tribina skole u hr ZAGREB - Učesnici tribine ‘Trebaju li nam srpske škole u Hrvatskoj: Manjinsko obrazovanje – izazovi i perspektive’, održane 13. septembra u prostoru Srpskog privrednog društva ‘Privrednik’ u Zagrebu, pokušali su pronaći rješenje ili barem objašnjenje zašto su u prilično velikim problemima škole u Hrvatskoj čija se nastava odvija na srpskom jeziku, kao i drugi oblici obrazovanja srpske djece i omladine.

Nedostatak povjerenja ključni je problem u hrvatskome društvu, koji se odražava na sve njegove segmente, pa tako i na manjinsko obrazovanje – rekao je doskorašnji šef Ekspertne radne grupe za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (CKR), Boris Jokić.

Zbog nedostatka povjerenja teško je oko otvorenih pitanja postići dogovor koji bi svima bio prihvatljiv. Ipak, kao pozitivni primjer naveo je doprinos nastavnika i profesora, koji su u okviru CKR-a radili na kurikulumu srpskog jezika, i to, kako je naglasio, vrlo kvalitetno.

Darko Tot iz Sektora za potporu sustavu i programe EU u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), naglasio je da je kvaliteta bitan kriterij za manjinsko, ali i generalno obrazovanje.

– Na kvalitetu se treba usredotočiti, a o svim pitanjima oko kojih nije postignut dogovor trebalo bi razgovarati prvenstveno dobronamjerno i hladne glave. Manjinske škole trebale bi biti ponos hrvatskog obrazovnog sustava, ali je za to potreban konsenzus na lokalnoj razini i spremnost da se problemi rješavaju, a ne da se njima pristupa senzacionalistički što je prisutno kod nekih medija – naglasio je Tot.

Istakao je i dobru suradnju sa SKD ‘Prosvjeta’ i istoimenim izdavačkim poduzećem s kojima radi na izradi udžbenika, smatrajući da bi trebalo razmišljati o digitalizaciji udžbenika, što je jeftinije od njihovog štampanja.

Slobodan Živković, predsjednik Odbora za obrazovanje, sport i kulturu Zajedničkoga vijeća općina Vukovar, koji je i na čelu izdavačkog poduzeća ‘Prosvjeta’, podsjetio je da pripadnici nacionalnih manjina sami određuju koji će model nastave koristiti (A – kompletnu nastavu srpskog jezika, B – dvojezičnu nastavu ili C – dodatne sate njegovanja srpskog jezika i kulture).
Tribina „Trebaju li nam srpske škole u Hrvatskoj: Manjinsko obrazovanje – izazovi i perspektive“ otvorila je u utorak novi ciklus razgovora i rasprava u Srpskom privrednom društvu „Privrednik“.

– Manjine odlučuju hoće li koristiti posebne oblike nastave kao što su ljetna ili zimska škola, odnosno dopisno-konzultativna nastava za učenike sredina u kojima ih nema dovoljno za pohađanje nastave po nekom od modela – rekao je Živković.

Naglasio je i da je kod Srba na istoku Hrvatske naročito popularan model A, jer je najadekvatniji i najpotpuniji. No, iako se provodi u desetak osnovnih škola, problem je što županija koči njihovu registraciju.

Aneta Lalić iz odjela za kulturu SNV-a, naglasila je da se u školama, gdje se nastava provodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, ne može desiti da učenici ne znaju koji su Srbi u Hrvatskoj zadužili Hrvatsku.

– Iako bi za to bilo interesa, u Kninu ili Daruvaru ne postoji nastava po modelu A. Također, velik su problem i nacionalistički sadržaji u nastavi hrvatskog jezika i historije, na primjer u romanu ‘Moj tata spava s anđelima’, koji tematizira događaje u Vukovaru. Ne može se očekivati od mladih Srba da čitaju takve sadržaje – istakla je Aneta Lalić.

Ovoj tribini, koju je moderirao Saša Kosanović, prisustvovao je veliki broj ljudi iz prosvjetne struke, kao i mladih ljudi, te predstavnici SPC-a. Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije u svojoj je diskusiji iznio pitanje o tome kako ostvariti Ustavom zagarantirano pravo na obrazovanje na materinskome jeziku, te kako pritom senzibilizirati političare koji trebaju za to stvoriti uslove.

Profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu Dinka Čorkalo Biruški podsjetila je da na tom fakultetu postoji Katedra za srpski i crnogorski jezik. Slobodan Lalić, v.d. direktor Srpske pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu, naveo je da je ta ustanova otvorena i za pripadnike drugih nacionalnosti, pa su je tako, na primjer, dosad pohađali i jedan Moldavac i Albanka. Kako je Lalić naveo, problemi su vidljivi posvuda: ‘Kad je jedan od naših učenika na Facebooku napisao u koju se gimnaziju upisao, izgubio je veći dio svojih prijatelja na toj društvenoj mreži’.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!