Stradanja srpskog naroda u dvadesetom veku i grubo falsifikovanje činjenica. Odgovornost za zločine nad Srbima u Hrvatskoj Tito pripisao nemačkom okupatoru
Ustaški dželat "po obavljenom poslu" u Jasenovcu Ustaški dželat "po obavljenom poslu" u JasenovcuVeć godinama unazad početkom avgusta svedoci smo gotovo šablonizovanog scenarija koji se odvija u Hrvatskoj. Govor mržnje, grubo falsifikovanje istorijskih činjenica, neodmerene izjave najodgovornijih državnika, optuživanje Srba i Srbije za sve nedaće ovog sveta, sve je glasnije, a kulminacija se završava na dan "Oluje" ustaškim pokličem "Za dom spremni".

Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju sve je očigledniji nacionalizam i raspiruju ga političke stranke koje napuštaju svoje demohrišćanske korene i usmeravaju ga u političkom delovanju u savezu s onima koji ne samo da su nacionalisti nego zastupaju i pronacističke, odnosno proustaške stavove.

Brisel i Vašington o tome ćute. Povremeno su spremni da nas upozore da zaboravimo prošlost, da zaboravimo šta nam se događalo u prošlom veku, da zaboravimo istoriju, da se okrenemo budućnosti i da gradimo drugačije Srbiju, drugačije odnose u okruženju.

Ne sumnjajući nimalo u njihove dobre namere, ponekad im je teško objasniti da, nažalost, Srbi i Srbija ne mogu da pobegnu od istorije, da je ona isprepletana sa svim onim što nam se i danas dešava. Susrećemo se sa njom na svakom koraku naše svakodnevice, a pogotovu početkom avgusta, pišu "Večernje Novosti".

Kad neko kaže da je 250.000 ljudi proterano sa svojih vekovnih ognjišta da bi bila sprečena neka "nova Srebrenica", onda moramo da se pozovemo na istoriju i da ga podsetimo na mnogobrojne "Srebrenice" u prošlom veku.

Rehabilitacija Stepinca, poništenje presude Glavašu, ustaški pozdravi na javnim skupovima, uzvikivanje parole "Za dom spremni" na svakom koraku ne da samo podsećaju na prošlost nego nagoveštavaju povratak u prošli vek. U devedesete, sedamdesete, u 1941. godinu i na, već pomalo zaboravljenu 1914.

I eto nas opet u susretu sa istorijom, sa dalekom 1914. i terorom i krvoprolićem u Srbiji posle austrougarskog napada. Niko u Srbiji nije mogao da razume mržnju "braće" sa one strane triju reka, s kojom su kidisali na srpske vojnike i civilno stanovništvo. Kako su se oni držali kada su u leto 1914. krenuli da porobe Srbiju, najbolje ilustruju podaci o broju odlikovanih vojnika i oficira - Hrvata za podvige u tom pohodu. Za "junačko držanje" u Mačvi, 1. novembra 1914, stotinu njih je odlikovano i unapređeno... Neki su dobili i najviša odlikovanja koja su uopšte postojala u carstvu Habzburga - Orden viteza Marije Terezije, koji je odlikovanom automatski donosio baronsku titulu, austrijsko, odnosno mađarsko plemstvo.

Prilikom drugog prelaska preko Drine, 2. septembra 1914. godine, pripadnici 42. domobranske, Vražje divizije, čiji je pripadnik bio i Josip Broz, potonji maršal Jugoslavije, naneli su ogromne gubitke Drinskoj diviziji II poziva... Područje na kome je operisala ova divizija najteže je stradalo u Prvom svetskom ratu. Prema popisu stanovništva iz 1910. godine, Podrinje je imalo 242.420 stanovnika, a deset godina kasnije 186.627. Prema austrijskom popisu iz jula 1916, Šabački okrug je imao 76.706 ljudi manje nego 1910. Broj muškaraca smanjen je za 57.968, a žena za 18.738.

