Ratni put bivšeg SKOJ-evca, partizana i logoraša: Bogdan Petković, umirovljeni oficir JNA, bio je tokom života i njemački zarobljenik i Titov partizan, a svoje dane u ustaškom logoru Jasenovac ovjekovječio je u knjizi
Bogdan Petković Bogdan PetkovićNekoliko je životnih situacija u kojima sam mogao izgubiti glavu, uz ostalo i u Jasenovcu, prisjeća se Bogdan Petković, umirovljeni potpukovnik JNA i autor knjige "Sto trideset pet dana u logoru Jasenovac", svoga burnoga života. Razgovaramo s njime u njegovu rodnom selu Gornji Marinkovac, u moslavačkoj općini Dubrava. Njegov neobičan ratni put počinje u novembru 1942. godine, kad su ga Nijemci poslali na prisilni rad u Beč.

- U aprilu 1943. godine otac mi se teško razbolio pa mi je odobreno 14 dana da ga posjetim, no vlasti NDH odbile su mi dati papire za ulazak u tadašnju državu. Unatoč tome, nekolicina nas uspjela je ući u NDH. Bili smo u strahu da nas ustaška vlast ne uhapsi: čuli smo da su Nijemci bolesne zarobljenike iz Aprilskog rata puštali kući u Srbiju, ali bi ustaše upadale u vlak u Novskoj i odvodile ih u Jasenovac - pripovijeda nam naš sugovornik.

Kad se napokon domogao rodnog sela, preko poznanika se uključuje u Narodnoslobodilački pokret, pa se nakon učlanjenja u SKOJ već potkraj ljeta 1943. godine pridružuje Moslavačkom partizanskom odredu, u sklopu kojeg ubrzo postaje komesarom čete. Istu će dužnost obavljati i u Brigadi "Matija Gubec" koja je formirana u decembru te ratne godine, a sredinom marta 1944. godine priključit će se Drugoj moslavačkoj brigadi. No nju su već u martu 1944. godine razbili Nijemci kod Oborova.

Petković (lijevo) u partizanima 1945. godinePetković (lijevo) u partizanima 1945. godine- Kad sam vidio da naš otpor jenjava, pokušao sam se izvući, unatoč tome što sam bio ranjen, najprije u ruku, a potom, čak dvaput, i u nogu. Pomišljao sam tada i da se sam ubijem, no ipak sam se odlučio predati. Tako sam s drugim ranjenim zarobljenicima upućen u zagrebačku bolnicu Sveti Duh: ondje su nas Nijemci, ne ulazeći previše u detalje, brojali kao ovce, a kad me napokon jedan podoficir iz bolničke administracije pitao za podatke, kazao sam mu odakle sam, ali i prešutio činjenicu da sam pravoslavac - nastavlja Petković svoju životnu priču.

Iz bolnice je upućen u logor na zagrebačkom Kanalu. Mislio je da će ući u njemačku kvotu za razmjenu zarobljenika, ali ga je netko od njegovih supatnika odao tamošnjoj upravi, pa je prepušten ustašama. Nakon brojnih saslušanja po zatvorima endehazijske metropole, početkom oktobra 1944. godine otpremljen je u Jasenovac. Ondje će provesti 135 dana, koliko stoji i u naslovu knjige njegovih sjećanja na to doba.

Nakon oslobođenja, doznao je da mu je život spasio bivši šef njegova strica, koji je u međuraću bio policajac na Sušaku.

- Taj se čovjek kasnije pridružio partizanima i tom je prilikom ispričao da me je umjesto na vješala poslao u Jasenovac, čime mi je zapravo omogućio da preživim - objašnjava Bogdan za "Portal Novosti", pa odmah nastavlja s pričom o svojoj logoraškoj odiseji.

- Čuli smo i prije za jasenovačke strahote, ali smo mislili da će tada, kad su Nijemci gubili na svim frontovima, uvjeti u ustaškom logoru ipak biti bolji. Kako smo se samo prevarili - kaže nam. Dani u Jasenovcu bili su teški. Naporno se radilo, a logoraši su svakodnevno maltretirani na različite načine, uz ostalo i izgladnjivanjem: svakodnevno bi dobivali tek pokoji zalogaj rijetke i nezasoljene pure.

