Kod Hrama Svetog Jovana Krstitelja u Metku Kod Hrama Svetog Jovana Krstitelja u MetkuMEDAK - Smješten na sutoku rijeka Like i Glamočnice, uz prugu koja spaja Zagreb sa Splitom, selo Medak dijeli istu sudbinu kao i većina ostalih ličkih sela. Stanovnika je sve manje iz godine u godinu. Mještani kažu da više ne važi ona narodna izreka ‘Lika sav svijet naseli, a sebe ne raseli‘. Da su mještani u pravu govori podatak po kojem je u Metku 1991. godine bilo 531 stanovnika, dok ih je danas, dvadeset pet godina kasnije, svega 62. Bilo bi u Metku manje mještana čak i da nije bilo rata, tvrde preostali stanovnici, ali je rat ovo selo opustošio i raselio. Danas u njemu uglavnom staračko stanovništvo, koje zahvaljujući skromnim mirovinama opstaje u ovom podvelebitskom kraju.
Nekad nas je u selu bilo neuporedivo više. Samo u obližnjim kućama sjećam se da je bilo po devetoro, desetoro, pa čak i jedanaestoro djece – Bosiljka Dejanović

Hram Svetog Jovana Krstitelja, podignut još 1688. godine Hram Svetog Jovana Krstitelja, podignut još 1688. godineTek tokom nekoliko ljetnih mjeseci može se steći utisak da selo oživi, ali već prvih dana jeseni ono se vraća svojoj tišini i tek tada je najvidljivija pustoš u kojoj prebivaju stanovnici Metka. Većina u ratu razrušenih kuća danas je obnovljena, ali tek iz poneke vidi se dim. Života je sve manje, baš kao i stanovnika. Nekada obradive njive uz rijeku Liku danas su obrasle trnjem, a tek ponegdje, na velikom i plodnom Medačkom polju, može se vidjeti po koje stado ovaca. Da nije magistralnog puta koji Gospić spaja sa Gračacem, i buke koje stvaraju vozila, reklo bi se da je ovo selo već poodavno izgubilo bitku sa smrću. Ipak, nije baš tako, tvrdi ono malo preostalih žitelja, koji se teškom mukom, voljom i upornošću, bore za život ovoga sela.

Uživa u seoskim poslovima – Božidar Travica Uživa u seoskim poslovima – Božidar TravicaBožidara Travicu zatekli smo na traktoru. Ore jesenju brazdu i u kratkom predahu od teškog seoskog posla nudi nas ličkom šljivovicom. Život je proveo u Zagrebu, pa se, otkako je u mirovini, vratio rodnom selu zajedno sa suprugom. Kaže da uživa u seoskim poslovima i da se gradske buke više nikada ne bi poželio.

- Ovdje je pravi život. Čist zrak, čista voda, zdrava hrana. Šta čovjek više da poželi. Meni nigdje nije lijepo kao ovdje gdje sam se rodio. Iako sam u sedmoj deceniji, sve seoske radove uspjevam pozavršavati. To mi donosi nešto koristi, a najviše zadovoljstva. Držim čak i konje, one ličke, po kojima je ovaj kraj i poznat. Djeca su mi odrasla, pa se supruga i ja brinemo samo o sebi i ništa nam ne nedostaje - kaže Božidar.

Idući dalje kroz selo nailazimo na stari pravoslavni hram Svetog Jovana Krstitelja, koji je na samoj obali rijeke Like podignut još 1688. godine. U svojoj istoriji ovaj hram je, baš kao i samo selo, nekoliko puta rušen i obnavljan. U 17. stoljeću ovdje je bio manastir, posljednjih godina hram se obnavlja, a izgrađen je drveni objekt kako bi se u ovoj pravoslavnoj svetinji nastavio odvijati monaški život. Kraj manastira u Metku zatičemo Stevana Grubića, koji je sa svojih 76 godina preživio dva rata, dva izbjeglištava i mnogo toga još. Stevan danas vodi računa o manastirskom hramu, a i zvonar je. Kaže da najčešće zvoni kada u selu neko umre. U drugim prilikama rijetko, jer ovdje - kaže nam Stevan - nema ništa novo sem smrti.