Tito, Vladimir Bakarić i Ivan Stevo Krajačić,Tito, Vladimir Bakarić i Ivan Stevo Krajačić,Jedno od divljanja austrougarskih vojnika 1914. godine u Mačvi zabeleženo je u selu Dublje kod Šapca. Srpski vojnici su u jednoj kući našli šestoro zaklane dece. U sledećoj, naišli su na četvoro mališana sa odsečenim glavama stavljenim pored njih, a na petom je ostala glava da visi...

I posle rata, stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Beograd je oprostio i pružio ruku za istorijsko pomirenje.

Austrijski istoričar Jedlička je pisao da se ni u jednoj državi nastaloj na ruševinama Habzburškog carstva nije tako blagonaklono odnosilo prema bivšim oficirima austrougarske vojske kao u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U novu, jugoslovensku, vojsku primani su čak i najosvedočeniji neprijatelji Srbije, generali austrougarske vojske, kakav je bio slučaj sa zloglasnim guvernerom Srbije za vreme okupacije, Hrvatom Salisom Sevisom, koji je u Beogradu javno upozoravao Srbe da Austrougarska ima dovoljno vešala za celu Srbiju...

U jugoslovensku vojsku primljen je odmah posle proglašenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Slavko Kvaternik, koji će u aprilu 1941. proklamovati hrvatsko-muslimansko ustašku državu. Iako poznat kao izraziti "srbožder", primljen je u jugoslovensku vojsku sa činom više - potpukovničkim. Postavljen je za komandanta garnizona u Celju. Doživeo je i tu čast da ga kralj Aleksandar 1918. primi u "naročitu audijenciju" i, zatim, odlikuje ga Ordenom belog orla.

Svi ovi bivši austrougarski oficiri, primljeni sa činom više u jugoslovensku vojsku, uglavnom, nisu ostali verni zakletvi koju su položili Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevini Jugoslaviji. Neki su je pogazili takoreći odmah, stavivši se u službu neprijateljskih država, a neki 1941, kada je osnovana vojska ustaške države, u njoj se našlo ravno - 3.600 oficira jugoslovenske vojske, među kojima - 31 general, 228 pukovnika, 245 potpukovnika, 254 majora, 1.005 kapetana, 417 poručnika...

Glasnogovornici nove Hrvatske ne žele da shvate da su Drugim svetskim ratom i zločinom nad Srbima u NDH duboko poremećeni odnosi između dva najbrojnija naroda bivše Jugoslavije i da se jedino mogu prevazići samo suočavanjem sa svim dimenzijama tog velikog zločina, a ne njegovim ignorisanjem.

Nažalost, i ovde moramo još jednom da spomenemo Josipa Broza Tita, koji je učinio medveđu uslugu i Srbima i svojim sunarodnicima. Licitiranjem brojem jasenovačkih i drugih zločina, koje je sam započeo. On je jula 1961, u Titovom Užicu izjavio da su ustaše pobile "na stotine i hiljade Srba i hrvatskih rodoljuba".

Jedna od najotužnijih stranica jasenovačke tragedije je upravo licitiranje brojem žrtava, koje traje, evo, već punih 75 godina. Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača prijavila je Međunarodnom sudu u Nirnbergu da je u Jasenovcu ubijeno 600.000 ljudi. Herman Nojbaher, Hitlerov opunomoćeni ministar za jugoistok, pisao je da je u logoru Jasenovac ubijeno 225.000 Srba. Nemački komandant jugoistoka general Aleksandar Ler navodio je 400.000 žrtava u NDH, a istu cifru pominjao je nemački general hrvatskog porekla Lotar Rendulić. Njegov kolega Ernest Fik je idejnom tvorcu Holokausta, generalu Hajnrihu Himleru, 16. marta 1944. pisao je da su ustaše pobile "600.000-700.000 Srba".

Ustaše su 22. aprila i 1. maja 1945. do temelja srušile jasenovački logor i spalili arhivu, a jedino nisu uspeli da spale sve tek pobijene logoraše i peć u ciglani, u kojoj su spaljivali žive ljude. Ono što nisu stigle da sruše ustaše, uradila je tek uspostavljena komunistička vlast u Hrvatskoj. Naložila je da se do temelja ukloni zid oko jasenovačkog logora, poruše sve stražarnice i osmatračnice, žičane ograde i poljski bunkeri. Srušena je i ciglarska peć, koju su ustaše bile pretvorile u krematorijum.

