milojko budimir BEOGRAD/ZAGREB - Iz ladice neriješenih pitanja Srbije i Hrvatske iskočila je posljednjih dana stara devizna štednja, odnosno neisplaćeni ulozi položeni do 27. aprila 1992. godine u filijale banaka bivše SFRJ koje su svoje sjedište imale u susjednoj zemlji. Naime, Ministarstvo financija Srbije uputilo je poziv državljanima bivših jugoslavenskih republika da prijave svoja potraživanja, a to je učinilo na temelju uredbe srpske vlade o postupku za utvrđivanje prava na isplatu devizne štednje građana i tamošnjeg zakona o reguliranju javnog duga. Prilikom evidentiranja imovine izbjeglih i prognanih Srba provedenog 1996. godine, bilo je prijavljeno ukupno 180 milijuna tadašnjih njemačkih maraka i 3,5 milijardi nekadašnjih jugoslavenskih dinara položenih u hrvatskim poslovnicama banaka, uz 600 milijuna dinara u vrijednosnicama. Štediše su uglavnom bili klijenti nekadašnje Jugobanke ili neke druge banke s centralom izvan Hrvatske, čije su filijale na ratom zahvaćenim ili okupiranim područjima prestale poslovati.

Novouspostavljena država Hrvatska bila je zauzela princip teritorijalnosti, pa je do 6. jula 1992. godine svim svojim građanima dopuštala da štednju iz spomenutih banaka prebace u hrvatske banke i da sredstva koriste po Zakonu o pretvaranju stare devizne štednje u javni dug države. Taj je rok tokom ratnih godina prolongiran, ali samo za hrvatske prognanike, zarobljenike srpskih logora i slične kategorije stanovništva, dok su oni iz ratom zahvaćenih područja i okupiranih gradova ostali bez tih mogućnosti.

Pretpostavlja se da je samo oštećenih štediša Jugobanke bilo deset hiljada. Učinjena im nepravda još nije ispravljena, a u vrijeme kada je Hrvatska problem stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci podizala na najviši europski nivo, Srbija je stajala po strani, pa su se problemi štediša našli jedino pred Komisijom za sukcesiju imovine bivše SFRJ, koja se već godinama ne sastaje.

- Većina štediša pokušavala je svih ovih godina doći do bilo kakve informacije o mogućnostima isplate stare devizne štednje. U vezi one u Jugobanci, obraćali su se različitim institucijama u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, ali bez ikakvog uspjeha. Mnogi su tako postali socijalni slučajevi, unatoč pozamašnim deviznim ulozima - ističe Milojko Budimir, predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske.

Budimir podsjeća na zahtjev upućen Saboru da se donese zakonsko rješenje po kojem bi ta štednja, kao i za državljane Republike Hrvatske s prebivalištem u Hrvatskoj, bila pretvorena u javni dug i isplaćivana sukcesivnim isplatama kroz određeno razdoblje. Prema novim mjerama Vlade Srbije, štediša je uz prijavu dužan podnijeti ovjerenu kopiju osobne iskaznice, originalnu deviznu knjižicu, izjavu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da štednju nije prenio na drugo lice, potvrde nadležnih organa i institucija bivših republika na čijem teritoriju su bile poslovnice banaka u kojima je položena štednja, potvrde da nije ostvario svoje pravo ili da mu ono nije bilo priznato od strane bivših republika, izvod iz matične knjige vjenčanih ili drugi dokument iz kojeg se vidi promjena imena, izvod iz matične knjige rođenih maloljetnih nasljednika štednje…

Unatoč dobroj namjeri Ministarstva financija Srbije, s obzirom na toliku potrebnu dokumentaciju malo je onih koji vjeruju da će im nakon četvrt stoljeća čekanja napokon biti vraćena nepravedno uskraćena devizna štednja. Tu je i pitanje troškova ovjere svih tih dokumenata, ovlaštenih prijevoda na srpski jezik i pravne pomoći na trnovitom administrativnom putu. Predstavnici izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske smatraju da bi svakako trebalo pojednostaviti cijeli postupak.

- Očekujemo da će i ostale institucije Republike Srbije dati doprinos rješavanju drugih problema izbjeglih i prognanih iz Hrvatske, poput oduzetih stanarskih prava, neisplaćenih penzija, privatizacijskih malverzacija i ostalih potraživanja na koja se Hrvatska obavezala Bečkim sporazumom o sukcesiji iz 2001., Sarajevskom deklaracijom iz 2005. i zaključcima ministarskih konferencija iz 2010. i 2011. godine - kaže Budimir.

Stari devizni štediše svoja potraživanja mogu podnijeti osobno ili poštom Upravi za javni dug Ministarstva financija u Beogradu i to do 23. februara 2018. godine, kada ističe godina dana od objavljivanja javnog poziva. O utvrđivanju prava na isplatu devizne štednje Uprava će odlučivati najkasnije u roku 120 dana od isteka roka za podnošenje prijava. Nažalost, time se neće riješiti problem isplate stare devizne štednje u beogradskoj JIK banci, koja je u Kninu imala ekspozituru za koju je bila nadležna filijala u Beogradu: naime, oni su, slučajno ili namjerno, srpskim Zakonom o regulisanju duga SR Jugoslavije po osnovu devizne štednje građana iz 2002. godine svrstani među one koji su uloge imali kod banaka lociranih izvan Srbije, pa će svoju teškom mukom stečenu ušteđevinu moći potraživati tek i ako ikada bude sproveden zasad mrtvi ugovor o sukcesiji između bivših republika nekadašnje državne zajednice.  Vezane vijesti:
  Isplatom stare devizne štednje ispraviće se nepravda koja je nanešena bivšim štedišama
  Poziv štedišama banaka bivše SFRJ da prijave potraživanja
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

