milorad pupovac ZAGREB - Predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik prof.dr. Milorad Pupovac učestvovao je u današnoj raspravi o rebalansu budžeta. Raspravu prenosimo u cijelosti;

Poštovani ministre sa suradnicima i suradnikom, poštovane kolegice i kolege,

Klub SDSS-a kao vjerujem i većina klubova u Hrvatskom saboru ne može a ne ocijeniti pozitivnim ukupne rezultate fiskalne politike za ovu godinu koju sad raspravljamo najprije povodom rebalansa proračuna i izvršenja proračuna, a onda ćemo raspravljati s obzirom na projekciju za proračun za sljedeću godinu, odnosno, prijedlog proračuna za sljedeću godinu. Činjenica da je to rezultat sinergije dvaju faktora, podizanje ekonomske aktivnosti u području Europe kojom su značajno povezani. Posebno s pojedinim zemljama, ali isto tako i činjenice da su mjere fiskalne politike, posebno porezne politike, blagotvorno djelovali i uklopili se u taj trend, i da je ta sinergija rezultirala ovako povoljnim, dobrim pokazateljima, kao što je porast BDP-a za 2,7% u provom polugodištu. I vjerojatnost da će se taj trend nastaviti do kraja ove godine i da će dostići 3,2%. Istovremeno, ovdje treba reći, da podaci od prihoda od turizmu su zapravo obuhvaćeni za samo prvo polugodište, a nisu obuhvatili i drugo polugodište, najznačajnije polugodište, s obzirom na činjenicu da se bilježi porast samo u 2 mjeseca od 8%.

To znači da se doista može očekivati da će realni rast BDP-a biti u skladu s onim što je predviđeno, što je planirano. To je veoma značajno. To je značajna pretpostavka i za one stvari za koje znamo da još trebaju biti postignute. Znamo da trebamo podiči produktivnost, ali bez dobre fiskalne slike, kao što je ova, to je naravno manje realno nego li sa ovakvom slikom. Znamo da trebamo podići razvojni kapacitet na različitim nivoima, ali bez ovakvih pretpostavki, kao što su ovi, o kojima je djelomično govorio u svojim replikama i kolega Šuker i ministar odgovarajući na njih, s obzirom na pogodnije uvjete zaduživanja, znatno pogodnije uvjete zaduživanja sa ovakvom stabilnom slikom, za nadati se da će se onda i mjere razvojnih politika biti znatno, znatno bolji.

Što se tiče onoga o čemu se posljednjih dana govori, a to je pitanje vitalnosti radne snage i posebnih segmenata radne snage u RH, to je kompleksnije pitanje i o tom pitanju doista će Vlada svim u Saboru morati posvetiti značajnu pažnju, jer već čitav niz godina zapravo primjećujemo, da vitalnost radne snage u RH, pada i na taj način značajno ugrožava našu ekonomiju. I ugrožava ove elemente o kojima smo govorili, ali to nije, ova tema nije mjesto o kojoj bi se o tome šire raspravljalo. Ono što bih htio još jedanput podvući jeste dakle činjenica da je došlo do rasterećenja ukupnog poreznog rasterećenja od 2,5 milijarde kn, te da je to porezno rasterećenje djelovalo na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva i rasterećenje gospodarstva i to se može naravno vidjeti i u činjenici ukupnog povećanja prihoda. Što je ne samo za uravnoteženje odnosa između prihodovne i rashodovne stanje proračuna nego istovremene mogućnosti da brži i povoljniji gospodarski rast brže i povoljnije odnos izvoza prema uvozu i to su pokazatelji koji nesumnjivo mogu pogodovati i na porast zaposlenosti, na porast investicija i na ukupne prihode državnog proračuna.

