Dvije godine nakon što je bujica odnijela koranski most u Veljunu mještani trpe veliku štetu jer je gradnja novog mosta zapela Dvije godine nakon što je bujica odnijela koranski most u Veljunu mještani trpe veliku štetu jer je gradnja novog mosta zapelaVELJUN - Još uvijek se čeka izgradnja mosta preko Korane u Veljunu, na mjestu koje povezuje desnu obalu i naselja s lijeve obale: Primišlje, Donji Poloj, Koransko Selo i Kuzmu Perjasičku. Starim drvenim mostom, kojeg je do tada nezabilježeno visokim vodostajem, od preko osam metara, Korana naprosto pomela sa lica zemlje u jesen 2014. godine, koristili su se također stanovnici Srednjeg i Gornjeg Poloja te Perjasice.

Iako su predstavnici srpske zajednice urgirali, pa je tako Vlada Zorana Milanovića krajem avgusta 2015. godine odobrila 10 miliona kuna iz budžetske stavke za štete uzrokovane elementarnim nepogodama, nije se daleko odmaklo u izgradnji novog mosta, koji tamošnjim ljudima život znači.

Županijska uprava za ceste (ŽUC) ima pravosnažnu lokacijsku dozvolu i idejno rješenje, koji su upućeni u Hrvatske ceste. Tamo su rekli da je pred završetkom postupak javne nabave za izradu glavnog i izvedbenog projekta te bi najpovoljniji ponuđač trebao biti izabran ovih dana. Potom treba ishoditi i građevinsku dozvolu. Most će se graditi stotinjak metara nizvodno od nekadašnjeg drvenog. Bit će to armirano-betonska konstrukcija i nekih desetak metara na višoj razini kako Korana u slučaju izuzetno visokog vodostaja ne bi oštećivala i novu građevinu.
Njemački farmer Wolfgang Rohde morao je prepoloviti stado krava. Proizvodnja mu je uništena zbog toga što je mlijeko morao voziti okolnim putem

Umjesto dvadesetak kilometara asfaltom, stanovnici ovih naselja tako do Slunja moraju više od 30 kilometara voziti lošim makadamskim putem, ili 15 kilometara makadamom do Perjasice pa više od 30 kilometara asfaltom do Karlovca. I tako natrag. Đurđica Prica i Žarko Opačić iz Kuzme Perjasičke pričaju o negodovanju brojnih (avan)turista koji vođeni GPS navigacijom žele upoznati kraj, ali ne mogu preko Korane jer nema mosta, koji je u navigaciji naveden.

Da taj most ljudima doista život znači najbolje potvrđuje primjer Nijemca Wolfganga Rohdea (1952), kojeg tamošnji ljudi zovu Hans. On je sa sjevera Njemačke, pored Danske, iz poljoprivredne pokrajine Schlesving-Holdstein poznate po kvalitetnim visokomliječnim kravama, došao na Kordun 2002. godine. Kupio je jedno u ratu spaljeno imanje na 16 hektara, izgradio novu kuću i ostale potrebne gospodarske objekte, uveo struju i vodu, napravio farmu mliječnih krava. Ukupno je obrađivao oko 200 hektara zemlje, a danas je tu površinu i više nego prepolovio. Uložio je oko 60 hiljada eura, a na povremenim radovima zapošljavao je tamošnje ljude. Imao je stotinjak mliječnih krava i svakog drugog dana, preko drvenog mosta, u tri kilometra udaljeni Veljun vozio je više od 600 litara mlijeka.

Onda je Korana odnijela most. Mlijeko je potom morao voziti u Slunj skoro 30 kilometara makadamskim putem, što je trajalo sat i nešto vremena. Po ljeti se mlijeko kvarilo na visokim temperaturama. Cesta preko Primišlja je zadnjeg prioriteta pa po zimi pak nije čišćena. U proljeće i jesen bujice od kiše bi ‘isprale’ makadamske puteve. I tako se Rohde našao pred nerješivim problemom: što učiniti sa kvalitetnim mliječnim stadom krava. Dobivao je poticaje od države za proizvodnju mlijeka, ali i uplatnice za plaćanje poreza, a dvije godine nije mogao ostvarivati redovni prihod. Prepolovio je stado pa sada sam ima šezdesetak krava, a ostale je dao u najam.

"Ovaj kraj je zapostavljen jer ovdje žive Srbi" - Wolfgang Rohde "Ovaj kraj je zapostavljen jer ovdje žive Srbi" - Wolfgang RohdeU nepunih 15 godina Rohde, čija porodica u Njemačkoj ima također farmu mlijeka, dobro je naučio naš jezik, poznaju ga i u Karlovcu u poljoprivrednim apotekama i veterinarskim ordinacijama. Kaže da su ga ljudi odlično primili.

- Iznenada je pala i cijena mlijeka. Sa tri i nešto kune je bilo dobro, a sada je cijena ovisno o kvaliteti, čak i ispod dvije kune. Od toga je nemoguće normalno živjeti. Sada mlijekom hranim telad i ostale životinje. Mlijeko je sada bez poticaja države, a bez toga i pomoći EU je nemoguće rentabilno poslovati. No glavni problem je most i nemogućnost dostave mlijeka. Morao bih investirati još bar 100.000 eura za daljnji rad ili sve prodati, ali ne mogu dobiti ni polovicu onog što sam uložio. Da bi se proizvodnja po sadašnjim uslovima isplatila morao bih povećati stado kako bih smanjio cijenu proizvodnje - priča Rohde.

- Mnoge mi stvari ovdje nisu jasne. Svi mladi idu u neke škole, na fakultete pa onda odlaze u inostranstvo raditi svakojake poslove, a ovdje se nitko ne želi baviti poljoprivredom i biti farmer. Ne mogu shvatiti kako ovaj most u više od dvije godine nije napravljen, pa ljudi bez njega ne mogu živjeti. Ne mogu shvatiti hrvatsku politiku, posebno u zadnjih godinu dana. Oni kao da su sve činili protiv svojih građana. Poplava je bila, srušila most, ali dvije se godine ništa nije učinilo, a sredstva postoje. Išao sam po pomoć i u njemačku ambasadu, ali su mi rekli da sve ovisi o hrvatskoj državi. Zašto vojska nije ljudima napravila pontonski most? U Njemačkoj bi se ovakva stvar završila najduže za godinu dana. To je neprihvatljivo i bojim se da će do novog mosta trebati čekati bar još dvije godine - pesimističan je Rohde.

- Da ja mogu normalno raditi i državi bi bilo bolje, jer bi mi mogla naplatiti veći porez. Ovdje je prije rata živjelo srpsko stanovništvo, neki su se ljudi vratili. U Slunju i Karlovačkoj županiji je na vlasti HDZ. Iako sam simpatizer CDU-a moram reći da u HDZ-u rade protiv ovog stanovništva, a ja mislim da je to zato što ovdje žive Srbi. U Donjem, Srednjem i Gornjem Poloju ima desetak obitelji koje još nemaju struju. Pa kako je to moguće u 21. stoljeću? Mi ni pijesak za ceste ne možemo dobiti, zimi nema ralica. Vidio sam dosta nacionalizma i to isto ne mogu shvatiti - razočaran je Wolfgang Hans Rohde.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!