Pamti bolje od enciklopedije - Anka Martinović Pamti bolje od enciklopedije - Anka MartinovićKrstinja, selo na sjeverozapadnim obroncima Petrove gore, nedaleko Vojnića, poznato je općinsko središte koje se, iz dana u dan, sve više razvija. Trećina stanovnika, njih više od stotinu, zaposleno je u tvornici trikotaže Beti Metlika, ostali se bave poljoprivredom, pa u mjestu gotovo da i nema nezaposlenih. Osnovna škola koju pohađaju učenici i iz okolnih sela broji više od 300 đaka. Nekoliko trgovina, pošta, ambulanta i zubar svakodnevno su na usluzi mještanima koji su autobusnim linijama izvrsno povezani s Vojnićem, Karlovcem i Zagrebom - ovako bi vjerovatno započeo novinski tekst o Krstinji, da je pisan prije nešto više od dvadesetak godina. Današnji tekst mnogo je kraći i jednostavniji.

- Desetak, uglavnom vremešnih, stanovnika sela Krstinja doslovno preživljavaju od dana do dana, u selu nema trgovine, nema liječnika, nema pošte. Velika zgrada osnovne škole zjapi prazna. Pravo je umijeće stići do liječnika u Vojniću ili Karlovcu, posla ni od korova, pa je mladost razbacana po svijetu. Nekoliko mještana srednjih godina očajnički pokušavaju vratiti bar nešto od nekadašnjeg života, no njihovi pokušaji razbijaju se pred bedemima surove, hladne i bezosjećajne državne administracije, koju ne zanima nikakav razvoj već nestanak ovog živopisnog mjesta. Zamjenik općinskog načelnika u Vojniću Nikola Škrgić objašnjava da su uz Krstinju, i mnoga druga, nekada razvijena sela na Kordunu, pred potpunim nestankom.
Kad oni koji bi se upustili u nekakav posao, stave sve na papir, uoče da je sve prilično rizično i uplaše se - Nikola Škrgić

- Prije desetak godina bojali smo se da bi povratak raseljenih u ovaj kraj mogao prestati. Danas se toga više ne bojimo, jer je povratak prestao. Sada se plašimo odlaska ono malo mladih i ljudi srednjih godina, a odlazak je već započeo. Prema svemu sudeći, uskoro će nam glavna briga biti potpuno napuštena sela i zaseoci. Zaselak Štakori već je progutala šikara, a ni Krstinji ne piše se dobro. Tračak nade još postoji. Ovaj predivan kraj pogodan je za razvoj seoskog turizma, proizvodnju voća i povrća. Međutim, kad oni koji bi se možda i upustili u nekakav posao, stave sve na papir, uoče da je sve prilično rizično i plaše se pokrenuti bilo kakvu proizvodnju – objašnjava Škrgić.

Bivši ali nikad budući matičar - Đuro MartinovićBivši ali nikad budući matičar - Đuro Martinović- Ja sam Đuro Martinović Đoko, bivši ali nikad budući matičar u Krstinji – prva je rečenica koju nam je, pri upoznavanju, izrekao vitalni 56-godišnjak, koji je 17 godina bio zaposlen kao mjesni matičar u općini Krstinja. Godišnje je obavljao između 50 i 60 vjenčanja, što je značilo, svake subote - svatovi. Nekad ih je bilo i po dva para.

- Sjećam se posljednjeg. Bilo je to 22. svibnja 1995. godine. Poslije toga, do dana današnjeg, ništa. Poslije Oluje, sve se raspalo. Nestala općina Krstinja, nestali ljudi, nestalo i moje matičarsko mjesto, nestala vjenčanja, a ja sam ni na nebu ni na zemlji. Nitko me ništa nije pitao. Do mirovine još je desetak godina, nemam nikakva primanja i čekam, a da ni sam ne znam što - rezigniran je bivši, nikad budući, matičar Đoko.

