gorska služba spasavanja (HGSS) objavila je danas da je u ponedjeljak 17.06.2017. godine u popodnevnim satima preko županijskog...

Društvo

volonteri-uredili-selo-branesciVolonteri uredili selo Branešci
BRANEŠCI - Radnom akcijom na uređenju prostora oko zvonika i nekadašnjeg mjesta otkupa mlijeka u...
odrzan-narodni-zbor-u-sumi-abez-pored-vrginmostaOdržan narodni zbor u šumi Abez pored Vrginmosta
VRGINMOST - Uz prisustvo velikog broja građana, u šumi Abez pored Vrginmosta, u nedjelju je održan...
plitvica-selo-turizam-bez-vodovoda-i-kanalizacijePlitvica Selo: Turizam bez vodovoda i kanalizacije
PLITVICE - Posljednjih godinu dana, Plitvica Selo se često nalazi u udarnim vijestima nacionalnih...

Novosti

strbac-da-li-ce-pravda-za-pavla-pantica-biti-spora-ali-dostiznaŠtrbac: Da li će pravda za Pavla Pantića biti spora, ali dostižna
BEOGRAD - Nedavno je Vrhovni sud Hrvatske ukinuo prvostepenu presudu kapetanu bojnog broda Pavlu Pantiću...
linta-razgovor-bobetka-u-policiji-u-vezi-zlocina-u-sisku-nastavak-ruganja-srpskim-zrtvamaLinta: Razgovor Bobetka u policiji u vezi zločina u Sisku nastavak ruganja srpskim žrtvama
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da odlazak hrvatskog generala...
sin-janka-bobetka-ispitan-zbog-ratnog-zlocina-u-siskuSin Janka Bobetka ispitan zbog ratnog zločina u Sisku
SISAK - Zbog istrage o ratnim zločinima u Sisku, u policijskoj stanici je ispitan Ivan Bobetko, sin...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Najave

banijski info portal gif

Kultura

proslava-svestenomucenika-save-gornjokarlovackogProslava sveštenomučenika Save gornjokarlovačkog
KARLOVAC - U ponedeljak 17. jula tekuće godine, u Sabornom hramu Svetog oca Nikolaja Mirlikijskog u...
kordunaski-biseri-sarena-krmacicaKordunaški biseri: Šarena krmačica
Dal je neko babu nagovorio, il je ona sama procjenila da su šareni krmci bolji od bijelih, neće se...
veljko-ostojic-zirovacVeljko Ostojić: Žirovac
Sjećam se jednog velikog sela, sjećam se njegovih prela,sjećam se ljudi i običaja,sjećam se svoga...
dani-kule-jankovica-2017Dani Kule Jankovića 2017.
ISLAM GRČKI - U subotu i nedjelju, 22. i 23. srpnja 2017 u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom održat...

Oluja

strbac-na-dan-progona-srba-u-banjaluci-spektakl-godineŠtrbac: Na dan progona Srba, u Banjaluci „spektakl godine“
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni da je neugodno iznenađen saznanjem da će na dan kada se...
uskoro-izvjestaj-o-otetoj-i-unistenoj-imovinih-izbjeglih-srbaUskoro izvještaj o otetoj i uništenoj imovinih izbjeglih Srba
BEOGRAD - Izvještaj o otetoj i uništenoj imovinih izbjeglih Srba iz Hrvatske, BiH i Slovenije trebalo bi da bude završen u narednih mjesec dana, izjavio...
budimir-da-li-je-etnicko-ciscenje-obrazac-za-novi-svetski-poredak-u-21-vekuBudimir: "Da li je etničko čišćenјe obrazac za novi svetski poredak u 21 veku?"
BEOGRAD - U listu „Politika“ od 13. jula 2017. godine objavlјen je članak „Matis hvali hrvatsku „Oluju“, i kaže da je izmenila tok istorije. Džejms Matis...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...