Ksenija Rakočević „Ako nastavnik predaje četiri jezika, da li prima i četiri plate”; Snježana Kordić „Umesto četiri jezika – predmet Jezik i književnost” Ksenija Rakočević „Ako nastavnik predaje četiri jezika, da li prima i četiri plate”; Snježana Kordić „Umesto četiri jezika – predmet Jezik i književnost”BEOGRAD - Ako odem u hrvatsku prodavnicu i pazim da li ću da izgovorim reč „tisuća” ili „hiljada”, ja više nisam slobodan čovek. Ili ako u Beogradu kažem „listopad” umesto „oktobar”. Tragedija u Jugoslaviji dovela je do toga da nam je oteta sloboda da govorimo i mislimo slobodno – rekao je preksinoć Vuk Perišić, pravnik i prevodilac iz Hrvatske, na tribini „Ko kome krade jezik”, u okviru dvodnevne konferencije „Jezici i nacionalizmi”, održanoj u krcatom Centru za kulturnu dekontaminaciju.

Ako bi nam neko rekao da je cela tragedija sa Jugoslavijom bila samo ružan san, nastavio je Perišić, i da će sve biti kao pre, „ja se i tada neću izlečiti od stalnog opreza jesam li upotrebio ovu ili onu varijantu”.

– Zamislite kad bi u Francuskoj zabranili neke reči, pa kad čujete kako neko govori, kažete mu: „Ti si iz Marseja, sram te bilo!”, „A ti si iz Bordoa!”... Jezik nije nacionalno pravo, već lično građansko pravo da koristimo reči koje želimo. Iza „operacije” sa jezicima stoji ideja da se slomi misao. Krleža je rekao da je ovo jedan jezik koji Srbi nazivaju srpskim, a Hrvatski hrvatskim. Hajde da se pravimo da stvarno postoje četiri jezika, ali onda mora postojati i peti, zajednički naziv. Ako neko misli da govori bošnjački jezik, neka živi u tim mislima, ali mi znamo istinu – kaže Perišić.

Etnolog Ivan Čolović govorio je o tome da se nacionalizam shvata kao jedna vrsta političke religije, u središtu je kult nacije i jezik kao svetinja.

– To je svojstveno i balkanskim nacionalizmima, a posebno je oživelo posle raspada Jugoslavije. Šta je loše u tome, neko bi rekao. Zar to nije poželjno i legitimno. Da li se tako štite od govora mržnje, od nepismenosti, od nasilja nad manjinskim jezicima? Ne bih rekao da je to ta vrsta zaštite – istakao je Čolović i upitao od čega nas štite branitelji jezika.

– Oni ističu da je jezik temelj nacionalnog identiteta i da se u njemu nalazi duša jednog naroda. A da je najveća opasnost njegovo preimenovanje u crnogorski, bošnjački i hrvatski. Zašto bi to bilo strašno, zar to ne govori o ekspanziji srpskog jezika? Smatraju da se time ugrožava i sama egzistencija Srba. Mi ostajemo bez jezika, a kad nema jezika, nema ni Srba. A onda ostajemo i bez duše. Takvo razmišljanje je na nivou crne magije – smatra Ivan Čolović.

I za profesora Ranka Bugarskog tema o krađi jezika zvuči „bizarno”.

– Da li to znači da, ako vam neko ukrade pismo, preko noći postajemo nepismeni. Reći da je jezik ukraden, to poziva na ratnički diskurs, na akciju, oružani sukob. Za takav katastrofičan scenario nema osnova u realnom svetu. Umesto krađe trebalo bi govoriti o zameni, prihvatanju ili usvajanju jezika. Stav da se mora znati šta je čije i da se ne može ništa deliti jeste psihologija koja je razorila Jugoslaviju, stvorila nekoliko banana-državica i rasturila srpsko-hrvatski jezik – rekao je prof. Bugarski.

Predstavnik BiH, voditelj Nikola Vučić, ispričao je da u Mostaru vršnjaci Bošnjaci i Hrvati idu u istu školu, ali u različite učionice, jer „ne govore zajedničkim jezikom”.

