5Kongres ZAGREB - Već tradicionalni, peti po redu kongres Privrednikovih stipendista i srpske omladine, koji organizira Srpsko privredno društvo Privrednik, okupio je u subotu, 10. decembra velik broj mladih iz svih krajeva Hrvatske i njihove goste u prostorima Srpske pravoslavne opšte gimnazije „Kantakuzina Katarina Branković“ u Zagrebu.

I ove godine na Privrednikovom kongresu uručeni su ugovori o stipendiranju za ukupno 27 stipendista iz Fonda „Vladimir Matijević“, i to 12 stipendija u iznosu od 400 kuna za učenike i 15 stipendija u iznosu od 800 kuna za studente. Potrebno je istaknuti da bez obzira na nepovoljne ekonomske i socijalne prilike u srpskoj zajednici i općenito u Hrvatskoj, Srpsko privredno društvo Privrednik ne posustaje u svojoj humanitarnoj misiji, pa je tako za školsku godinu 2016/2017. uručeno ukupno 11 stipendija više nego za prošlu.

Također, već tradicionalno, a zahvaljujući prije svega velikoj Privrednikovoj donatorici Nevenki Ljubić, uručene su i dvije stipendije, po hiljadu kuna mjesečno, iz Fonda „Ivana Vujnović“ za odlične studente, dok je ovogodišnji dobitnik „Srebrnjaka Ivane Vujnović“ za najboljeg bivšeg Privrednikovog stipendista Dragan Janković, koji je s odličnim uspjehom završio Medicinski fakultet u Osijeku i trenutno stažira u županijskoj bolnici u Vukovaru.

Otkako je 2008. godine osnovan Fond „Vladimir Matijević“, a 2010. Fond „Ivana Vujnović“, Srpsko privredno društvo Privrednik dodijelilo je ukupno preko 200 godišnjih stipendija, za što je prikupljeno preko 1.500.000 kuna. Najbolja Privrednikova nagrada za uloženi trud u ovoj misiji su uspješni Privrednikovi pitomci, o čemu svjedoči podatak da je samo ove godine svoje akademsko zvanje steklo šest dugogodišnjih Privrednikovih stipendista. Svega toga ne bi bilo bez vjernih Privrednikovih donatora: Srpskog narodnog vijeća, Srpske pravoslavne crkvene opštine zagrebačke i visokopreosveštenog mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija, kao i općina Erdut, Jagodnjak i Krnjak. U očekivanju da će se donatorima ove godine pridružiti i ostale općine sa srpskom većinom, jer upravo najveći broj stipendista dolazi iz tih ruralnih i ratom opustošenih sredina, potrebno je istaknuti da Privrednik s godinama bilježi i sve veći broj donacija građana, čiji se udio u ukupnim donacijama značajno povećao. Vrijedno hvale je i to što mnogi bivši Privrednikovi stipendisti postaju Privrednikovi donatori, baš kao i sve veći broj umjetnika koji svojim djelima na organiziranim aukcijama i kolonijama obogaćuju Privrednikove fondove. Sva Privrednikova ostvarenja i uspjesi zasnovani su na nesebičnosti donatora, aktivista i volontera. Privrednik je svim svojim postignućima nesumnjivo osigurao ključno mjesto u jačanju i snaženju srpske zajednice u Hrvatskoj.

Poslije kulturnog programa, svečanog uručenja ugovora o stipendiranju i „Srebrnjaka Ivane Vujnović“ okupljenima su se obratili organizatori i gosti koji su svoje govore bazirali na glavnoj temi Kongresa „Mladi danas: ostati ili otići“. O toj sudbonosnoj dilemi svakog mladog čovjeka – ostati u svojoj zemlji, u svom zavičaju ili otići u nepoznato i neizvjesno, u nenaklonjenu sredinu – i o migracijama koje su oduvijek sastavni dio ljudskih sudbina, govorio je predsjednik Srpskog privrednog društva Privrednik Nikola Lunić.