Zločini 42. vražje divizije u MačviZločini 42. vražje divizije u MačviSedam godina kasnije 27. jula 1952, na godišnjicu jednog od težih ustaških zločina nad Srbima, u Glini, Tito je odgovornost za zločine nad Srbima, Jevrejima i Ciganima, izvršen u NDH, skinuo s leđa ove zločinačke države i pripisao ga nemačkom okupatoru!

Bivši zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić sumnjičavo je februara 1981. u zagrebačkoj katedrali pomenuo "onih 40.000 žrtava koje se pripisuju Jasenovcu", a prvi predsednik samostalne Hrvatske, Franjo Tuđman, pred raspad bivše Jugoslavije pisao je da je u Jasenovcu "stradalo oko 30.000-40.000 osoba". Tek 2013, 33 godine posle Titove smrti, saradnici Spomen-područja u Jasenovcu sačinili su privremeni, nepotpuni spisak od 83.145 jasenovačkih žrtava, a Muzej genocida u Beogradu registrovao je imenom i prezimenom više od 88.000 žrtava logora u Jasenovcu.

Patrijarh German je na osvećenju Hrama Svetog Jovana Krstitelja, sada manastira, u Jasenovcu, 2. septembra 1984. rekao:

"Braćo, da praštamo - moramo jer je to jevanđelska zapovest, ali da zaboravimo - ne možemo. Neka praunuci praunuka naših znaju da je onaj ogromni betonski cvet na Polju jasenovačkom svedok jednog bezumlja, koje nikada više ne sme da se ponovi."

Oprostiti, ali i podsetiti da se početkom jula 1966, na otvaranju spomenika u Jasenovcu, nije pojavio glavni domaćin, predsednik Sabora Hrvatske Ivan Stevo Krajačić, koji je umesto u Jasenovac otišao u obližnji Lipik - u lov. Po završetku lova u Jasenovcu pripiti Krajačić je predsedniku boračke organizacije Srbije, Radisavu Nedeljkoviću, koji je predvodio delegaciju Srbije na otvaranju jasenovačkog spomenika, rekao:

- Malo smo vas ovdje pobili!

KONAČAN BROJ ŽRTAVA

Na osnovu dosadašnjih istraživanja, beogradski istoričar Dragan Cvetković procenjuje da konačni broj žrtava u Jasenovcu iznosi između 122.300 i 131.100 ljudi, žena i dece. I da su ustaše, pored Jasenovca, u drugim logorima i na kućnim pragovima širom Bosne i Hercegovine i Hrvatske pobile i u jame bezdanke bacili još 345.000 Srba.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

slava-kola-srpskih-sestara-parohije-kostajnickeSlava kola srpskih sestara parohije kostajničke
HRVATSKA KOSTAJNICA - U subotu 12. avgusta 2017.god. „kolo srpskih sestara“ parohije kostajničke već treću godinu zaredom proslavilo je svoju zaštitnicu...
pas-napao-jednogodisnje-dijete-u-petrinjiPas napao jednogodišnje dijete u Petrinji
PETRINJA - U ponedeljak 14. avgusta oko 18:30 na nasipu u blizini Gavrilovićevog igrališta, točnije pored staze koja vodi prema Sajmištu, veliki žuti pas...
posluzio-se-otkljucanim-vozilom-pa-sletio"Poslužio" se otključanim vozilom pa sletio
GLINA - U ponedjeljak, 14. kolovoza oko 21.40 sati, u Frankopanskoj ulici u Glini, na štetu 28-godišnjaka počinjeno je kazneno djelo neovlaštena uporaba...
milan-lazic-iz-hajtica-kako-su-nas-tjeraliMilan Lazić iz Hajtića: Kako su nas tjerali
HAJTIĆ - Na samom početku 20. stoljeća, u brdskom selu Hajtić, niti desetak kilometara jugoistočno od Gline, živjelo je gotovo 500 mještana. Stotinu...

