Ikone BEOGRAD - Kulturno blago koje Hrvatska želi da vrati nije samo hrvatsko. Ono hrvatsko kulturno blago nikada nije ni bilo, niti je na taj način ikada poimano. To je kulturno blago Srba iz Hrvatske. Kada su oni napustili Hrvatsku, sa sobom su poneli i svoje kulturno blago.

Balkan je prostor na kome se paradoksi nadovezuju jedan na drugi, a srpsko-hrvatski odnosi mogu da posluže kao najbolji primer za takvu tezu. Ironijom istorijske sudbine, ovih dana Hrvatska se u očima svetske javnosti prikazuje kao zaštitnik kulturnog blaga Srpske pravoslavne crkve, imovine koju je u nekoliko istorijskih navrata pokušala da zatre u korenu.

Razlog za hrvatsku blokadu otvaranja poglavlja 26 u pristupnim pregovorima Srbije sa EU je, između ostalog, i kulturno blago SPC sa teritorije Hrvatske, koje je tokom rata u Srbiju sklonjeno od uništenja.

Proces vraćanja kulturnog blaga Srba iz Hrvatske traje više od deset godina. Vredni predmeti duhovne i svetovne baštine sklonjeni su neposredno pre ili u toku građanskog rata u Hrvatskoj i smešteni su u velike nacionalne kulturne institucije u Srbiji — Narodni muzej u Beogradu, Muzej Srpske pravoslavne crkve i Republički i Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture.

Svi predmeti popisani su, restaurirani i konzervirani. Potpisivanjem sporazuma između vlada Srbije i Hrvatske 2002. godine, počeo je proces njihovog vraćanja. Tim dokumentom predviđeno je i osnivanje mešovite srpsko-hrvatske komisije za povraćaj kulturnih dobara. Od 2002. do 2004. godine Republici Hrvatskoj vraćeno je više od 20.000 inventarnih jedinica, a od 2012. godine Hrvatska potražuje nešto više od 1.000 predmeta. Predmet spora između Srbije i Hrvatske po pitanju vraćanja kulturnog blaga je način njegovog čuvanja. Dok Hrvatska insistira da se kulturno blago vrati i, ako ne može da bude čuvano u objektu u kome se nalazilo pre rata, bude pohranjeno u privremene depoe, Srbija insistira da se blago vrati na mesto iz koga je sklonjeno.

Tako su, na primer, 2013. vraćene ikone u crkvu Svetog Velikomučenika Dimitrija u Dalju i Svetog Georgija u Boboti. Nema crkve — nema ni povratka ikona, stav je srpskih članova mešovite komisije i SPC. Stav SPC je da njeno kulturno blago iz Hrvatske može biti vraćeno samo u manastire i crkve i to pošto nadležni episkopi to zatraže.

Međutim, Hrvatska se, bez obzira na postignute dogovore, služila političkim pritiscima u međunarodnim forumima kako bi ubrzala proces vraćanja kulturnog blaga. Hrvatski evroposlanici Tonino Picula i Dubravka Šuica 2014. tražili su da vraćanje „opljačkanog hrvatskog kulturnog blaga tokom rata devedesetih“ bude deo pregovaračkog paketa za ulazak Srbije u Evropu. Ovaj zahtev sada Hrvatska pokušava da progura na mala vrata. Problem je što to nije samo „hrvatsko kulturno blago“. Zapravo, ono hrvatsko kulturno blago nikada nije ni bilo, niti je na taj način ikada poimano. To je, ipak, kulturno blago Srba iz Hrvatske. Kada su oni napustili Hrvatsku, sa sobom su poneli i svoje kulturno blago.

Istoričar umetnosti i bivši kustos Narodnog muzeja Nikola Kusovac bio je, tokom devedesetih, član kriznog štaba koji je formirala vlada Srbije za staranje o umetničkom blagu na ratom zahvaćenom prostoru. Sve što je u to vreme sklonjeno, kaže on, popisano je i obrađeno. Kusovac podseća da su umetničke zbirke sklonjene iz Hrvatske u Srbiju bile izlagane. Jednom prilikom, takvu izložbu posetio je i pokojni srpski patrijarh Pavle. Tom prilikom, kaže Kusovac, patrijarh je rekao da će umetnička biti vraćena kada se vrati i narod.

„Ako oni mogu da kažu da se naš narod vratio u takvoj meri da može da se stara o svom duhovnom materijalnom kulturnom i umetničkom nasleđu, onda je to u redu. Ja mislim da se uslovi nisu stekli, to je moj lični stav“, kaže Kusovac.

Kusovac dodaje da je sve kulturno blago iz Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema (Vukovar i okolina) vraćeno. Što se tiče manastira Krka, najznačajnijeg srpskog manastira u Dalmaciji, dobar deo je vraćen na zahtev vladike Fotija, navodi Kusovac.

Kusovac je, kako kaže, svedočio o stradanju srpskog kulturnog blaga u Zapadnoj Slavoniji.

„Gledao sam sa padina Papuka kako Zenge (pripadnici hrvatske paravojne formacije „Zbor narodne garde“) divljaju, ruše jedan od najboljih arhitektonskih spomenika naše i njihove zajedničke baštine. To je barokni dvor u Pakracu. Iz njega iznose knjige, pale u dvorištu i igraju okolo kao Indijanci, neko čudno, divljačko kolo. To sam svojim očima gledao“, kaže Kusovac.

Milojko Budimir, predsednik Asocijacije izbegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske deli Kusovčevu zabrinutost za srpsko kulturno blago u Hrvatskoj. Hrvatski zahtev za povraćaj kulturnog blaga, kaže Budimir, graniči se sa zdravim razumom.

