Drenovac Osredački bez struje je ostao 1995. godine – Jovanka Jarić Drenovac Osredački bez struje je ostao 1995. godine – Jovanka Jarić KISTANJE - Petero stalnih stanovnika zaselka Vukše sela Parčića u kistanjskoj općini ostalo je krajem ljeta u čudu kada im je zamjenik općinskog načelnika Borislav Šarić na potpis donio papire u kojima je stajalo da zadužuju solarne panele, agregate i – hladnjake.
- Jel’ to neka šala, za koga je to? - sumnjičavo se raspitivao Jovo Vukša, povratnik od 2002., motreći jednim okom napisano a drugim donačelnika, da bi naposljetku ipak dao svoj potpis.

Njime je potvrdio da će mještani jedinoga naseljenog zaselka u bukovičkim Parčićima napokon, četrnaest godina od Jovina povratka iz progonstva, dobiti struju i konačno prestati živjeti u mraku. Moći će uključiti hladnjak, spremiti hranu u zamrzivač, gledati TV program, u stroju oprati rublje, skuhati ručak na štednjaku, otuširati se toplom vodom; naravno, malen je to korak za dobar dio čovječanstva, ali golem za svakog stanovnika spomenutog zaselka…
U našoj će županiji ukupno sedam domaćinstava, od čega tri u Parčićima i četiri u općini Ružić, dobiti solarne panele i agregate. Nadam se da je to samo prijelazno rješenje - kaže Borislav Šarić, donačelnik Kistanja. Nabava opreme zajednički je projekt Fonda za razvoj okoliša i energetsku učinkovitost, undp-a i Šibensko-kninske županije

- Paneli i agregati u vlasništvu su Šibensko-kninske županije i u Parčićima će biti postavljeni do kraja godine. Nadam se da je to samo prijelazno rješenje, do onda kada će to selo dobiti pravu struju - potvrdio je za ‘Novosti’ Borislav Šarić.

Nabava opreme, dodaje on, zajednički je projekt Fonda za razvoj okoliša i energetsku učinkovitost, programa UNDP-a i Šibensko-kninske županije.

Zahvaljujući solarnim panelima i agregatima, 14 godina nakon povratka Jovo Vukša napokon će dobiti struju Zahvaljujući solarnim panelima i agregatima, 14 godina nakon povratka Jovo Vukša napokon će dobiti struju - U našoj će županiji ukupno sedam domaćinstava, od čega tri u Parčićima i četiri u općini Ružić, dobiti solarne panele i agregate, kako bi napokon imali kućnu rasvjetu. Ukupna vrijednost projekta je 465.000 kuna. Panele i agregate trebalo bi postaviti u još 26 domaćinstava, u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji - kaže Šarić.

O civilizacijskom mraku u kojem godinama žive neki od 370 prijeratnih pravoslavnih Srba u Parčićima već smo pisali: struje je u tom selu bilo sve do Oluje, da bi nakon akcije ‘čišćenja terena’ (premda ondje nije bilo izravnih ratnih djelovanja) netko, dokazujući valjda svoje domoljublje, odlučio ispiliti i uništiti električne stupove, poskidati vodove i potom ih najvjerojatnije prodati kao otpad.

Donačelnika Šarića pitamo koliko je još u Parčićima obnovljenih kuća koje nemaju priključak na struju.

- Ukupno je riječ o još 17 obnovljenih kuća u zaselcima Parčića, koje nekadašnji stanovnici povremeno posjećuju: u Vojvodićima, Opačićima, Kneževićima, Ivaniševićima, Drčama. Svi zahtjevi za priključenje na elektromrežu odavno su poslani benkovačkoj Elektroprivredi, no čini se da nema ni novca ni volje da se stvar riješi. Politika tu igra glavnu ulogu i tako se godinama opstruira povratak ljudi u ovaj kraj - zaključuje Šarić.

