Ksenija Rakočević „Ako nastavnik predaje četiri jezika, da li prima i četiri plate”; Snježana Kordić „Umesto četiri jezika – predmet Jezik i književnost” Ksenija Rakočević „Ako nastavnik predaje četiri jezika, da li prima i četiri plate”; Snježana Kordić „Umesto četiri jezika – predmet Jezik i književnost”BEOGRAD - Ako odem u hrvatsku prodavnicu i pazim da li ću da izgovorim reč „tisuća” ili „hiljada”, ja više nisam slobodan čovek. Ili ako u Beogradu kažem „listopad” umesto „oktobar”. Tragedija u Jugoslaviji dovela je do toga da nam je oteta sloboda da govorimo i mislimo slobodno – rekao je preksinoć Vuk Perišić, pravnik i prevodilac iz Hrvatske, na tribini „Ko kome krade jezik”, u okviru dvodnevne konferencije „Jezici i nacionalizmi”, održanoj u krcatom Centru za kulturnu dekontaminaciju.

Ako bi nam neko rekao da je cela tragedija sa Jugoslavijom bila samo ružan san, nastavio je Perišić, i da će sve biti kao pre, „ja se i tada neću izlečiti od stalnog opreza jesam li upotrebio ovu ili onu varijantu”.

– Zamislite kad bi u Francuskoj zabranili neke reči, pa kad čujete kako neko govori, kažete mu: „Ti si iz Marseja, sram te bilo!”, „A ti si iz Bordoa!”... Jezik nije nacionalno pravo, već lično građansko pravo da koristimo reči koje želimo. Iza „operacije” sa jezicima stoji ideja da se slomi misao. Krleža je rekao da je ovo jedan jezik koji Srbi nazivaju srpskim, a Hrvatski hrvatskim. Hajde da se pravimo da stvarno postoje četiri jezika, ali onda mora postojati i peti, zajednički naziv. Ako neko misli da govori bošnjački jezik, neka živi u tim mislima, ali mi znamo istinu – kaže Perišić.

Etnolog Ivan Čolović govorio je o tome da se nacionalizam shvata kao jedna vrsta političke religije, u središtu je kult nacije i jezik kao svetinja.

– To je svojstveno i balkanskim nacionalizmima, a posebno je oživelo posle raspada Jugoslavije. Šta je loše u tome, neko bi rekao. Zar to nije poželjno i legitimno. Da li se tako štite od govora mržnje, od nepismenosti, od nasilja nad manjinskim jezicima? Ne bih rekao da je to ta vrsta zaštite – istakao je Čolović i upitao od čega nas štite branitelji jezika.

– Oni ističu da je jezik temelj nacionalnog identiteta i da se u njemu nalazi duša jednog naroda. A da je najveća opasnost njegovo preimenovanje u crnogorski, bošnjački i hrvatski. Zašto bi to bilo strašno, zar to ne govori o ekspanziji srpskog jezika? Smatraju da se time ugrožava i sama egzistencija Srba. Mi ostajemo bez jezika, a kad nema jezika, nema ni Srba. A onda ostajemo i bez duše. Takvo razmišljanje je na nivou crne magije – smatra Ivan Čolović.

I za profesora Ranka Bugarskog tema o krađi jezika zvuči „bizarno”.

– Da li to znači da, ako vam neko ukrade pismo, preko noći postajemo nepismeni. Reći da je jezik ukraden, to poziva na ratnički diskurs, na akciju, oružani sukob. Za takav katastrofičan scenario nema osnova u realnom svetu. Umesto krađe trebalo bi govoriti o zameni, prihvatanju ili usvajanju jezika. Stav da se mora znati šta je čije i da se ne može ništa deliti jeste psihologija koja je razorila Jugoslaviju, stvorila nekoliko banana-državica i rasturila srpsko-hrvatski jezik – rekao je prof. Bugarski.

Predstavnik BiH, voditelj Nikola Vučić, ispričao je da u Mostaru vršnjaci Bošnjaci i Hrvati idu u istu školu, ali u različite učionice, jer „ne govore zajedničkim jezikom”.