– Predstavnici Hrvata žele televizijski kanal na svom jeziku, jer navodno do njih ne može doći informacija sa javnog servisa, ukoliko nije na hrvatskom. Kada razdvajate maloletnike i zastupate pravo da se obrazujemo na nacionalnom jeziku, pristajete na segregaciju, aparthejd, na fašizam. Sloboda u korišćenju jezika je posebno uskraćena novinarima u BiH. Kada napišu tekst i pogleda ga lektor, oni više ne prepoznaju svoj tekst, jer ga lektor prilagođava varijanti kojoj misli da treba. Toj priči se moramo suprotstaviti – rekao je Vučić.

Snježana Kordić, lingvista iz Hrvatske i autorka knjige „Jezik i nacionalizam”, predložila je da se umesto četiri naziva jezika (srpski, hrvatski, bošnjački i crnogorski) i razdvajanja dece u školama „u BiH, u Hrvatskoj (Vukovaru), i u Srbiji (Sandžaku)”, predmet u školi zove samo „Jezik i književnost”, bez imenovanja tog jezika.

– Tako je uradila Austrija posle Drugog svetskog rata, kada je porasla netrpeljivost prema Nemcima, pa je kasnije splasla. Dakle, uzeti ovu neutralnu varijantu, dok se lingvisti ne usaglase oko zajedničkog imena jezika. Novine u Nemačkoj često pominju primer filma „Rane” koji je u Hrvatskoj titlovan na hrvatski, kada se publika valjala od smeha, iako film ne pripada žanru komedije. Onda su ljude na ulici pitali da li razumeju film iz Srbije i oni su odgovorili da bolje razumeju srpski nego jezik iz Hrvatskog Zagorja. Titl postoji samo da bi neko dobio novac za to „silno prevođenje” – smatra Snježana Kordić.

Prema njenom mišljenju, ukoliko je međusobna razumljivost između naroda viša od 75 odsto, onda je to jedan jezik. A kod nas je, kaže, razumljivost najveća moguća.

– Često se govori o pravu naroda da svoj jezik zove imenom svog naroda, ali to je izmišljeno pravo. Ako tečno govorimo bez prevodilaca, onda je to jedan jezik – ističe ova autorka.

Ksenija Rakočević, profesorka iz Crne Gore, navela je da je jezička politika u njenoj zemlji neodvojiva od opšte politike i podsetila da se nastavni predmet u crnogorskim školama zove „Crnogorski – srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost”. Postavila je pitanje da li u istom momentu nastavnik može da predaje četiri jezika i da li to znači da bi trebalo da prima četiri plate.

Osnovna namera projekta „Jezici i nacionalizmi” jeste da kroz dijalog lingvista i drugih stručnjaka postavi pitanje postojanja četiri „politička” jezika na prostoru nekadašnjeg srpsko-hrvatskog jezika. Posle podgoričke, splitske i beogradske konferencije, završna debata biće u Sarajevu.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!

Banija

prica-koja-traje-skoro-150-godina-i-dio-palaic-mlinPriča koja traje skoro 150 godina ( I - dio ) - Palaić mlin
Kažu da se čovjek uvijek voli vratiti na mjesto koje mu je obilježilo život ili dio života posebno nekim lijepim uspomenama. Prelijep proljetni dan...
glina-ulaze-se-u-proizvodnju-u-poduzetnickoj-zoni-zeljezaraGLINA: Ulaže se u proizvodnju u Poduzetničkoj zoni “Željezara”
GLINA - Grad Glina zaključio je s najpovoljnijim ponuditeljem Šumarstvom Vis d.o.o. Glina ugovore o zakupu poslovnog prostora u Poduzetničkoj zoni...
uspomene-djeda-radeUspomene djeda Rade
DVOR NA UNI - Nedaleko Dvora, u Ćorama, prva naseljena kuća s desne strane je ona Rade Savića. Kada dolazite u selo Ćore, djeda Radu obavezno ćete zateći...
u-sumi-na-podrucju-petrinje-pronadjena-ubojita-sredstvaU šumi na području Petrinje pronađena ubojita sredstva
PECKI - U mjestu Pecki, na petrinjskom području, u šumi su pronađena odbačena razna ubojita sredstva. Dolaskom policijskog službenika protueksplozijske...