- Život je napustio ovo selo 1995. godine. Ja živim od mirovine koja iznosi hiljadu kuna, a imam nešto i ovčica. Živim sa ženom i majkom, koja ima 99 godina. Sin mi živi u Bosni, u Gradišci. Uzorem što mogu i ponešto zasadim. Bilo bi mi lakše da imam traktor, ali nemam, pa sve moram plaćati, priča Stevan, čija izbjeglička odiseja ne može stati u nekoliko rečenica, jer je za desetak godina stranstvovanja van rodne Like prošao mnoga mjesta ne bi li pronašao mjesta za sebe i svoju porodicu.

Pet godina se borio da bi mu obnovili kuću – Mirko Zagorac Pet godina se borio da bi mu obnovili kuću – Mirko Zagorac- Najprije sam otišao u Gradišku, potom u Banjaluku, pa u Srbiju u mjesto Puhovo, pa u Veliku Moštanicu, da bih se potom vratio u Gradišku. Bio sam čak i u Crnoj Gori. Svuda me bilo. Vratio sam se 2008. godine, a žena nešto prije mene. Vidio sam da za mene nigdje nema mjesta sem u rodnom selu, na rodnom ognjištu. Na sreću, moja kuća nije bila zapaljena, samo su poskidana vrata i prozori. Uz pomoć obnove ponovo sam vratio na kuću prozore i vrata. Vlasti mi nisu pravile probleme, tako da sam, kada sam se vratio, u policiji sve obavio za pet minuta. U Srbiji nema mjesta za mene, ali u Bosni je bilo bolje, jer ljudi govore kao mi, ne razlikujemo se. U Srbiji nikako nisam mogao, kao ni u Crnoj Gori. Sada sam u svom selu, među svojim ljudima - kaže Stevan, zadovoljan što starost provodi u rodnoj Lici, na ognjištu svojih djedova.

Mirko Zagorac iz Metka gotova sav život proveo je u ovom ličkom selu. Kaže da se nigdje ne osjeća lijepo kao tamo gdje su Velebit i rijeka Lika. Vratio se nakon izbjeglišta čim su se zato stekli najosnovniji uslovi.

- Prvi put sam u Medak došao iz Srbije 2002. godine. Kuća mi je bila minirana, i to više od mjesec dana nakon Oluje. Pet godina sam se borio da bi mi se obnovila kuća. Na kraju sam uspio i vratio se u svoj Medak. Sada sam zadovoljan što sam na svom i što ne dam da propada ono što sam stvarao, jer sam ovdje oženio, ovdje su mi se rodila djeca, a ovdje mislim i umrijeti - odrješit je Zagorac. Bosiljka Dejanović danas ima 81 godinu. Ova vitalna starica, nekad profesorica matematike i fizike u Gospiću, dobro se sjeća odrastanja u rodnim Novakovićima.

Profesorica matematike i fizike u mirovini – Bosiljka Dejanović Profesorica matematike i fizike u mirovini – Bosiljka Dejanović- Nekad nas je u selu bilo neuporedivo više. Samo u obližnjim kućama sjećam se da je bilo po devetoro, desetoro, pa čak i jedanaestoro djece. Živjelo se teško i vrlo često nije bilo dovoljno hrane. Sjećam se priče moje bake koja mi je govorila da je od sve hrane u kući bilo najviše soli. Baka je pričala kako je jedno od djece tražilo hljeba, a kada je ona rekla da ga nema, dijete je od nje tražilo da zamjesi hljeb. Tada je baka rekla da bi zamijesila, ali da nema od čega. Takva vremena su prolazila, ljudi su se borili, radili po cijeli dan da bi se živjelo bolje. Zdravo smo odrastali, družili se jedni sa drugima i igrali se sa djecom u kraju. Nije bilo ni televizora ni telefona, a kada je djed kupio televizor to je u selu dočakano sa čuđenjem. Ljudi se nisu mogli nagledati te čudesne kutije. Nije neimaština bila nedostatak kako se to danas nekome čini, jer smo bili zdravi i zadovoljni onime što imamo. Danas imamo sve i više nego što nam treba, a uvijek se žalimo kako nam nešto nedostaje, a ljudi su, čini mi se, mnogo nezadovoljniji nego onda kada je svega bilo malo - kaže Bosiljka, sretna što pamti i vrijeme prije više od sedam decenija. Zbog toga još više voli svoje selo i svoj rodni kraj, zbog čega joj teško pada kada ga ostavi tokom zimskog perioda da bi obišla svoje dvije kćerke koje žive u Srbiji i Crnoj Gori.