– Predstavnici Hrvata žele televizijski kanal na svom jeziku, jer navodno do njih ne može doći informacija sa javnog servisa, ukoliko nije na hrvatskom. Kada razdvajate maloletnike i zastupate pravo da se obrazujemo na nacionalnom jeziku, pristajete na segregaciju, aparthejd, na fašizam. Sloboda u korišćenju jezika je posebno uskraćena novinarima u BiH. Kada napišu tekst i pogleda ga lektor, oni više ne prepoznaju svoj tekst, jer ga lektor prilagođava varijanti kojoj misli da treba. Toj priči se moramo suprotstaviti – rekao je Vučić.

Snježana Kordić, lingvista iz Hrvatske i autorka knjige „Jezik i nacionalizam”, predložila je da se umesto četiri naziva jezika (srpski, hrvatski, bošnjački i crnogorski) i razdvajanja dece u školama „u BiH, u Hrvatskoj (Vukovaru), i u Srbiji (Sandžaku)”, predmet u školi zove samo „Jezik i književnost”, bez imenovanja tog jezika.

– Tako je uradila Austrija posle Drugog svetskog rata, kada je porasla netrpeljivost prema Nemcima, pa je kasnije splasla. Dakle, uzeti ovu neutralnu varijantu, dok se lingvisti ne usaglase oko zajedničkog imena jezika. Novine u Nemačkoj često pominju primer filma „Rane” koji je u Hrvatskoj titlovan na hrvatski, kada se publika valjala od smeha, iako film ne pripada žanru komedije. Onda su ljude na ulici pitali da li razumeju film iz Srbije i oni su odgovorili da bolje razumeju srpski nego jezik iz Hrvatskog Zagorja. Titl postoji samo da bi neko dobio novac za to „silno prevođenje” – smatra Snježana Kordić.

Prema njenom mišljenju, ukoliko je međusobna razumljivost između naroda viša od 75 odsto, onda je to jedan jezik. A kod nas je, kaže, razumljivost najveća moguća.

– Često se govori o pravu naroda da svoj jezik zove imenom svog naroda, ali to je izmišljeno pravo. Ako tečno govorimo bez prevodilaca, onda je to jedan jezik – ističe ova autorka.

Ksenija Rakočević, profesorka iz Crne Gore, navela je da je jezička politika u njenoj zemlji neodvojiva od opšte politike i podsetila da se nastavni predmet u crnogorskim školama zove „Crnogorski – srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost”. Postavila je pitanje da li u istom momentu nastavnik može da predaje četiri jezika i da li to znači da bi trebalo da prima četiri plate.

Osnovna namera projekta „Jezici i nacionalizmi” jeste da kroz dijalog lingvista i drugih stručnjaka postavi pitanje postojanja četiri „politička” jezika na prostoru nekadašnjeg srpsko-hrvatskog jezika. Posle podgoričke, splitske i beogradske konferencije, završna debata biće u Sarajevu.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

privremena-obustava-prometa-na-granicnom-prelazu-dvor-novi-gradPrivremena obustava prometa na graničnom prelazu Dvor - Novi Grad
DVOR NA UNI - U utorak, 27. juna od 9 do 13 sati, zbog ispitivanja stupnja nosivosti mosta na rijeci Uni privremeno će biti obustavljen promet preko...
u-sumi-brezovica-obiljezen-dan-antifasisticke-borbe-u-hrvatskojU šumi Brezovica obilježen Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj
SISAK - U šumi Brezovica pokraj Siska, kod spomenika Prvom partizanskom odredu, obilježen je 22. lipnja, Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, u spomen na...
vijece-srpske-nacionalne-manjine-grada-petrinje-dobilo-nove-prostorijeVijeće srpske nacionalne manjine Grada Petrinje dobilo nove prostorije
PETRINJA - U prostoru Udruženja obrtnika Petrinja, Glina, Topusko otvorene su nove prostorije Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Petrinje.Što će im...
humani-gest-protojereja-sase-umicevicaHumani gest protojereja Saše Umićevića
PETRINJA - Bez betonskog opsega, samo u iskopanu jamu, na rubnom dijelu parcela sv. Nikole na središnjem groblju u Petrinji, juče u podne pokopana je...

Društvo

dalmatinska-bukovica-pakleni-trougao-radja-buntovnikeDalmatinska Bukovica: Pakleni trougao rađa buntovnike
Dalmatinska Bukovica se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, u trouglu između Knina, Benkovca i Obrovca. O tome...
devastirano-groblje-u-lisicinamaDevastirano groblje u Lisičinama
VOĆIN - Zbog nezakonite sječe stabala, pravoslavno groblje u Lisičinama, selu na području općine Voćin,...
brojni-problemi-naselja-grmovacBrojni problemi naselja Grmovac
GRMOVAC - Uz podršku narodnog poslanika Miodraga Linte dana 15. juna 2017. godine održan je sastanak...

Novosti

plenkovic-nije-tacno-da-je-vlada-odlucila-da-ploca-ostaje-u-jasenovcuPlenković: Nije tačno da je vlada odlučila da ploča ostaje u Jasenovcu
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković demantovao je pisanje hrvatskih medija da sporna spomen-ploča sa...
ostojic-mi-antifasisti-se-moramo-suprotstaviti-zluOstojić: Mi antifašisti se moramo suprotstaviti zlu
ZAGREB - Mi, antifašisti se ne smijemo prebrojavati i tragati za onim u čemu se razlikujemo, nego se...
strbac-interpol-da-upozori-zagrebŠtrbac: Interpol da upozori Zagreb
BEOGRAD - Interpol treba da upozori Hrvatsku da prestane da zloupotrebljava ovu međunarodnu policijsku...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

veljko-ostojic-od-une-do-drineVeljko Ostojić: Od Une do Drine
Od Une do Drineima jedna zemljamome srcu dragaRepublika Srpska joj je imeTu žive naša braćanaš Mile...
odrzano-deseto-jubilarno-banijsko-vece-u-beograduOdržano Deseto jubilarno Banijsko veče u Beogradu
BEOGRAD - Zavičajno udruženje Banijaca, potomaka i prijatelja Banije, u petak 16. juna 2017. godine u...
kordunas-medju-tulipanima-kratki-espresso“Kordunaš među tulipanima”: Kratki espresso
Ne kaže se bez razloga da život čine sitnice. To su te neke male stvari, rituali, dnevne navike… Mnogi...
u-banjaluci-predstavljena-knjiga-hronika-prognanih-krajisnika-4U Banjaluci predstavljena knjiga "Hronika prognanih Krajišnika 4"
BANJALUKA - U Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci je predstavljena...

Oluja

price-iz-izbjeglistva-popis-imovinePriče iz izbjeglištva: Popis imovine
Čitam ovih dana, spominju opet popis imovine. Sjetih se prvog popisa imovine s početka one prve izbjegličke jeseni. Tiskamo se u redovima, stavljamo na...
price-iz-oluje-putni-nalogPriče iz Oluje: Putni nalog
Treći “olujni” dan je na izmaku. Poslijepodne je prividno mirnije. Polako se spušta veče. Ponovo se čuje razmjena vatre. Tamo iz pravca Turnja uz izrazito...
medju-identifikovanim-srbima-i-branko-stojcevic-i-petar-krnjajicMeđu identifikovanim Srbima i Branko Stojčević i Petar Krnjajić
BEOGRAD - Na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu identifikovani su posmrtni ostaci 14 lica srpske nacionalnosti,...

Politika

orkanova-lista-novi-pritisci-na-predstavnike-srbaOrkanova lista: Novi pritisci na predstavnike Srba
SISAK - Desničarska struja u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno nije zadovoljna izborom dožupana iz srpskih redova. Pored bivšeg dožupana Bogdana...
nakon-drugog-kruga-lokalnih-izbora-optimizam-zavladao-u-kninuNakon drugog kruga lokalnih izbora optimizam zavladao u Kninu
KNIN - U drugom krugu lokalnih izbora nezavisni kandidat Marko Jelić ubjedljivo je porazio kandidatkinju HDZ-a za...
buduci-clan-hrvatske-vlade-obecao-uklanjanje-spomen-ploce-u-jasenovcuBudući član hrvatske vlade obećao uklanjanje spomen-ploče u Jasenovcu
ZAGREB - Predrag Štromar iz HNS-a, budući potpredsednik rekonstruisane hrvatske vlade, izjavio je da će sa ulaskom te stranke u vladu pitanje spomen-ploče...