Nevjerojatan je i porazan podatak da u članici Europske unije koja samu sebe počesto voli nazivati (i) socijalnom državom još postoji osamdesetak sela koja i dva desetljeća od rata čekaju sanaciju i obnovu elektroenergetske mreže: u tamošnjim mahom obnovljenim kućama nema struje, pa je ondje gotovo nemoguće stalno živjeti. Oni malobrojni koji u tome uspijevaju, zahvaljujući čvršćim živcima ili tome što nisu imali drugog izbora, uporno prkose tolikoj državnoj nebrizi, pa makar im noću sve starija lica titrala u svjetlu voštanica. Kako je to moguće, zapitao bi se svaki europski putnik kada bi se uputio u neka mjestašca samo sat vožnje udaljena od Zagreba, zar još postoje ljudi na ovom kontinentu koji sanjaju o električnoj energiji kao civilizacijskom dostignuću.
Priča oko struje je zamršen krug u kojem su ljudi dobili obnovu kuća, ali ne i priključak na elektromrežu, premda su tik do njihovih domova električni stupovi. Ima i onih koji sa svojih prozora gledaju ulične svjetiljke, ali struje nemaju – ističe Nebojša Rađenović, općinski vijećnik u Gračacu

Reelektrifikacija je trebala biti sastavni dio projekta obnove kuća nakon prvog masovnijeg povratka srpskog stanovništva, započetog 2004. godine. Bila je to jedna od točaka sporazuma SDSS-a i HDZ-a, a prvi su podaci govorili da je u sklopu sanacije i obnove elektroenergetske mreže potrebno osigurati 9.000 priključaka. Do kraja 2007. u te je svrhe utrošeno 234,5 milijuna kuna i elektrificirano je gotovo 2.600 domaćinstava. Samo četiri godine kasnije, bez struje je bilo još 216 sela sa srpskim stanovništvom, ukupno 500 povratničkih domaćinstava.
Zasluge za dobar rad na terenu imala je tadašnja radna grupa za praćenje projekta reelektrifikacije, koju su činili predstavnici srpske zajednice, HEP-a i Vlade i koja je djelovala, manje ili više uspješno, sve dok državnu vlast nije preuzela Kukuriku koalicija. Kako su pokazivali podaci s terena, u veljači 2012. govorilo se o ukupno 446 potrebnih priključaka u 164 obnovljene i stalno naseljene stambene jedinice. I tu je priča stala, otada nijedna kuća nije priključena na elektromrežu zahvaljujući aktivnostima Vlade ili HEP-a. Milanovićeva vlada je problem reelektrifikacije povratničkih naselja prebacila Uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kojem to nije primarna djelatnost.
Razgovori o programu sanacije i obnove niskonaponske mreže na povratničkim područjima (SIO), reelektrifikaciji i obnovi priključaka nastavljeni su tek 2013., kada su saborski zastupnici iz redova SDSS-a tadašnjem ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku izložili problem: ministar je obećao da će što prije utvrditi rokove i donijeti odluku o izdvajanju 35 milijuna proračunskih kuna za te namjene, ali obećanje nije ispunjeno. Na sastanku s Upravom HEP-a održanom 7. listopada prošle godine njezin je predsjednik Perica Jukić ponudio da se problem riješi instaliranjem solarnih panela i agregata, čemu bi prethodila kategorizacija objekata te provjera žive li korisnici doista u obnovljenim kućama. Zaključeno je, isto tako, da će se osigurati novac za obnovu mreže ondje gdje postoji procjena troškova i da će se to uvrstiti u plan za 2016., dakle ovu godinu; za to je, uz Vladu, trebala biti zadužena Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a novac bi se dobavio iz EU-fondova. No ni ti zaključci nisu realizirani: niti je HEP do kraja kategorizirao objekte i provjerio tko živi u obnovljenim kućama (primjerice, nema očitovanja o troškovima priključenja za 37 od ukupno 82 naselja), niti je Vlada osigurala potreban novac. U međuvremenu, kako znamo, Kukuriku koalicija je izgubila vlast, druga je vlada sastavljena pa ubrzo rastavljena, a sada i treća započinje s radom…

Trenutačno je stanje na terenu ovakvo: sveukupno treba reelektrificirati još 82 naselja u 25 općina u šest županija (Zadarskoj, Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj, Karlovačkoj, Požeško-slavonskoj i Šibensko-kninskoj), a zahtjev da im se kućanstva priključe na elektroenergetsku mrežu podnijele su ukupno 283 osobe. Najteže je u spomenutoj kistanjskoj općini (podnesen je čak 51 zahtjev za priključkom) i u općini Gračac (34 zahtjeva).

Općini Gračac pripada i Drenovac Osredački, na tromeđi Like, Dalmacije i Bosanske krajine u kojem, po posljednjem popisu stanovništva, živi 12 osoba. Za jednog posjeta tom selu doznali smo da je struje nestalo 1995., nakon što su mještani za Oluje otišli u progonstvo. Elektromreža je od sela koje se strujom, preko Elektrodalmacije, napajalo iz pogona ciglane u Strmici udaljena svega tri kilometra.