Svakako je dobro dakle, želim krenuti s onim što je pozitivno, sad imam još jedan set onih stvari koji primjećujemo da su pozitivni, prije nego što pređem na ono što klub SDSS-a brine. Pozitivna je činjenica da će se za potrebe županijskih zdravstvenih ustanova, preko Ministarstva zdravstva i ovaj put osigurati sredstva, koja će omogućiti da te zdravstvene ustanove riješe svoje teškoće u nabavci lijekova, u nabavci opreme i ukupnog poslovanja. Mi znamo da to nije ni blizu onome koliko je to potrebno jer je dug u zdravstvu enorman. Dakle prije samo nekoliko godina govorili smo o 6 milijardi kn, danas je nažalost to doseglo 8 milijardi kuna. Milijarda i nešto kuna će sigurno biti značajan doprinos, kao što je to znala biti u ranijim godinama, ali dugoročno i strateško gledano, to neće riješiti problem stanja u našem zdravstvu.

I osjeća veliki izazov i veliko pitanje kako sačuvati kvalitetu zdravstva. Dostupnost zdravstva u najširim društvenim slojevima je s jedne strane i s druge strane njegova održivost u sadašnjim ekonomskim uvjetima i ekonomskim pokazateljima. I jedna ozbiljan analiza bi morala biti napravljena ako već ne postoji i poduzete mjere za dugoročnu sanaciju zdravstva, u protivnom će to biti velika teškoća za državni proračun. A posebno će biti velika teškoća za samo zdravstvo. Što se tiče izdvajanja sredstava za štete koje su nastale u poplavama, mi to doista pozdravljamo. Proteklih godina je bilo čitav niz elementarnih nepogoda na različitim područjima koja su opteretile jedinice lokalne samouprave, opteretile su županije, posebno su opteretile velik broj naših građana u pojedinim područjima koji ionako žive u otežanim životnim uvjetima i otežanim životnim sredinama i interventna sredstva koja će biti osigurana.

Nakon ovoga rebalansa će značajno snažiti kapacitete za revitalizaciju tih područja od obnove infrastrukture, kuća, pa do stvaranje socijalnih pretpostavki za normalan život.

Želim posebno istaći važnost mjere prema Hrvatskim cestama, odnosno prema Županijskim upravama za ceste. O tome smo u više navrata razgovarali i želim zahvaliti i ministru financija i drugim ministrima s kojima je on o tome vodio razgovore, ministrom prometa ali i drugima a to je da se izdvaja 100 milijuna kuna sredstava za županijske ceste, ako sam dobro obaviješten. I pri tome bih posebno naglasio da bi se to trebalo prije svega odnositi na 4 županije čiji prihodi su znatno ispod prosjeka ostalih županija s obzirom na zakonske odredbe da se sredstva osiguravaju iz prihoda temeljem prodaje goriva a na čijem području prihodovanje te vrste nažalost nije ni blizu kao što je prihodovanje recimo u Istarskoj ili u međimurskoj ili nekim drugim županijama. Dakle Karlovačka županija svakako spada među te županije, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Ličko-senjska. I tim županijama, odnosno njihovim županijskim upravama za ceste je nesumnjivo neophodna podrška barem ovakva privremena do iznalaženja sistemskog rješenja koje će ih dovesti u okolnosti ravnopravnije nego što su sada posebno ako znamo da neke županije poput Karlovačke imaju preko 2500km koje su neasfaltirane. A da ne govorim da je velik broj cesta u tako lošem stanju da bez dodatnih sredstava koje bi država osigurala oni ne mogu dovesti te ceste u stanje koje će jamčiti sigurnost s jedne strane, koje će jamčiti očuvanje imovine ljudi, kao što su vozila ili radna sredstva i koje će im omogućiti naravno da kao i drugi građani imaju šanse da prijeđu pojedine dionice puta ne za 3 ili 4 sata, ne za sat ako je potrebno 15 minuta ili ne za pola sata, ne za 3 sata, ako je potrebno svega pola sata.

Ono što Klub zastupnika SDSS-a brine a o čemu ćemo govoriti i u petak, ali i treba ovdje povodom izvršenja proračuna jeste činjenica vezana uz to da planirano izvršenje proračuna kod pojedinih tijela Vlade, kod pojedinih ministarstava nažalost su podbacili.