Za bivše nositelje stanarskih prava država je u Medaku izgradila i višestambenu zgradu, ali stoji gotovo prazna pošto su stanari još uvijek negdje daleko. Tiho i pomalo bojažljivo, mještani Metka kažu da ih je lokalna vlast u Gospiću potpuno zaboravila. Niti ih tko obilazi niti im šta nudi, a ističu kako su i sami na lokalnim izborima dali glas aktuelnom gradonačelniku. Da bi se posjekla obična živica uz put, mještani kažu da je potrebno deset puta pokucati na vrata gradonačelnika. Ipak, ne odustaju da žive tamo gdje su se rodili, gdje su im pradjedovska groblja, ali i upomene na život prije nekoliko decenija kada je škola u ovom ličkom selu bila puna đaka.

Sela Medačkog džepa nažalost su postala poznatija nego ikad, kada su u septembru 1993. godine pripadnici HV-a poveli jedinu hrvatsku ratnu operaciju koja se našla pred domaćim pravosuđem, ali i kao jedinu vojnu akciju u kojoj na srpskoj strani uopće nije bilo ranjenika, već samo poginulih i ubijenih: 46 vojnika, osam milicionera i 36 civila, od kojih 26 starijih od 60 godina. Među žrtvama je bilo i 17 žena. Tragedija Medačkog džepa odvijala se pred očima kanadskog bataljona UNPROFOR-a, a poginulo je i deset pripadnika HV-a. UNPROFOR-ovi vojnici jedini put tokom ratnih strahota devedesetih, nisu bili samo pasivni promatrači, već su i sami tri dana vodili nedovoljno razjašnjenu borbu s hrvatskom vojskom i policijom. Područje Medačkog džepa 19. septembra posjetio je komandant, francuski general Jean Cot, koji je tada izjavio: ‘Nisam našao znakove života, ni ljudi, ni životinja, u nekoliko sela kroz koja smo danas prošli. Razaranje je potpuno, sistematsko i namjerno.’

Predmet ‘Medački džep’ najprije je otvoren u Hagu, gdje je podignuta optužnica protiv trojice generala HV-a, Rahima Ademija, Janka Bobetka i Mirka Norca, dok je istraga protiv četvrtog, generala Petra Stipetića, obustavljena jer je uspio dokazati ‘paralelnu liniju zapovijedanja’. Ključnu ulogu u ovoj akciji imao je Janko Bobetko, kojeg je smrt spasila od izručenja Hagu. Slučaj je potom 2005. godine završio u nadležnosti hrvatskog pravosuđa, kao jedan od testova na putu Hrvatske prema članstvu u Evropskoj uniji. Iako su se tokom suđenja čule šokantne priče, Županijski sud u Zagrebu na kraju je Ademija, vršioca dužnosti komandanta Zbornog područja Gospić, oslobodio svih optužbi. Optuženog Norca, komandanta operacije, proglasio je krivim, za što je dobio šest godina zatvora.
 
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

privremena-obustava-prometa-na-granicnom-prelazu-dvor-novi-gradPrivremena obustava prometa na graničnom prelazu Dvor - Novi Grad
DVOR NA UNI - U utorak, 27. juna od 9 do 13 sati, zbog ispitivanja stupnja nosivosti mosta na rijeci Uni privremeno će biti obustavljen promet preko...
u-sumi-brezovica-obiljezen-dan-antifasisticke-borbe-u-hrvatskojU šumi Brezovica obilježen Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj
SISAK - U šumi Brezovica pokraj Siska, kod spomenika Prvom partizanskom odredu, obilježen je 22. lipnja, Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, u spomen na...
vijece-srpske-nacionalne-manjine-grada-petrinje-dobilo-nove-prostorijeVijeće srpske nacionalne manjine Grada Petrinje dobilo nove prostorije
PETRINJA - U prostoru Udruženja obrtnika Petrinja, Glina, Topusko otvorene su nove prostorije Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Petrinje.Što će im...
humani-gest-protojereja-sase-umicevicaHumani gest protojereja Saše Umićevića
PETRINJA - Bez betonskog opsega, samo u iskopanu jamu, na rubnom dijelu parcela sv. Nikole na središnjem groblju u Petrinji, juče u podne pokopana je...