- Zamislite da nekoga iz grada dovedu ovamo na samo mjesec dana, mislim da bi proklinjao onoga tko ga je stvorio - objašnjava život u Drenovcu Stevo Simić.

- Njima su davno obećane solarne ploče, ali ih nikada nisu dobili. A u tom selu stalno živi pet-šest familija i preko ljeta se prilično napuni nekadašnjim pružnim radnicima i njihovim potomcima. Pored toga, u općini Gračac još barem deset sela nema struju već dvadeset godina - kaže općinski vijećnik Nebojša Rađenović.

Svoju izjavu potkrepljuje primjerom Ajderovca kraj Srba, odakle je upućeno čak deset zahtjeva za priključkom. Onamo se vratila i jedna mlada četveročlana obitelj koja ima farmu krava, a električnu energiju dobiva putem solarnih ploča, što nije dovoljno da bi svoju budućnost mogla temeljiti na stočarstvu, a možda i ekoturizmu, kaže Rađenović.

- Priča oko struje je zamršen krug u kojem su ljudi dobili obnovu kuća, ali ne i priključak na elektromrežu, premda su tik do njihovih domova električni stupovi. Ima i onih koji sa svojih prozora gledaju ulične svjetiljke, ali struje u kući nemaju - dodaje Rađenović, koji se pita kakvog u svemu tome interesa ima HEP, u kojem su mu kazali da novca imaju samo za održavanje postojeće elektromreže…

I Dejan Mihajlović, načelnik Općine Krnjak, načuo je nešto o projektu solarnih panela i agregata, kaže da su postavljeni negdje oko Slunja.
- Snaga solarnih panela je svega 1,3 kWh, što je dovoljno tek za manje domaćinstvo, jer samo vešmašina troši 600 vati - kaže on, pa nam otkriva da su i u njegovoj općini još dva domaćinstva bez struje. U jednom je i osoba s posebnim potrebama, u čijoj je kući do Oluje bilo električne energije.

- Trafostanica je stotinu metara od njegove kuće, a električni stup ispred nje. U HEP-u su mu davali nadu da će ga priključiti na mrežu, ali ništa od toga. Nadam se da će nova vlada dovršiti problematiku reelektrifikacije, za to je potrebna samo dobra volja - kaže Mihajlović.
Kada se ima na umu da je lanjska dobit HEP-a iznosila 1,6 milijardi kuna, dobre volje bi se svakako moralo naći. Država bi, kao vlasnik toga javnog poduzeća, dio nemale dobiti trebala napokon uložiti u još 2004. dogovorenu i započetu reelektrifikaciju povratničkih krajeva, jer su svi razumni rokovi odavno prošli.

HEP NE PLANIRA NOVA ULAGANJA

Jedina dobra vijest iz HEP-a glasi da je to poduzeće u državnom vlasništvu za sanaciju i obnovu elektroenergetske mreže u povratničkim krajevima od 1995. do danas izdvojilo više od 2,2 milijarde kuna, od čega preko 81 posto vlastitog novca.

HEP-ov Sektor za korporativne komunikacije izvijestio je ‘Novosti’ da u aktualnim investicijskim planovima nisu predviđena ulaganja u priključke u neelektrificiranim naseljima. A kada smo upitali koja su to točno naselja, napomenuli su da ne razlikuju korisnike mreže s obzirom na njihovu etničku pripadnost, pa općenito naveli 165 neelektrificiranih stambenih jedinica u sustavu velikih gradova, za koje trošak priključenja iznosi 39 milijuna kuna, te objekte sa stalnim boravkom na lokaciji, njih 64 u 40-ak naselja, za što su troškovi priključenja 19,7 milijuna kuna. ‘Riječ je o objektima na relativno izoliranim područjima, gdje su troškovi priključenja, uključujući stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, višestruko veći od iznosa naknade primjenom propisane jedinične cijene priključenja’, kazali su iz HEP-a. Odonud također poručuju da se novac za priključke može osigurati putem strukturnih fondova EU-a za podršku ruralnom razvoju, iz državnog proračuna, putem jedinica lokalne i područne samouprave te kroz sustav donacija.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

u-dvoru-svecano-otvorena-podruznica-centra-za-socijalnu-skrbU Dvoru svečano otvorena Podružnica Centra za socijalnu skrb
DVOR NA UNI - Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić 26. je rujna, na prigodnoj svečanosti, otvorila Podružnicu Dvor...
gljive-ukrasi-banijskih-sumaGljive - ukrasi banijskih šuma
Nije moderno ali je korisno, bar ja mislim tako i pokupim malce i zaputim se u jednu od mnogobrojnih, prelijepih i raznolikih banijskih šuma.Dan je...
ubijanje-srba-u-sisku-1991-1992-godineUbijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine
Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da...
casni-krstovi-na-mjestima-unistenih-pravoslavnih-hramova-na-banijiČasni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji
PETRINJA - Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih...

