stanovi
ZAGREB - U ime Kluba zastupnika SDSS-a zastupnica Dragana Jeckov učestvovala je u raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o najmu stanova

Pred nama je kompleksan problem i nakon iznesenih razloga za i protiv koji smo imali priliku čuti ozbiljan je zadatak kako zaštititi vlasnike koji žele napokon mirno uživati svoje vlasništvo te njime raspolagati što je veoma važno istaknuti. I sa druge strane zaštićene najmoprimce koji traže pravo i pravdu pozivajući se ne svoje traženje da im se omogući otkup stanova jednako kao i drugim bivšim nositeljima stanarskog prava po povoljnim uvjetima. Moramo se pozabaviti i pronaći kompromis da ovi ljudi ipak ne bi ostali bez krova nad glavom.

Svima nam je jasno i nekoliko puta je spomenuto ukoliko se ne donese ovaj zakon da će RH biti u opasnosti i moraće plaćati troškove odštete vlasnicima stanova za koje je Europski sud za ljudska prava utvrdio da su oštećeni preniskim iznosima najma i nemogućnošću ulaska u svoj posjed, već više puta spominjanja predmetna presuda Statileo. Ali istovremeno ne smijemo zaboraviti ni presude kojima se štiti pravo na dom tog istog suda, presuda dakle “Objedov protiv RH”, “Orlić protiv RH” i druge. Dakle, opravdana je bojazan da ćemo svi mi, svi porezni obveznici plaćati visoke odštete ukoliko ne pronađemo kompromis. S obzirom da je ovo prvo čitanje istakla bih nekoliko nedoumica koje mi u Klubu zastupnika SDSS-a imamo a koje se odnose na ovaj dugogodišnji problem.

Jedna od nedoumica je ima li država pored ovih predviđenih, zakonom predviđenih mehanizama o kojima smo čuli od gospodina državnog tajnika i kapacitete za rješavanje ovog problema prenoseći obaveze na jedinice lokalne samouprave, odnosno imaju li jedinice lokalne samouprave fiskalne kapacitete da preuzmu ulogu koja im je ovim zakonom nametnuta i što će se dogoditi u slučajevima nepostupanja. Žalim što nemamo pripremljene podatke koje su to jedinice lokalne samouprave, imaju li one potrebne kapacitete. Istovremeno se slažem i podržavam kolegu Branka Hrga u vezi sa neophodnim podacima koje treba istražiti i koristiti kako bi se ovaj prijedlog izmjena i dopuna zakona donekle doveo u radno stanje.

Nadalje, sledeća nedoumica je što se dogodilo sa članom 27. i 28. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Upravo ovim odredbama bilo je predviđeno da se novac koji se ostvari prodajom stanova u društvenom vlasništvu, nacionaliziranih stanova i stanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave između ostalog koriste za osiguranje stanova bivšim nositeljima stanarskog prava. Što se naprosto dogodilo sa ovom odredbom, te je ona u kasnijim izmjenama i dopunama izbrisana. Slijedeća nedoumica odnosi se na pitanje hoćemo li mi plaćati odštetu i sudske troškove bilo sa jedne strane , one koje se odnose na presudu Statileo i drugi i protiv Republike Hrvatske ili ove druge strane kada su u pitanju bivši nositelji stanarskog prava ili ćemo dakle sva ta sredstva koja ćemo očigledno morati ili dati ili upotrijebiti pa koristiti ozbiljnije subvencije kako bi se pronašao kompromis koji bi donekle išao na ruku i zaštićenim najmoprimcima.

Prilika je da u ovom izlaganju ukratko se vratim prošlosti, spomenem da je u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj postojala planska koncepcija da svatko ima krov nad glavom zbog čega je u Hrvatskoj izgrađeno 393 242 društvena stana. Kada je ’91. godine počeo otkup stanova nad kojima je postojalo stanarsko pravo otkupljeno je oko 63% tog fonda. Tad se nisu mogli otkupiti vojni stanovi, stanovi na ratom zahvaćenim područjima, oštećeni stanovi u ratu i nacionalizirani stanovi. Mi u Klubu zastupnika SDSS-a smo posebno senzibilizirani kada je u pitanju pravo na otkup stanova, jer upravo to pravo na otkup društvenih stanova nisu ostvarili mnogobrojni hrvatski građani srpske nacionalnosti koji su iz poznatih razloga napustili Republiku Hrvatsku. Prema podacima međunarodnih organizacija u Hrvatskoj je tokom i neposredno nakon rata oduzeto oko 30 hiljada stanova u kojima su većinom bili Srbi. Uz prisilne deložacije postojali su i slučajevi oduzimanja stanova i sudskim putem pri čemu je u velikom broju ukinuto pravo na otkup, dakle donošenjem presuda u odsutnosti ili bez njihovih znanja. Od tako nepravednog oduzimanja prava pa do 2003. godine ostali smo u svojevrsnom vakuumu kada država uspostavlja Program stambenog zbrinjavanja koji ne ide zadovoljavajućom dinamikom, odnosno vrlo je spor i traje više od 25 godina. Ako se ovim tempom nastavi predmeti će se donositi, predmeti o kojima govorimo neće biti riješeni još 20 godina. Nakon ove kratke digresije, a uvažavajući navedene nedoumice o kojima sam govorila Klub zastupnika SDSS-a smatra da nema zapravo odnosa između vlasnika i zaštićenih najmoprimaca jer će i jedni i drugi morati postupati onako kako to država odredi i zatečenu situaciju država je dužna pravično razriješiti, a pravedno tako da se ne ošteti ako je moguće ni jedna strana ili da to oštećenje bude što manje.

Zbog toga smatram da država treba da se značajnije uključi i pojača svoju ulogu u ovom komplikovanom procesu kao na neki način svojevrsni ili garant ili medijator ovog problema i zapravo jedino na taj način bi se spriječila nova nepravda prema zaštićenim najmoprimcima za koje se mora naći adekvatno ili prijelazno rješenje, odnosno mora im se omogućiti pravo na dom, jer je u pitanju mahom starija populacija koja nema niti mogućnost podignuti bilo kakve kredite niti ih otkupiti. Naprosto moramo pokazati socijalnu osjetljivost jer smo socijalna država.

Istovremeno nedopustiva je nepravda prema vlasnicima kojima je imovina na svojevrstan način uzurpirana, odnosno ograničena je mogućnost korištenja. Jedno od mogućih rješenja vidimo formiranjem svojevrsnog fonda kako bi se ovo pitanje dalo urediti. Ali opet država tu mora biti medijator. Klub zastupnika SDSS-a će aktivno se uključiti kako bi ovaj zakonski predlog dobio što kvalitetniji oblik i kojim bi se osigurala što efikasnija provodljivost ovog zakona.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Ukoliko prenosite ovaj tekst na drugi sajt, a Banija Online je naznačena kao izvor / autor teksta, molimo da i to prenesete po mogućnosti sa linkom ka izvornom tekstu.
reklamirajte se cbc