Anka Martinović udala se u Krstinju još 1950. godine i od tada živi ovdje dijeleći sudbinu sela i ljudi. Otkako joj je 1981. godine umro suprug, živi sama, a posjećuju je sinovi Mirko i Milan koji sa svojim obiteljima žive u Zagrebu i Karlovcu. Gotovo 70 godina života u Krstinji sasvim je dovoljno baki Anki da bolje od bilo kojeg povjesničara pamti sve važnije događaje u selu, sve sreće i nesreće, sve ljubavi i sve mržnje, sva vjenčanja, porode i sahrane. Ako itko u dušu poznaje kraj, to je zasigurno ova starica.
Nas dvije babe dočekale smo hrvatske vojnike na kućnom pragu, spremne na sve. Nisu nam nanijeli nikakvo zlo. Pitali su da li smo gladne - Anka Martinović
- Sve je bilo dobro do posljednjeg rata. Ljudi i selo bili su u punom cvatu. Onda nesretni rat, pa još nesretnija Oluja i ode život. Tog nesretnog kolovoza 1995. godine moji sinovi i ja nismo nikuda bježali. Oni su bili zaposleni u Karlovcu i Zagrebu, a ja sam ostala ovdje, kuda ću? Selo se ispraznilo, ostavljena stoka je lutala po cesti i poljima, a ja sam čekala vojsku, a da ni sama nisam znala koju. U susjednoj kući ostala je još jedna nepokretna baka. Najprije, 6. kolovoza, u selo su stigli Muslimani protjerani iz Bosne, ali se nisu U Drugom svjetskom ratu palo je 1062 Krstinjana - Dragan Bjelivuk U Drugom svjetskom ratu palo je 1062 Krstinjana - Dragan Bjelivukzadržavali. Sutradan, eto ti Hrvatske vojske. Nas dvije babe dočekale smo ih na kućnom pragu, uplašene, spremne na sve. Nisu nam nanijeli nikakvo zlo. Pitali su ima li koga još u selu, da li smo gladne i to je to. Sjećam se da su rekli: ‘Ako vam netko pravi štetu ili vas zlostavlja, javite nam odmah’. Ušli su u napuštenu školu, tu su dugo bili i smjenjivali se, skoro godinu dana. S njima je bio doktor, koji nas je redovno obilazio. Polako su se počeli vraćati susjedi koji su pobjegli, ali to je bivalo sve rjeđe. U posljednjih nekoliko godina nitko se nije vratio, već odlaze i oni koji su ovdje. Nema ovdje kruva - objašnjava baka Anka.

Sjeća se ona i Drugog svjetskog rata: imala je desetak godina kad su bježali od ustaša, koji su joj ubili oca. Gotovo svi punoljetni mještani Krstinje borili su se u partizanskim jedinicama u toku NOB-a, ali tu cijenu platili su ponajviše civili. Usred sela i danas gotovo neoštećen, stoji spomenik s uklesanim imenima 302 poginula borca ovog ustaničkog kraja i 759 žena, djece i staraca koje su ustaše poklali u znak odmazde.

Jedan od onih koji se još uvijek nada da će Krstinja opstati je Dragan Bjelivuk, predsjednik Općinskog vijeća u Vojniću.

- Živim u blizini Krstinje i nije mi lako gledati kako selo odumire i jednostavno nestaje. Najviše me pogodilo što je postojala namjera da se nekome budzašto proda zgrada nekadašnje škole. Na inicijativu bivših đaka iz svih krajeva svijeta, koje je ova vijest ujedinila i potaknula čak i na donacije, pokrenuo sam akciju za spas naše škole. Ubrzo se pojavio Centar za razvoj i inovacije koji će uskoro u Vojniću otvoriti svoj ured. Na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća prihvaćeno je pismo namjere, prema kojemu zgrada škole treba biti svojevrsni centar za edukaciju, podršku obiteljskim gospodarstvima i izradu projekata prema Europskim fondovima. U toku je izrada investicijske studije i vjerujem da će naša škola opet oživjeti - nada se Bjelivuk koji iznosi barem tračak optimizma u ovu priču o Krstinji.

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

generacija-1961-1962-srednje-skole-glina-obiljezila-55-godisnjicu-matureGeneracija 1961./1962. Srednje škole Glina obilježila 55. godišnjicu mature
GLINA - U subotu 27. maja 2017., učenici Srednje ekonomske škole Glina, generacija 1961./1962., obilježili su 55. godišnjicu mature.Zvonimir Jeličić,...
prica-koja-traje-skoro-150-godina-ii-dio-radovi-na-i-oko-palaic-mlinaPriča koja traje skoro 150 godina (II-dio) - Radovi na i oko Palaić mlina
Kako rekoh, pored obaveza mlinarenja, ketuši su imali i obaveze održavanja mlina, brane i okolice. Kako sam i sam proveo mnogo vremena u svom djetinjstvu...
poceli-dostavljati-tople-obroke-korisnicima-u-gradu-i-na-seluPočeli dostavljati tople obroke korisnicima u gradu i na selu
PETRINJA - Udruga Pomoć starijim osobama od početka travnja vozi svojim korisnicima svježe pripremljen obrok, ručak koji dostavljamo u domove korisnika,...
prica-koja-traje-skoro-150-godina-i-dio-palaic-mlinPriča koja traje skoro 150 godina ( I - dio ) - Palaić mlin
Kažu da se čovjek uvijek voli vratiti na mjesto koje mu je obilježilo život ili dio života posebno nekim lijepim uspomenama. Prelijep proljetni dan...