Društvo

sjecanje-na-ljeto-1942-u-slobostiniSjećanje na ljeto 1942. u Sloboštini
SLOBOŠTINA - U zapadnoslavonskom selu Sloboština, u općini Brestovac, održana je komemoracija za 1368...
srbi-u-hrvatskoj-u-misjoj-rupiSrbi u Hrvatskoj u mišjoj rupi
BEOGRAD - Srbi u Hrvatskoj danas žive na ivici dostojanstva, getoizovani, omalovažavani na svakom koraku...
pet-prioritetnih-pitanja-srba-u-hrvatskojPet prioritetnih pitanja Srba u Hrvatskoj
U autorskom tekstu za ugledni beogradski list “Politika” predsjednik Samostalne demokratske srpske...

Novosti

odgadja-se-primjena-poreza-na-nekretnineOdgađa se primjena poreza na nekretnine
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT rekao je kako u ovom trenutku u vladajućoj...
u-donjem-lapcu-ukradena-dvojezicna-tablaU Donjem Lapcu ukradena dvojezična tabla
DONJI LAPAC - Nestanak table s nazivom mesta Donji Lapac, pisanog latinicom i ćirilicom, u noći između...
branitelji-sprijecili-odrzavanje-sabora-moropolacanaBranitelji spriječili održavanje Sabora Moropolačana
BEOGRAD - Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao skandaloznu činjenicu da su...

Pretraga sajta

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

banijski info portal gif

Kultura

nesvakidasnji-osjet-dodiraNesvakidašnji osjet dodira
KRNJAK - Da li je Kordun novo rasadište likovnih talenata, mladih Srba povratnika? Na to je pitanje...
srbi-da-se-okupe-na-proslavi-700-godina-manastira-krupaSrbi da se okupe na proslavi 700 godina Manastira Krupa
OBROVAC - Njegovo preosveštenstvo episkop dalmatinski Fotije izrazio je nadu da će obilježavanje 700...
predsjednik-skd-prosvjeta-kod-gradonacelnika-zagrebaPredsjednik SKD "Prosvjeta" kod gradonačelnika Zagreba
ZAGREB - Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, sa suradnicima, primio je danas, u Gradskoj upravi...
veljko-ostojic-moj-gradVeljko Ostojić: Moj grad
Možda me neka oluja bolna donese opet na vrata svoja ,umoran tada na pragusvome ću statiza Krajinu...

Oluja

proces-tihog-egzodusa-srba-iz-hrvatskeProces tihog egzodusa Srba iz Hrvatske
Ako sledeće godine stupi na snagu porez na nekretnine prema kojem će vlasnici kuća ili stanova u kojima ne žive plaćati skoro tri puta skuplju taksu,...
pored-svih-tih-ustasa-i-cetnika-sto-ce-nam-dva-dzentlmenaPored svih tih ustaša i četnika, što će nam dva džentlmena?
Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8....
oprostaj-od-jedne-licke-bakeOproštaj od jedne ličke bake
- Šta piše ovdje?- Ne znam, dijete moje, ja ne znam čitati.- A zašto, baba?- Nijesam išla u školu zbog rata.- Hoće li tako biti i sa mnom?- Ma, neće –...

Politika

dragana-jeckov-vazno-nam-je-obrazovanje-na-srpskom-jeziku-i-cirilicnom-pismuDragana Jeckov: Važno nam je obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu
ZAGREB - Dragana Jeckov, prva saborska zastupnica SDSS-a, koja je u utorak prisegnula pred Hrvatskim saborom, najavila je da će u fokusu njezina...
prof-dr-milorad-pupovac-novi-predsjednik-sdss-aProf.dr. Milorad Pupovac novi predsjednik SDSS-a
BOROVO SELO - Jednoglasnom odlukom Glavne Skupštine prof.dr. Milorad Pupovac novi je predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Nakon punih...
dss-cilj-nam-je-da-srbi-u-hrvatskoj-ostanu-opstanu-i-razvijaju-seDSS: Cilj nam je da Srbi u Hrvatskoj ostanu, opstanu i razvijaju se
VUKOVAR - Rukovodstvo Demokratskog Saveza Srba (DSS) održalo je u utorak 27.06.2017. godine konferenciju za medije u Vukovaru povodom obilježavanja...