Društvo

busije-proslavile-slavu-ako-zaboravis-odakle-si-neces-znati-ni-ko-siBusije proslavile slavu: Ako zaboraviš odakle si, nećeš znati ni ko si
BUSIJE - Seme i uspomene, ikone i slave, grumen zavičajne zemlje, kamen iz temelja nekadašnjeg doma,...
potpisani-ugovori-o-izgradnji-261-stana-za-izbeglice-u-13-opstinaPotpisani ugovori o izgradnji 261 stana za izbeglice u 13 opština
VALJEVO - U okviru potprojekta 4 Regionalnog stambenog programa danas su potpisani ugovori za izgradnju...
bademi-vracaju-zivot-pustom-krajuBademi vraćaju život pustom kraju
BENKOVAC - U posljednje se vrijeme sve više stanovnika Zagore, Ravnih kotara i Bukovice okreće uzgoju...

Novosti

linta-pokusaj-izbegavanja-odgovornosti-za-srusene-kuceLinta: Pokušaj izbegavanja odgovornosti za srušene kuće
BEOGRAD - Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao poslednje brisanje traga Srba,...
strbac-zagreb-uz-pomoc-zakona-nastavlja-progon-srbaŠtrbac: Zagreb uz pomoć zakona nastavlja progon Srba
BEOGRAD - Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni je da je tihi...
hho-pokusao-demantovati-brojku-od-67-496-izbrisanih-srbaHHO pokušao demantovati brojku od 67.496 izbrisanih Srba
ZAGREB - Iako se činilo da je nedavni tekst u zagrebačkim "Novostima" o više od 67.000 Srba izbrisanih...

Kontakt broj udruženja

061 64 70 422
svaki dan od 09 do 21 h

Pretraga sajta

Kultura

prividi-2Prividi (2)
Mora i noćnica I ovo su rod vještica. Mora i noćnica razlikuju se u tome: mora se, sasne, djecu malu, a...
banijac-milan-pribicevic-inspiracija-americkoj-umetniciBanijac Milan Pribićević inspiracija američkoj umetnici
BEOGRAD - U Muzeju primenjene umetnosti (MPU) u Beogradu u toku je izložba "Srbija, rat i plakat...
veljko-ostojic-uspomene-nekeVeljko Ostojić: Uspomene neke
Bio sam u rodnom krajuNašao sam kuću staru,Banijaca nema višePo svijetu se raselišeOj Banijo tebi...
kuca-kulture-u-bjelovaruKuća kulture u Bjelovaru
BJELOVAR - U Bjelovaru je otvorena Kuća kulture srpske zajednice grada Bjelovara i...

Oluja

srbi-da-plate-uklanjanje-ostataka-domova-spaljenih-u-olujiSrbi da plate uklanjanje ostataka domova spaljenih u "Oluji"
GOSPIĆ - Srbima izbjeglim iz Gospića stigli su računi u iznosu od 700 do 2.700 evra koje bi trebalo da plate Hrvatskoj kako bi tamošnje komunalne službe...
kako-je-bivsi-pripadnik-hrvatske-vojske-pomogao-naslednicima-ubijenog-srbinaKako je bivši pripadnik hrvatske vojske pomogao naslednicima ubijenog Srbina
Slučaj Janka Ćakića iz okoline Kistanja, čija je porodica ovih dana uspela da u Županijskom sudu u Bjelovaru dobije odštetu od 108.000 evra zbog ubistva...
general-sreto-malinovic-krajina-je-izdana-i-prodataGeneral Sreto Malinović: Krajina je izdana i prodata
BEOGRAD - General Sreto Malinović je ratni heroj, odlikovan medaljom časti. Za ovu zemlju je tokom ratnih godina, ali i van njih, uradio mnogo.Međutim,...

Politika

sdss-nije-istina-da-smo-organizovali-i-placali-ljude-da-dodju-glasati-iz-srbijeSDSS: Nije istina da smo organizovali i plaćali ljude da dođu glasati iz Srbije
SISAK - SDSS se danas u popodnevnim satima oglasio o medijskim navodima o tome kako su iz te stranke organizovali prijevoz te platili građane iz Srbije da...
pupovac-gnusna-laz-da-su-glasovi-srba-placaniPupovac: Gnusna laž da su glasovi Srba plaćani
ZAGREB - Potpredsednik SDSS i zastupnik u Saboru Milorad Pupovac odbacio je kao gnusnu laž i klevetu tvrdnju da su Srbi iz Srbije s pravom glasa u...
lokalni-izbori-sdss-osvojio-najvise-glasova-srbaLokalni izbori: SDSS osvojio najviše glasova Srba
ZAGREB - Rezultati lokalnih izbora pokazali su da je SDSS ostao najjača srpska stranka, ali i da će njen vrh, i pored osvajanja nekih novih pozicija,...