Društvo

tribina-izbrisani-srbi-nastavak-etnickog-ciscenjaTribina "Izbrisani Srbi": Nastavak etničkog čišćenja
ZAGREB - Brojka od 67.000 izbrisanih birača srpske nacionalnosti rezultat je selektivne primjene Zakona...
busije-proslavile-slavu-ako-zaboravis-odakle-si-neces-znati-ni-ko-siBusije proslavile slavu: Ako zaboraviš odakle si, nećeš znati ni ko si
BUSIJE - Seme i uspomene, ikone i slave, grumen zavičajne zemlje, kamen iz temelja nekadašnjeg doma,...
potpisani-ugovori-o-izgradnji-261-stana-za-izbeglice-u-13-opstinaPotpisani ugovori o izgradnji 261 stana za izbeglice u 13 opština
VALJEVO - U okviru potprojekta 4 Regionalnog stambenog programa danas su potpisani ugovori za izgradnju...

Novosti

nastavak-sudjenja-kapetanu-draganuNastavak suđenja Kapetanu Draganu
SPLIT - I danas je, pred Županijskim sudom u Splitu, nastavljeno suđenje za ratni zločin Draganu...
na-sudjenju-kapetanu-draganu-svjedoci-pohvalno-o-optuzenomNa suđenju kapetanu Draganu svjedoci pohvalno o optuženom
SPLIT - Pred Županijskim sudom u Splitu, gdje je nastavljeno suđenje za navodni ratni zločin Draganu...
linta-nalozi-za-privodjenje-76-srba-iz-bjelovarskog-kraja-su-nastavak-lova-na-protjerane-srbeLinta: Nalozi za privođenje 76 Srba iz bjelovarskog kraja su nastavak lova na protjerane Srbe
BEOGRAD - Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da odluka hrvatskog pravosuđa da...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

dusanka-popovic-cilj-udruzenja-banijaca-je-da-se-tradicija-prenese-na-mladja-pokoljenjaDušanka Popović : Cilj "Udruženja Banijaca“ je da se tradicija prenese na mlađa pokoljenja
BEOGRAD - U Etnografskom muzeju u Beogradu prethodnog vikenda svečano je obilježen jubilej 10 godina...
izlozbom-nasa-banija-zavicajno-udruzenje-banijaca-obiljezilo-jubilejIzložbom "Naša Banija" Zavičajno udruženje Banijaca obilježilo jubilej
BEOGRAD - Dana 27.5.2017. u Etnografskom muzeju u Beogradu, Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i...
prosirena-kronika-genocidaProširena kronika genocida
VOJNIĆ - "Radio sam svoj seljački i kovački posao"; svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945; Kordun,...
bogatstvo-folklornog-stvaralastva-u-petrinji-po-18-putBogatstvo folklornog stvaralaštva u Petrinji po 18. put
PETRINJA - U organizaciji Folklornog ansambla Petrinjčica, na gradskom Rukometnom igralištu održana je...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

novi-zamjenici-gradonacelnika-grada-glineNovi zamjenici gradonačelnika Grada Gline
GLINA - Stjepan Kostanjević gradonačelnik je Gline već godinu i pol, a povjerenje birača, kao HDZ-ov kandidat, za obnašanje dužnosti gradonačelnika u...
dss-poziva-sve-glasace-da-izadju-na-lokalne-izbore-u-drugom-kruguDSS poziva sve glasače da izađu na lokalne izbore u drugom krugu
ZAGREB - Zbog interesa srpske zajednice i odgovornosti prema srpskom narodu Demokratski savez Srba je pozvao sve glasače da izađu na lokalne izbore u...
sdss-dvor-uspjeh-za-vijece-i-nacelnika-veliki-podbacaj-za-dozupanaSDSS Dvor: Uspjeh za vijeće i načelnika, veliki podbačaj za dožupana
DVOR NA UNI - Izvršni odbor Općinske organizacije SDSS-a Dvor sinoć je analizirao izborni rezultat za načelnika općine, općinsko vijeće i zamjenika...