Mladi poljoprivrednici kažu da su kriteriji natječaja iz Programa ruralnog razvoja pisani po standardima puno razvijenijih država
traktor
PLAŠKI
- S proljećem je započela provedba Podmjere 6, 1 ‘Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima‘ iz Programa ruralnog razvoja od 2014. do 2020. godine, kroz koju se nude bespovratna sredstva u visini od 50.000 eura za poljoprivrednike kojima će poljoprivreda biti osnovno zanimanje u sljedećih pet godina. Tu je i bespovratnih 20.000 eura za poljoprivrednike kojima će poljoprivreda u navedenom razdoblju biti dopunsko zanimanje, odnosno neće biti obveznici doprinosa po osnovi poljoprivrede.

Za bespovratna sredstva mogu se kandidirati svi poljoprivrednici od 18. do 41. godine života koji nisu duže od 24 mjeseca nositelji Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, čija se ekonomska veličina kreće od 8.000 do 50.000 eura. Sredstva ostvarena ovim natječajem koji je otvoren do 16. juna, mogu biti namijenjena za kupnju domaćih objekata, višegodišnjeg bilja i sadnog materijala, kupnju poljoprivrednih strojeva i mehanizacije, poljoprivrednog zemljišta, te za kupnju i izgradnju gospodarskih objekata. Podmjera 6,1 posebno je interesantna jer određenu prednost pri bodovanju daje nerazvijenim područjima 1. i 2. stupnja.

Upravo su mjere Ruralnog razvoja jedini izvor financiranja pomoću kojih se može podići standard osiromašenih područja, ali na taj teško prohodni put rijetki se usuđuju zakoračiti. Na prošlogodišnjem natječaju za Podmjeru 6, 1 izuzetno loš rezultat ostvarili su mladi poljoprivrednici s područja Plaškog koje spada pod nerazvijeno područje 1. stupnja. Od deset poljoprivrednika koji su konkurirali, nitko od njih nije prošao, dok je nekoliko poljoprivrednika iz susjednih općina Saborsko i Ogulin ipak ostvarilo tražena bespovratna sredstva. Razočarani plaščanski poljoprivrednici pitaju se u čemu je razlika između njih i susjednih općina. Jedna od razočaranih je Nedjeljka Bunjevac.

- Novac iz Evrope nam je postavljen na trpezu, ali ga mi ne možemo uzeti. Nemamo snage, sposobnosti niti znanja, nemamo tehničku ni stručnu podršku. Uz to sve kriteriji su prestrogi za naše nerazvijene krajeve i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja jedva preživljavaju. Naši ljudi su skeptični, izgubili su volju. Treba hrpa papira i živaca, mnogo vremena, a klupko uvjeta tako je zamršeno da se mi ne možemo uklopiti. Kao i u svemu najveći je problem početni ulog koji mnogi nemaju. Pitanje je tko je kreditno sposoban da za početak podigne određenu svotu novca, a zatim da se obaveže uvjetima koje je teško zadovoljiti. Kada bi i uspjeli ostvariti tu Mjeru, bili bi u opasnosti da nas se psihički i fizički uništi, jer za vrijeme realizacije projekta kontrolira se svaki naš korak. Svi kažu; dat će vam novac. Ali taj je novac uvjetovan i ljudi odustaju. Naši ljudi se boje da će ih nesigurne životne okolnosti na koje ne mogu utjecati, natjerati da prekrše neke od odredbi ugovora. Kao na primjer, da prodaju neki dio OPG-a ili da im ugine stoka, a samim time bi morali vratiti dobiveni evropski novac - objašnjava 39-godišnja Nedjeljka Bunjevac koja se zajedno sa svojom četveročlanom obitelji bori za opstanak u zavičaju.

Na prošlogodišnji vlak EU projekata bezuspješno se pokušao ukrcati OPG u povojima 25-godišnje Ilijane Skorupan. Iako Ilijanina obitelj ima financijsku podršku roditelja koji žive u Italiji, odgovornost za egzistenciju i dječju budućnost je uvelike prisutna.

- Možda pokušamo još jednom aplicirati, ali izgubili smo volju. U situaciji gdje je malo poljoprivrednika i uopće sposobnog stanovništva na tim područjima, od tih malo još je manje zainteresiranih, još manje odvažnih, a zatim i od tih malo odvažnih, kada nitko ne uspije proći, razočaranje je time veće. Sami i izolirani, teško se možemo boriti s konkurencijom pri plasmanu naših proizvoda, ali i pri natječajima za EU projekte. Sva ta napisana evropska pravila lijepo zvuče na papiru, ali iskustvo koje je napisao život u našim izoliranim, ruralnim sredinama je dijametralno suprotno evropskim mjerilima. Nama je naklonjena naša priroda, ali evropski kriteriji krojeni za razvijenije sredine ne uključuju poznavanje našeg života. Kako vrijeme prolazi, ti kriteriji će biti sve stroži, a dotle će naša obiteljska gospodarstva biti osuđena na propast - govori Ilijana za "Portal Novosti" o strahovima Plaščana.

Prvi put na mjeru namijenjenu mladim poljoprivrednicima, svojim poslovnim planom planira aplicirati 25-godišnji Bojan Opsenica.

- Od svoje šeste godine vozim traktor i volim raditi na zemlji. Ovih dana planiram preuzeti obiteljsko gospodarstvo od 79-godišnjeg djeda. Probao bih da pomoću evropskog novca unaprijedim gospodarstvo, kupim novu mehanizaciju, proširim zemljište, izgradim novu štalu. Iako imamo izvrsni geografski položaj, živimo na cesti na kojoj rijetko tko zastane, pa imamo osjećaj da nam sve izmiče iz ruku. Stalno krpimo kraj sa krajem, ali tako se ne može dugo živjeti. Svake godine kupujem neki polovni priključak, tek toliko da mogu raditi. Kupio sam traktor proizveden 1988. godine, ali on je meni kao nov, služi me. Radim još na sječi drva i sve što zaradim ulažem u poljoprivredu, ali ni to nije dovoljno. Na poljoprivredi ne možeš biti bogat, ali možeš da budeš skroman - govori Bojan čiji optimizam ipak savladava neizvjesnost poljoprivrednog poziva u obiteljskom gospodarstvu koje okuplja čak osmero članova.

S vremena na vrijeme organiziraju se razne edukacije, predavanja i prezentacije na temu evropskih fondova i presudnog Programa ruralnog razvoja. Mladi plaščanski poljoprivrednici svakoj od njih su se odazvali, ali slažu se da takva okupljanja sama po sebi nisu dovoljna i ne predstavljaju rješenje problema.

- Mnogo ljudi ne razumije o čemu se govori, a kamoli kako to pretočiti u životnu praksu. Obavezno pored tih edukacija moramo tražiti stručnu pomoć sa strane, a stručnih ljudi nema dovoljno ili nisu zainteresirani u potrebnoj mjeri. Potreban je tim ljudi, utvrđeni centar koji bi konstantno pripremao naše ljude i radio projekte za EU fondove, kako bi očuvali svoju egzistenciju i imanja, po krajevima gdje života svakog dana manje - složni su ovi mladi ljudi na čijim leđima leži sudbina života u zelenoj, plaščanskoj dolini, bogom danoj za razvoj poljoprivrede.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Ukoliko prenosite ovaj tekst na drugi sajt, a Banija Online je naznačena kao izvor / autor teksta, molimo da i to prenesete po mogućnosti sa linkom ka izvornom tekstu.
reklamirajte se cbc