Društvo

u-jagodnjaku-kod-osijeka-nice-hram-svetom-nektariju-eginskomU Jagodnjaku kod Osijeka niče hram Svetom Nektariju Eginskom
JAGODNJAK - Srpsko selo Jagodnjak kraj Osijeka, sa svega 500 žitelja, već godinama je utočiše najvećih...
stevan-kostic-srbi-u-hrvatskoj-polako-nestajuStevan Kostić: Srbi u Hrvatskoj polako nestaju
U Kataru, čini se, nikada nije bilo vrelije nego ovih dana. Slike koje dolaze do nas su prilično...
kordunas-medju-tulipanima-slobo-ja“Kordunaš među tulipanima”: Slobo & ja
Evo prođe devet godina kako Vožda nema među živima. Ne mogu reći da sam od onih što su mu sliku držali u...

Novosti

linta-trazi-rezoluciju-protiv-rehabilitacije-ustastvaLinta traži rezoluciju protiv rehabilitacije ustaštva
BEOGRAD - Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta apelovao je na članice EU da zvanično zatraže...
pupovac-od-drzave-ocekujemo-da-ukloni-ustaski-pozdravPupovac: Od države očekujemo da ukloni ustaški pozdrav
JADOVNO - U organizaciji Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije židovskih općina RH, Eparhije...
u-hrvatskoj-cveta-trgovina-suvenirima-iz-doba-ndhU Hrvatskoj cveta trgovina suvenirima iz doba NDH
ZAGREB - Posle više od cele nedelje licitiranja, konačna cena koju je na jednom popularnom servisu za...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

price-kapetana-svrdla-postarPriče Kapetana Svrdla: Poštar
Svako malo veće selo na Kordunu koje je držalo dosebe imalo je dućan, pa tako i moje,lijepa četvrtasta...
veljko-ostojic-od-une-do-drineVeljko Ostojić: Od Une do Drine
Od Une do Drineima jedna zemljamome srcu dragaRepublika Srpska joj je imeTu žive naša braćanaš Mile...
odrzano-deseto-jubilarno-banijsko-vece-u-beograduOdržano Deseto jubilarno Banijsko veče u Beogradu
BEOGRAD - Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja Banije, u petak 16. juna 2017. godine u...
kordunas-medju-tulipanima-kratki-espresso“Kordunaš među tulipanima”: Kratki espresso
Ne kaže se bez razloga da život čine sitnice. To su te neke male stvari, rituali, dnevne navike… Mnogi...

Oluja

price-iz-izbjeglistva-popis-imovinePriče iz izbjeglištva: Popis imovine
Čitam ovih dana, spominju opet popis imovine. Sjetih se prvog popisa imovine s početka one prve izbjegličke jeseni. Tiskamo se u redovima, stavljamo na...
price-iz-oluje-putni-nalogPriče iz Oluje: Putni nalog
Treći “olujni” dan je na izmaku. Poslijepodne je prividno mirnije. Polako se spušta veče. Ponovo se čuje razmjena vatre. Tamo iz pravca Turnja uz izrazito...
medju-identifikovanim-srbima-i-branko-stojcevic-i-petar-krnjajicMeđu identifikovanim Srbima i Branko Stojčević i Petar Krnjajić
BEOGRAD - Na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovani su posmrtni ostaci 14 lica srpske nacionalnosti,...

Politika

gradonacelnik-dalibor-biscan-27-o-prvim-potezima-i-planovima-u-hrvatskoj-kostajniciGradonačelnik Dalibor Bišćan (27) o prvim potezima i planovima u Hrvatskoj Kostajnici
HRVATSKA KOSTAJNICA - 27-godišnji Dalibor Bišćan (HDZ), novi je gradonačelnik Hrvatske Kostajnice. Uvjerljivo je u prvom krugu izbora pobijedio...
orkanova-lista-novi-pritisci-na-predstavnike-srbaOrkanova lista: Novi pritisci na predstavnike Srba
SISAK - Desničarska struja u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno nije zadovoljna izborom dožupana iz srpskih redova. Pored bivšeg dožupana Bogdana...
nakon-drugog-kruga-lokalnih-izbora-optimizam-zavladao-u-kninuNakon drugog kruga lokalnih izbora optimizam zavladao u Kninu
KNIN - U drugom krugu lokalnih izbora nezavisni kandidat Marko Jelić ubjedljivo je porazio kandidatkinju HDZ-a za...