Društvo

rade-kosanovic-neki-ne-rade-svoj-posaoRade Kosanović: Neki ne rade svoj posao
Kakvi su vaši zadaci kao koordinatora u radu Srpskog narodnog vijeća?Brinem da budu obavljeni svi...
laktac-spalo-selo-na-dvoje-stanovnikaLaktac: Spalo selo na dvoje stanovnika
Laktac, jedno od srpskih sela podno Dinare, doživio je u pravom smislu te riječi, sudbinu knjige iz...
izumire-selo-genijalacaIzumire selo genijalaca
PODUM - Mnoga povratnička sela imaju neku svoju priču. Zajedničko im je da su nekada bila puna života, a...

Novosti

strbac-presuda-kapetanu-draganu-je-sramota-hrvatskog-pravosudjaŠtrbac: Presuda Kapetanu Draganu je sramota hrvatskog pravosuđa
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni da je presuda...
linta-osudjujuca-presuda-kapetanu-draganu-skandaloznaLinta: Osuđujuća presuda kapetanu Draganu skandalozna
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da je osuđujuća presuda kapetanu...
otvoreni-su-natjecaji-privrednikovih-fondova-za-sk-ak-god-2017-2018Otvoreni su natječaji Privrednikovih fondova za šk./ak. god. 2017/2018
ZAGREB - Srpsko privredno društvo ‘Privrednik’ raspisalo je dva redovita natječaja za dodjelu stipendija...

Kultura

veljko-ostojic-trag-i-sjecanjeVeljko Ostojić: Trag i sjećanje
Gledam ova brdaprepuna zelenila ,njihove poljane milekoje su nam život bileNekada plodne poljanice...
mala-gospojina-u-pakracuMala Gospojina u Pakracu
Rođenje Presvete Bogorodice ili kako se u narodu naziva, Mala Gospojina, obilježena je 21. septembra u...
oluja-razvejala-bacuske-tamburase"Oluja" razvejala bačuške tamburaše
Sve bačuške tamburaše, članove nekad čuvenog orkestra, ratni vihor je rasuo u daljini, a svake godine se...
18-31-krajiski-likovni-salon-od-13-oktobra18 (31) Krajiški likovni salon od 13. oktobra
Krajiški likovni salon biće otvoren 13. oktobra 2017. u Galeriji Muzeja želјeznica Srbije (Nemanjina 6,...

Oluja

franjo-hvala-ti-sto-si-nas-proterao-tekst-zrtve-oluje-koji-tera-na-razmisljanje"Franjo, hvala ti što si nas proterao": Tekst žrtve "Oluje" koji tera na razmišljanje
„Da smo ostali dolje, neko bi možda uspio kao i ovdje, ali većina nas bi se oslanjala na roditeljske veze za zaposlenje, ostali na roditeljskim...
svjedocenja-prezivjelih-iz-grubora-gosica-i-varivodaSvjedočenja preživjelih iz Grubora, Gošića i Varivoda
Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta 1995. i o njemu su poznati brojni fakti. Pokojni Božo Knežević snimio je sjajan dokumentarac “Oluja...
bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...

Politika

fila-hrvatska-ponovo-protiv-srbaFila: Hrvatska ponovo protiv Srba
BEOGRAD - Usvajanje Zakona o pravima hrvatskih branitelja, u čijem nacrtu su Srbija, Crna Gora i veliki broj pripadnika srpske nacionalne manjine u...
pupovac-referendum-o-pravima-manjina-veoma-opasan-projekatPupovac: Referendum o pravima manjina veoma opasan projekat
ZAGREB - Predsednik SDSS-a i predsednik Srpskog nacionalnog veća Milorad Pupovac ocenio je da je inicijativa o održavanju referenduma o ljudskim i...
dss-napad-na-bjelajca-pokazuje-u-kakvim-uslovima-zivi-vecina-pripadnika-srpske-zajedniceDSS: Napad na Bjelajca pokazuje u kakvim uslovima živi većina pripadnika srpske zajednice
ZAGREB - Demokratski savez Srba  danas je najoštrije osudio napad na svog stranačkog kolegu - zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda...