S jedne od tribine karlovačke Prosvjete – Vladimir Funduk (prvi s desna) S jedne od tribine karlovačke Prosvjete – Vladimir Funduk (prvi s desna)KARLOVAC - Petnaestak mjeseci nakon Oluje, u ranu jesen 1996. godine, u Karlovcu je osnovan Pododbor Srpskoga kulturnog društva Prosvjeta. Osnivanje Pododbora inicirao je Vladimir Funduk, dugogodišnji direktor i profesor karlovačke Gimnazije, kojemu je u tome uvelike pomogao i danas pokojni Dušan Radaković, tada Prosvjetin generalni sekretar. Funduk je u Inicijativnom odboru okupio dvadesetak karlovačkih Srba, koji su u skladu sa hrvatskim zakonima i propisima zapravo obnavljali rad pododbora SKD-a, kojem je sedamdesetih prošlog vijeka bilo zabranjeno djelovanje.

- Sve je te 1996. bilo nekako čudno, i situacija i atmosfera; naši ljudi se još nisu pravo ni počeli vraćati, vladala je ekonomska kriza, nije se znalo što će biti sa Slavonijom, Baranjom i zapadnim Srijemom, ali je u centrali u Zagrebu ipak odlučeno da se u Karlovcu i drugim sredinama osnuju pododbori. Najprije smo morali okupiti 20 članova Inicijativnog odbora, a to nije bilo lako jer su nam u policiji kazali da nam ne mogu garantirati sigurnost. Valjalo nam je naći i 15 ‘čuvara reda’ iz naše zajednice, pa i njihove podatke dostaviti policiji - prisjeća se neizvjesnih vremena Vladimir Funduk.

Nasreću, osim manjih provokacija, sve je prošlo bez većih problema, a tome su u znatnoj mjeri pridonijeli i tadašnji predsjednik karlovačkog ogranka Matice hrvatske Ivan Jurković, Fundukov kolega u Gimnaziji i profesor hrvatskog jezika te odvjetnik i političar Stanko Rožman, koji su bili na osnivačkoj skupštini.

- Pododbor je bio baza iz koje su se razvile sve kasnije srpske institucije na području Karlovačke županije, među njima i županijska manjinska vijeća, ali i ogranci SDSS-a. S obzirom na to, ispunio je svoju osnovnu svrhu i cilj djelovanja. Šteta je što u zajednicu nismo uspjeli privući veći broj ljudi, pa za osnovnoškolce naše nacionalnosti organizirati i dopunsku nastavu - kaže Funduk.

Da je Pododbor uspješan u ispunjavanju svoje temeljne funkcije, očuvanju identiteta Srba u Hrvatskoj, potvrđuje i njegov sadašnji predsjednik Milan Lapčić. Smatra da je tokom dva desetljeća dosta toga učinjeno: formirane su sekcije, a nakon puno muke dobivene su i uređene radne prostorije.

- Jubilej ćemo svečano obilježiti, kako bismo zaslužnima uručili nagrade i plakete, ali i detaljnije podsjetili na sve što je urađeno od osnutka. Planirali smo to učiniti već ove jeseni, ali nas je u tome spriječila loša financijska situacija, pa ćemo osnivanje proslaviti u proljeće sljedeće godine, do kraja aprila, u sklopu redovite godišnje skupštine - kaže on.

Proslavićemo uprkos besparici – Milan Lapčić Proslavićemo uprkos besparici – Milan LapčićU Pododboru djeluju četiri sekcije, a najaktivnija je likovna, koju vodi Lapčić, te književno-informativna, koju vodi njegov prethodnik na mjestu predsjednika, prof. Dragan Grubješić.

Svake se godine organizira nekoliko likovnih kolonija, a radovi nastali tokom njih ostaju Pododboru, čiji članovi sudjeluju i na sličnim okupljanjima drugih Prosvjetinih ogranaka, ali i likovnih udruženja iz cijele Hrvatske. Književna sekcija organizira tribine i promocije na kojima predstavlja važne radove i imena s cijelog eks-jugoslavenskog prostora. Tu je i etno-sekcija, čiji članovi i članice nastoje zaboravu otrgnuti ručne radove koji su dio kulture i tradicije karlovačko-kordunaškog prostora. Šahovska sekcija namijenjena je uglavnom starijim članovima, a rad muzičkoga hora ugasio se sa smrću voditelja, prof. Aleksandra Radivojevića.

Među živim zaslužnim članovima više, nažalost, nisu prof. Stevan Komadina i akademski slikar Đorđe Petrović. Aktualni predsjednik Prosvjetina karlovačkog Pododbora, Lapčić ističe da se u godini jubileja s posebnom pažnjom valja prisjetiti i svih njegovih prethodnika na toj funkciji, a to su, pored spomenutih Funduka, Komadine, Radivojevića i Grubješića, bili Milan Cimeša, Milenko Ljepović i Milan Jakšić.

Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!
rek b or