- Osim stražara, mučili su nas i šegrti, djeca između jedanaeste i četrnaeste godine čiji su očevi poginuli u ustašama - prisjetio se Petković.

Nedugo nakon njegova dolaska, to je ustaško gubilište posjetila međunarodna komisija, naš sugovornik ne zna točno kakva.

- Kad su vidjeli koliko je teško stanje u Jasenovcu, neke su logoraše nastojali spasiti slanjem na rad u Treći Rajh, premda zapravo ondje više nije bilo potrebe za radnom snagom. I sam sam bio među njima: poslali su nas u okolicu Linza, gdje isprva nisu znali što bi s nama. Nakraju smo radili na izgradnji skloništa, sve dok Amerikanci nisu ušli u grad - kaže Bogdan, koji se u junu 1945. godine vratio u oslobođenu Jugoslaviju, da bi već za koji mjesec bio raspoređen u diviziju KNOJ-a u Beogradu, gdje je radio kao oficir-radiotelegrafist.

Za svoje je vojne karijere služio u Knjaževcu, Splitu i Ljubljani, a 1961. godine upućen je u Travnik, gdje će 1972. godine doživjeti zasluženo umirovljenje. Tumači nam kako je nastajala njegova knjiga sjećanja na jasenovačke dane.

Bogdan Petkovic 4 horz - Često sam razgovarao s Milošem Bjelovitićem koji je pisao o stradanjima u NDH i koji me natjerao da se i sam prihvatim istog posla: "Ako mi to ne uradimo, nitko neće", kazao mi je. Tako sam započeo pisati, misleći da će se moja sjećanja jedva dočekati. Nažalost, bila je to velika naivnost. Knjigu mi nije bilo teško napisati, ali je bio golem problem pronaći izdavača koji će je štampati. Obraćao sam se prvo Ministarstvu prosvjete i drugim institucijama Republike Srpske, ali mi nisu ni odgovorili. Kontaktirao sam potom hrvatsko Ministarstvo kulture, ali opet ništa. Novac sam naposljetku prikupio od gradskih vlasti Banjaluke, logoraških udruženja i jednog osiguravajućeg društva, pa su moje uspomene 2008. godine napokon dospjele pred širu javnost - dodaje. Naš sugovornik kaže da je tokom rada na knjizi pročitao gomilu dostupne građe o Jasenovcu.

- Potkraj osamdesetih prošlog vijeka vodio sam polemiku u beogradskom Svetu sa "stratezima" koji su tvrdili da je ranije oslobođenje logora sprečavao Vlado Bakarić. Pobijao sam te tvrdnje, jer sam kao partizan iskusio kakve su se krvave borbe vodile na području između pruge Zagreb-Beograd i rijeke Save. Uostalom, na tom sam terenu i sam bio zarobljen - zaključuje Bogdan Petković, koji se i danas ne može načuditi različitim interpretacijama o broju žrtava jasenovačkog logora smrti, počesto bez ikakvog utemeljenja na pravovaljanim dokazima. Smatra da je tome pridonijelo i to što se nakon 1945. godine, dok je još bilo preživjelih, propustilo napraviti poimenične popise.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

gljive-ukrasi-banijskih-sumaGljive - ukrasi banijskih šuma
Nije moderno ali je korisno, bar ja mislim tako i pokupim malce i zaputim se u jednu od mnogobrojnih, prelijepih i raznolikih banijskih šuma.Dan je...
ubijanje-srba-u-sisku-1991-1992-godineUbijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine
Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da...
casni-krstovi-na-mjestima-unistenih-pravoslavnih-hramova-na-banijiČasni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji
PETRINJA - Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih...
optuznica-protiv-dvojice-okrivljenika-zbog-ratnog-zlocina-u-volinjiOptužnica protiv dvojice okrivljenika zbog ratnog zločina u Volinji
ZAGREB - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv državljanina Republike Srbije (1968.) i državljanina Bosne i Hercegovine...

