Nekad napučena sela u okolici Karlovca dala su mnoge poznate ljude. Tri kordunaška Sjeničaka danas su opustjela, pa se mnogi sa sjetom sjećaju čuvenih Sjeničaraca
Ovako izgleda centar Lasinjskog Sjeničaka Ovako izgleda centar Lasinjskog SjeničakaSJENIČAK - Kordunaško mjesto Sjeničak, do 1990., stopostotno naseljeno srpskim stanovništvom, dijeli se na tri naselja: Lasinjski, Donji i Gornji Sjeničak. Ova dva potonja sada pripadaju Gradu Karlovcu, dok Lasinjski pripada pod općinu Lasinja. Lasinjski Sjeničak je od Karlovca udaljen 30 kilometara, Donji 40, a Gornji 50 km. Nekada je tu živjelo mnoštvo stanovnika koji su radili u obližnjem Karlovcu, ali su se za vlastite potrebe tržište bavili i poljoprivredom. Danas u sva tri Sjeničaka ima oko 300 ljudi, a do 1991. ih je bilo više od 1600, što opet znači da se ‘vratio’ svaki šesti stanovnik. Voćarstvo i šljive posebno su uspijevali na tom terenu, na malo višoj nadmorskoj visini gdje mrazovi nisu negativno djelovali. Onda je došla Oluja, poznata po ostvarenim rezultatima i ovaj je kraj ostao pust, zarastao je u šikaru i šumu. Malo se tko vratio, mnogi su se odselili u Srbiju, Republiku Srpsku, a najviše u inostranstvo; Australiju, Kanadu, Ameriku ili države EU.

Mnogo poznatih ljudi je rođeno u Sjeničaku: Sava Mrkalj, jezikoslovac i preteča Vuka Stefanovića Karadžića, Božo Juras, prvoborac, Branko i Gojko Nikoliš, prvoborci, Stanko Maslek, sudionik savjetovanja na Abezu, Mile Manojlović Gedža, autor Ostrožinskog pravilnika, Mile Mrkalj, učitelj i društveno-politički radnik, Miloš Kljajić, narodni heroj prema čijem imenu mjesto u Bačkoj nosi ime Kljajićevo, Pero Mrkalj, poznati novinar, Jovo Bižić, učitelj, autor trilogije o Sjeničaku i dobitnik nagrade fondacije Andrić-Gligić. U Sjeničaku su kao učitelji službovali Hasan Kikić, narodni heroj i Mile Martinović, kao i Danilo Jakšić, gornjokarlovački vladika. Filozof dr. Miljkan Maslić je iz obližnjeg Ostrožina, a u blizini je boravio i Ognjoslav Utječanović Ostrožinski.

U Gornjem Sjeničaku se nalazila i jedna od najstarijih škola na Kordunu u kojoj se nastava u početku odvijala na njemačkom jeziku. To je bila tzv. državna škola, a u Lasinjskom u okviru crkve, sveštenici su bili učitelji i više su učili vjeronauku, ali pomalo slova i račun. Na zgradi nekadašnje ambulante i pošte u centru Lasinjskog Sjeničaka nalazi se spomen ploča žrtvama Drugog svjetskog rata: ‘Slava borcima Sjeničaka i Banskih Moravaca palim za revoluciju i oslobođenje domovine 1938.-1945.’. Ispod toga su imena Bože S. Jurasa i narodnog heroja Miloša M. Kljajića te imena 155 poginulih boraca, dok je bilo i 795 žrtava ustaško-fašističkog terora.

Teško je na brzinu i ukratko opisati povijest Sjeničaka, ali slike sadašnjeg stanja govore o sudbini toga dijela Korduna, koju taj kraj nikako nije zaslužio. Nažalost, nema razloga vjerovati u bolju budućnost sva tri Sjeničaka, a bome ni u bolju sudbinu Korduna i ostalih srpskih krajeva u RH.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or