gljive-ukrasi-banijskih-sumaGljive - ukrasi banijskih šuma
Nije moderno ali je korisno, bar ja mislim tako i pokupim malce i zaputim se u jednu od mnogobrojnih, prelijepih i raznolikih banijskih šuma.Dan je...
ubijanje-srba-u-sisku-1991-1992-godineUbijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine
Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da...
casni-krstovi-na-mjestima-unistenih-pravoslavnih-hramova-na-banijiČasni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji
PETRINJA - Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih...
optuznica-protiv-dvojice-okrivljenika-zbog-ratnog-zlocina-u-volinjiOptužnica protiv dvojice okrivljenika zbog ratnog zločina u Volinji
ZAGREB - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv državljanina Republike Srbije (1968.) i državljanina Bosne i Hercegovine...

Društvo

izumire-selo-genijalacaIzumire selo genijalaca
PODUM - Mnoga povratnička sela imaju neku svoju priču. Zajedničko im je da su nekada bila puna života, a...
u-zemunu-obiljezena-26-godisnjica-zlocina-na-koranskom-mostuU Zemunu obilježena 26. godišnjica zločina na Koranskom mostu
ZEMUN - Dana 21. septembra u Zemunu je obilježeno  26 godina od zločina na Koranskom mostu u...
zbog-novca-nije-odrzan-jubilej-formiranja-pete-kordunaske-udarne-brigadeZbog novca nije održan jubilej formiranja Pete kordunaške udarne brigade
Na samoj granici Bosne i Hercegovine, u Petrovoj poljani u općini Vojnić, prije 75 godina, 16. septembra...

Novosti

hapsenja-bucna-sudjenja-u-tisiniHapšenja bučna, suđenja u tišini
BEOGRAD - Dokumentaciono-informativni centar Veritas upozorava da su hrvatski sudovi ovog meseca...
hrvatski-ratni-veterani-traze-prognanici-su-agresoriHrvatski ratni veterani traže: Prognanici su agresori?!
ZAGREB - Udruženja hrvatskih ratnih veterana insistiraju da u tekstu novog zakona o braniteljima ostane...
strah-u-vodotecuStrah u Vodoteču
VODOTEČ - Selo Vodoteč u Ličko-senjskoj županiji, sedam kilometara udaljeno od Brinja, krasio je...

Kultura

veljko-ostojic-trag-i-sjecanjeVeljko Ostojić: Trag i sjećanje
Gledam ova brdaprepuna zelenila ,njihove poljane milekoje su nam život bileNekada plodne poljanice...
mala-gospojina-u-pakracuMala Gospojina u Pakracu
Rođenje Presvete Bogorodice ili kako se u narodu naziva, Mala Gospojina, obilježena je 21. septembra u...
oluja-razvejala-bacuske-tamburase"Oluja" razvejala bačuške tamburaše
Sve bačuške tamburaše, članove nekad čuvenog orkestra, ratni vihor je rasuo u daljini, a svake godine se...
18-31-krajiski-likovni-salon-od-13-oktobra18 (31) Krajiški likovni salon od 13. oktobra
Krajiški likovni salon biće otvoren 13. oktobra 2017. u Galeriji Muzeja želјeznica Srbije (Nemanjina 6,...

Oluja

franjo-hvala-ti-sto-si-nas-proterao-tekst-zrtve-oluje-koji-tera-na-razmisljanje"Franjo, hvala ti što si nas proterao": Tekst žrtve "Oluje" koji tera na razmišljanje
„Da smo ostali dolje, neko bi možda uspio kao i ovdje, ali većina nas bi se oslanjala na roditeljske veze za zaposlenje, ostali na roditeljskim...
svjedocenja-prezivjelih-iz-grubora-gosica-i-varivodaSvjedočenja preživjelih iz Grubora, Gošića i Varivoda
Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta 1995. i o njemu su poznati brojni fakti. Pokojni Božo Knežević snimio je sjajan dokumentarac “Oluja...
bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...

Politika

pupovac-referendum-o-pravima-manjina-veoma-opasan-projekatPupovac: Referendum o pravima manjina veoma opasan projekat
ZAGREB - Predsednik SDSS-a i predsednik Srpskog nacionalnog veća Milorad Pupovac ocenio je da je inicijativa o održavanju referenduma o ljudskim i...
dss-napad-na-bjelajca-pokazuje-u-kakvim-uslovima-zivi-vecina-pripadnika-srpske-zajedniceDSS: Napad na Bjelajca pokazuje u kakvim uslovima živi većina pripadnika srpske zajednice
ZAGREB - Demokratski savez Srba  danas je najoštrije osudio napad na svog stranačkog kolegu - zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda...
sdss-osudio-pokusaj-fizickog-napada-vijecnika-hsp-a-na-zamjenika-zupana-bjelajcaSDSS osudio pokušaj fizičkog napada vijećnika HSP-a na zamjenika župana Bjelajca
SISAK - Predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a Boro Rkman, vijećnica županijske Skupštine Sisačko-moslavačke županije Mirjana Oluić-Voloder i vijećnik Branko...