– Često se ne radi o odabiru nego o nužnosti odlaska, odlaska s nadom da će se negdje drugdje ostvariti bolji i perspektivniji život. Mladi čovjek treba imati slobodu da izabere svoju sudbinu, svoj način života i mjesto življenja, ali mladi danas ne odlaze svojom voljom, nego zakonom nužde i golog preživljavanja. Odlazak u Irsku ili Njemačku u konačnici je apsolutna nesloboda, apsolutna dominacija surovih zakona prirode. Lošom organizacijom društva i države prisilili smo mlade ljude na odlazak u strane zemlje i time oslabili društvo i zajednicu, a od mladih ljudi stvorili neslobodne i usamljene jedinke, određene pukom potrebom zadovoljavanja primarnih egzistencijalnih i životnih potreba, dok su nam s druge strane usta puna slobode, demokracije, domoljublja, rodoljublja, jednakih šansi – istakao je Lunić i napomenuo da je položaj mladih Srba u Hrvatskoj dodatno otežan i značajno gori od onoga njihovih vršnjaka pripadnika većinskog naroda.

– Pored toga što odlaze potaknuti ekonomskim razlozima, mladi Srbi iz Hrvatske odlaze i zato što su diskriminirani pri zapošljavanju, prečesto stigmatizirani ratom devedesetih i krivicom, makar su se mnogi od njih rodili daleko poslije rata. Unatoč takvim društveno-političkim prilikama, Privrednik ulaže maksimalne napore da mladi ljudi završe školovanje, da imaju nadu i snove – poručio je Lunić i podsjetio prisutne na značaj i doprinose Privrednika kroz povijest.

– Već dugo živimo na moćnim plećima naučnika, zadužbinara, umjetnika, kao što su Tesla, Milanković, Matijević, Matavulj, koji su svojim radom i doprinosom zadužili ne samo srpski narod i hrvatsko društvo, nego su svojim radom i doprinosom prekoračili sve te granice. Uz pomoć obnovljenog Privrednika, iz godine u godinu stižu nove generacije, nova snaga, snaga koja će, vjerujemo, ne samo sanjati bolju budućnost, nego će je stvarati. Može li današnji Privrednik stvoriti pretpostavke za pojavu takvih ličnosti? Mi vjerujemo da može – rekao je Lunić.

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije podsjetio je na riječi i djelo osnivača Privrednika Vladimira Matijevića.

– Treba se sjetiti svih onih koji su svojim životom predstavili sebe kao čovjeka evanđelja. Sve što je imao, Vladimir Matijević nije smatrao isključivo i samo svojim imetkom, nego sve što je u njegovim rukama vidio je kao dar od Boga, da mu bude povjereno da posluži drugima. Tim primjerom se i mi danas nadahnjujemo – rekao je mitropolit Porfirije i poručio da će zajedno sa svojim sveštenstvom maksimalno nastojati učestvovati u zajedničkom poduhvatu služenja mladima koji tek stupaju na životnu scenu te izrazio nadu da će najveći broj njih ipak ostati u svojoj zemlji.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer pozvao je mlade na ostanak bez obzira na nepovoljne društveno-političke i ekonomske okolnosti te istaknuo da jedino znanjem mogu graditi bolju budućnost.

Iz svog ličnog iskustva o temi Kongresa govorio je Slavko Kojić, pročelnik za financije Grada Zagreba i izaslanik gradonačelnika Milana Bandića.

– Nalazimo se u novom kolonijalnom dobu. Ekonomski gledano, eksploatiraju nas tri puta i to bez pušaka: prvi put školujemo dijete, onda ga pošaljemo tamo gdje se stvara proizvod, koji opet moramo kupiti jer je bolji i jeftiniji, ali kako ga nemamo čime kupiti, ponovno se kod njih zadužujemo. Vjerujem da se ovaj naš problem ne može riješiti emocijama, nego povećanjem produktivnosti rada, većim angažmanom i gospodarskim razvitkom, u čemu moramo svi zajedno sudjelovati – zaključio je Kojić.

Pred okupljenim Privrednikovim stipendistima i omladinom ambasadorica Srbije u Hrvatskoj Mira Nikolić istakla je da je obrazovanje osnova budućnosti svake zemlje i glavni pokretač razvoja.