Društvo

izumire-selo-genijalacaIzumire selo genijalaca
PODUM - Mnoga povratnička sela imaju neku svoju priču. Zajedničko im je da su nekada bila puna života, a...
u-zemunu-obiljezena-26-godisnjica-zlocina-na-koranskom-mostuU Zemunu obilježena 26. godišnjica zločina na Koranskom mostu
ZEMUN - Dana 21. septembra u Zemunu je obilježeno  26 godina od zločina na Koranskom mostu u...
zbog-novca-nije-odrzan-jubilej-formiranja-pete-kordunaske-udarne-brigadeZbog novca nije održan jubilej formiranja Pete kordunaške udarne brigade
Na samoj granici Bosne i Hercegovine, u Petrovoj poljani u općini Vojnić, prije 75 godina, 16. septembra...

Novosti

hapsenja-bucna-sudjenja-u-tisiniHapšenja bučna, suđenja u tišini
BEOGRAD - Dokumentaciono-informativni centar Veritas upozorava da su hrvatski sudovi ovog meseca...
hrvatski-ratni-veterani-traze-prognanici-su-agresoriHrvatski ratni veterani traže: Prognanici su agresori?!
ZAGREB - Udruženja hrvatskih ratnih veterana insistiraju da u tekstu novog zakona o braniteljima ostane...
strah-u-vodotecuStrah u Vodoteču
VODOTEČ - Selo Vodoteč u Ličko-senjskoj županiji, sedam kilometara udaljeno od Brinja, krasio je...

Kultura

veljko-ostojic-trag-i-sjecanjeVeljko Ostojić: Trag i sjećanje
Gledam ova brdaprepuna zelenila ,njihove poljane milekoje su nam život bileNekada plodne poljanice...
mala-gospojina-u-pakracuMala Gospojina u Pakracu
Rođenje Presvete Bogorodice ili kako se u narodu naziva, Mala Gospojina, obilježena je 21. septembra u...
oluja-razvejala-bacuske-tamburase"Oluja" razvejala bačuške tamburaše
Sve bačuške tamburaše, članove nekad čuvenog orkestra, ratni vihor je rasuo u daljini, a svake godine se...
18-31-krajiski-likovni-salon-od-13-oktobra18 (31) Krajiški likovni salon od 13. oktobra
Krajiški likovni salon biće otvoren 13. oktobra 2017. u Galeriji Muzeja želјeznica Srbije (Nemanjina 6,...

Oluja

franjo-hvala-ti-sto-si-nas-proterao-tekst-zrtve-oluje-koji-tera-na-razmisljanje"Franjo, hvala ti što si nas proterao": Tekst žrtve "Oluje" koji tera na razmišljanje
„Da smo ostali dolje, neko bi možda uspio kao i ovdje, ali većina nas bi se oslanjala na roditeljske veze za zaposlenje, ostali na roditeljskim...
svjedocenja-prezivjelih-iz-grubora-gosica-i-varivodaSvjedočenja preživjelih iz Grubora, Gošića i Varivoda
Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta 1995. i o njemu su poznati brojni fakti. Pokojni Božo Knežević snimio je sjajan dokumentarac “Oluja...
bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...

Politika

pupovac-referendum-o-pravima-manjina-veoma-opasan-projekatPupovac: Referendum o pravima manjina veoma opasan projekat
ZAGREB - Predsednik SDSS-a i predsednik Srpskog nacionalnog veća Milorad Pupovac ocenio je da je inicijativa o održavanju referenduma o ljudskim i...
dss-napad-na-bjelajca-pokazuje-u-kakvim-uslovima-zivi-vecina-pripadnika-srpske-zajedniceDSS: Napad na Bjelajca pokazuje u kakvim uslovima živi većina pripadnika srpske zajednice
ZAGREB - Demokratski savez Srba  danas je najoštrije osudio napad na svog stranačkog kolegu - zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda...
sdss-osudio-pokusaj-fizickog-napada-vijecnika-hsp-a-na-zamjenika-zupana-bjelajcaSDSS osudio pokušaj fizičkog napada vijećnika HSP-a na zamjenika župana Bjelajca
SISAK - Predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a Boro Rkman, vijećnica županijske Skupštine Sisačko-moslavačke županije Mirjana Oluić-Voloder i vijećnik Branko...