Ozbiljno je podbacilo povlačenje sredstava iz EU fondova u skladu sa planiranim. To je preko 2 milijarde kuna. I mi moramo, govorim to prije svega strankama i grupacijama vladajuće koalicije, ali naravno to vrijedi i za sve jer je to iskustvo koje se ponavlja nažalost. Mi moramo naučiti lekciju da ako nešto planiramo da se to treba izvršiti. I mislim da bi bilo od iznimne važnosti da se ustanovi gdje su teškoće, koja su to ministarstva kod kojih je došlo do ozbiljnog podbačaja.

Drugu stvar koju želim reći kada su po srijedi planirana sredstva, ona koja se tiču ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina i ona koja se tiču nerazvijenih općina. Nerazvijene općine koje imaju indeks razvijenosti 1 ili eventualno indeks razvijenosti 2, ako i onako ne osobito velika sredstva koja dobivaju za razvoj svoje komunalne i socijalne infrastrukture i u protekloj i u ovoj godini ako značajan dio tih sredstava nije utrošen do ovog rebalansa a ostalo je mjesec i pol dana do zaključenja riznice ako ne i manje. Onda se postavlja pitanje kako će npr. Ministarstvo regionalnog razvoja potrošiti 60, 70 milijuna kuna koje je ostalo upravo za te potrebe. Možda ministarstvo zna, možda mi ne znamo, možda je slika bolja i nadam se da je bolja. Ali morali bismo znati i morali bismo znati pod kojim kriterijima će ta sredstva biti podijeljena. Da li će biti podijeljena onima koji su prijavili 2, 3 projekta a onima koji se drže natječaja i prijave samo jedan projekt oni neće dobiti priliku ni da znaju da li da prilikom rebalansa postoji mogućnost da se realizira još neki projekt. To se mora promijeniti. To posebno vrijedi i za općine sa niskim indeksom razvijenosti koje trpe zbog loše općinske infrastrukture i naravno zbog činjenice da ni samo vodstvo općine često ne može biti na potrebnom nivou. Ne govorim tu samo o općinama koje su većinski, naseljene srpskim stanovništvom, to vrijedi za sve općine koje imaju taj indeks razvijenosti.

Druga stvar koja me posebno brine, to su dvije stvari, spomenuti ću ih a tiču se nas, a to je ured za nacionalne manjine, Ured za ljudska prava i nacionalne manjine. Planirana sredstva od 4 milijuna 215 tisuća 469 kuna, ni lipe nije utrošeno. To su sredstva iz Europskog socijalnog fonda, ne znamo zašto ta sredstva nisu ni na koji način povućena. Možda postoje opravdani razlozi. Ali ako postoje teškoće onda je potrebno na vrijeme da se te teškoće otklone. To su značajna sredstva za pripadnike nacionalnih manjina. Mi koji pregovaramo o pojedinim sredstvima, znamo što to znači izdvojiti i osigurati 4 milijuna kuna za pojedine programe. A ovo su sredstva koja ne opterećuju proračun ali ostaju nepotrošena. Zašto je realizacija programa, regionalnog programa stambenog zbrinjavanja svega 64%, 21 milijun kuna ostaje prema ovome stanju kakvo je sada snimljeno, dakle prije nekog vremena, nadamo se da je ono u sadašnjoj slici povoljnije. Zašto 21 milijun kuna za ljude koji čekaju da budu stambenog zbrinuti a imamo različite kategorije. Sad govorimo o jednoj kategoriji, rasteretimo jednu pa ćemo lakše riješiti drugu. Koji je razlog da je tih 21 milijun kuna nije utrošeno? Prosječna vrijednost izgradnje jedne kuče od temelja do krova prema standardima koje radi Ministarstvo regionalnog razvoja je negdje oko 200 tisuća ili 250 kuna. Možete zamisliti koliko je objekata moguće izgraditi.

U svakom slučaju Klub zastupnika SDSS-a će podržati ovaj prijedlog rebalansa proračuna sa ovako iskazanim brigama posebno o tome ćemo govoriti kad je posrijedi reelktrifikacija. To naprosto nešto u što mi ne možemo čekati mandat ove Vlade, to se mora riješiti u slijedećoj godini inače Klub zastupnika SDSS-a će to smatrati svojim ne padom Vlade, nego svojim moralnim padom a mi to nećemo dopustiti.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!