– Obrazovanje bi trebalo da bude imperativ za sve države, ekskluzivno bez diskriminacije, kvalitetno i prije svega dostupno svakome tokom cijelog života. To je zagarantirano u međunarodnim konvencijama usvojenima u okviru UN-a. Omogućavanje da nastavite studije zahvaljujući Privrednikovim stipendijama pokazuje da se Privrednik u svom radu vodi najhumanijim principima. Obrazovanje se zasniva na humanističkoj viziji baziranoj na potrebi poštovanja ljudskih i manjinskih prava, socijalnoj pravdi, inkluziji, zaštiti prava na kulturnu, etničku i svaku drugu raznolikost. Obrazovanje prema tome treba da se promatra kao javno dobro svake države, ali i kao sredstvo poznavanja historije i kulture drugih; obrazovanje je sredstvo za postizanje pomirenja i tolerancije u društvu – istakla je ambasadorica Srbije.

O položaju mladih govorio je i saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.

– Nije problem što ljudi odlaze da bi zaradili, problem je što se ljudi ovdje, u Hrvatskoj, ne nalaze. Ne mislim pritom samo na Srbe, nego na većinu onih kojima nije dovoljno da se hrane samo nacionalizmom ili klerikalizmom. Problem je što se mi koji živimo ovdje ne nalazimo ovdje. Problem je i što se zemlja, zahvaljujući pojedinim politikama i grupama, otuđuje i udaljava od ljudi. Broj onih koji nisu ovdje svaki dan je sve veći. Slobodno možemo broju onih koji su otišli pridodati broj onih koji su ovdje, a koji ovdje zapravo nisu i koji se svaki dan moraju boriti da budu ovdje i da stvore svoje mjesto za sebe, to je jednako velik izazov kao i da se zaustavi odlazak – rekao je Pupovac i dodao kao primjer da 60 posto naselja do 5000 stanovnika u Hrvatskoj nema vodu.

– Ostati ili otići i vratiti se, to će biti moguće samo ukoliko ovu zemlju učinimo boljom nego što jeste. Kada bismo se rukovodili latinskom izrekom ubi bene, ibi patria (gdje je dobro, ondje je i domovina), ova bi zemlja bila dobra za svoj narod, imala bi budućnost i perspektivu i ljudi ne bi odlazili u Austriju, Švedsku, Kanadu – naglasio je Pupovac.

Na panel-diskusiji na temu „Mladi danas: ostati ili otići“, koju je moderirao Saša Kosanović, govorili su dr sc. Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja, dr sc. Mladen Mrdalj iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj u Beogradu, Viktor Koska s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i bivši Privrednikov stipendist Dragan Janković. Istaknuto je da nisu sva iskustva izvana pozitivna i da o odlasku na Zapad ne treba govoriti samo kroz ružičaste naočale. Jer u izmijenjenoj Evropi, preplavljenoj migracionim talasima i burnim promjenama, očekivati osiguranu egzistenciju i vrtoglav uspjeh u karijeri može biti opasna zamka.

Tokom zanimljive rasprave istaknuta su i dosadašnja iskustva izbjegličke populacije iz Hrvatske i njihova snalaženja po svijetu, koja su ocijenjena kao osobita kultura nevjerojatne borbenosti u kojoj su teške situacije jaki motivatori, pri čemu se ne očekuje pomoć od države, već naporna borba u kojoj, kako je rečeno, nedostaje samo političke ideologije koja bi tu borbenost usmjerila za opće dobro u političkom i kulturološkom smislu.

Tokom panel-diskusije prevladalo je mišljenje da treba otići iz zemlje u kojoj fali budućnosti, ali isto tako ostavljena je mogućnost za povratak jer, kako je rečeno, cirkularnost i iskustvo su ono što obogaćuje. Na kraju diskusije, ponesen riječima okupljenih mladih stipendista, Srđan Kuprešanin, konzultant za investicije iz Beča, odlučio je financirati još jednu, ukupno tridesetu stipendiju što je, u očekivanju sljedećeg Kongresa Privrednikovih stipendista i srpske omladine i obilježavanja 120 godina postojanja Privrednika, najbolji poziv svima onima koji su u mogućnosti da pomognu Privrednikovoj humanitarnoj misiji stipendiranja učenika i studenata slabijih materijalnih mogućnosti.


Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or