„U vreme u kome se podižu ploče i spomenici ustaške ideologije, traže da se vrate preostale srpske ikone koje su jedino i sačuvane što su na vreme iznesene iz Hrvatske pre akcije ’Oluja‘. Niko, nažalost, ni sada ne pita Hrvatsku šta se desilo sa hiljadama ikona i drugih bogoslužbenih predmeta koji su posle progona Srba ostali u Hrvatskoj. Valjda sada i ovo traže kako bi i te ’ostatke ostataka‘ uništili i izbrisali milenijumsko prisustvo Srba na tim prostorima“, smatra Budimir.

Prema onome što se sada dešava u Hrvatskoj, nastavlja on, niko ne garantuje da već vraćeno kulturno blago Srba iz Hrvatske neće biti uništeno. Stoga je, prema njegovim rečima, na onima koji su kulturno blago Srba vratili u Hrvatsku je i moralna odgovornost.

Slično onome što se dogodilo sa Vladičanskim dvorom u Pakracu, dogodilo se manastiru Žitomislić u okolini Mostara, koji su pripadnici HOS (Hrvatskih odbrambenih snaga), poznatih po tome što im je krilatica postao ustaški poklič „Za dom spremni!“, do temelja srušili. I dalmatinski manastiri Krupa i Krka bili su oštećeni tokom poslednjeg rata.

Međutim, postoje i svetliji primeri. Profesor Ivan Hiti spasao je od uništenja stare knjige i relikvije iz Vladičanskog dvora u Pakracu, zbog čega ga je SPC odlikovala Ordenom svetog cara Konstantina, a konzervator Miljenko Domijan iz Zadra odlikovan je Ordenom Svetog Save zbog angažmana na obnovi manastira Krupa, koji iduće godine slavi 700 godina postojanja. Umetnička dela i kulturna baština žive dok ima naroda, čija ga je kultura stvorila. Kada naroda nestane, njegova kulturna baština postaje tek arheološki artefakt. Tamo gde ima Srba u Hrvatskoj, ima i njihovog kulturnog nasleđa. Ostatak će biti vraćen kada se za to stvore uslovi, za koje je zadužena Hrvatska. A Hrvatska bi trebalo da bude zadužena za još jedno pitanje — tokom rata nestalo je oko 7.000 srpskih vrednih ikona. Gde se nalaze i da li su uništene ni do danas nema odgovora.
Šta Vi mislite o ovome? Podijelite ili komentarišite tekst! Pratite nas na Facebook-u i Twitteru!


Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove portala Banija Online. Banija Online zadržava pravo brisanja komentara sa neprikladnim sadržajem!

Banija

gljive-ukrasi-banijskih-sumaGljive - ukrasi banijskih šuma
Nije moderno ali je korisno, bar ja mislim tako i pokupim malce i zaputim se u jednu od mnogobrojnih, prelijepih i raznolikih banijskih šuma.Dan je...
ubijanje-srba-u-sisku-1991-1992-godineUbijanje Srba u Sisku 1991-1992 godine
Nestanci Srba u Sisku ili Slučaj Sisak predstavlja niz ratnih zločina tokom rata u Hrvatskoj u Sisku i okolini. koje je Republika Hrvatska izbegavala da...
casni-krstovi-na-mjestima-unistenih-pravoslavnih-hramova-na-banijiČasni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji
PETRINJA - Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih...
optuznica-protiv-dvojice-okrivljenika-zbog-ratnog-zlocina-u-volinjiOptužnica protiv dvojice okrivljenika zbog ratnog zločina u Volinji
ZAGREB - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv državljanina Republike Srbije (1968.) i državljanina Bosne i Hercegovine...

Društvo

izumire-selo-genijalacaIzumire selo genijalaca
PODUM - Mnoga povratnička sela imaju neku svoju priču. Zajedničko im je da su nekada bila puna života, a...
u-zemunu-obiljezena-26-godisnjica-zlocina-na-koranskom-mostuU Zemunu obilježena 26. godišnjica zločina na Koranskom mostu
ZEMUN - Dana 21. septembra u Zemunu je obilježeno  26 godina od zločina na Koranskom mostu u...
zbog-novca-nije-odrzan-jubilej-formiranja-pete-kordunaske-udarne-brigadeZbog novca nije održan jubilej formiranja Pete kordunaške udarne brigade
Na samoj granici Bosne i Hercegovine, u Petrovoj poljani u općini Vojnić, prije 75 godina, 16. septembra...

Novosti

hapsenja-bucna-sudjenja-u-tisiniHapšenja bučna, suđenja u tišini
BEOGRAD - Dokumentaciono-informativni centar Veritas upozorava da su hrvatski sudovi ovog meseca...
hrvatski-ratni-veterani-traze-prognanici-su-agresoriHrvatski ratni veterani traže: Prognanici su agresori?!
ZAGREB - Udruženja hrvatskih ratnih veterana insistiraju da u tekstu novog zakona o braniteljima ostane...
strah-u-vodotecuStrah u Vodoteču
VODOTEČ - Selo Vodoteč u Ličko-senjskoj županiji, sedam kilometara udaljeno od Brinja, krasio je...

Kultura

veljko-ostojic-trag-i-sjecanjeVeljko Ostojić: Trag i sjećanje
Gledam ova brdaprepuna zelenila ,njihove poljane milekoje su nam život bileNekada plodne poljanice...
mala-gospojina-u-pakracuMala Gospojina u Pakracu
Rođenje Presvete Bogorodice ili kako se u narodu naziva, Mala Gospojina, obilježena je 21. septembra u...
oluja-razvejala-bacuske-tamburase"Oluja" razvejala bačuške tamburaše
Sve bačuške tamburaše, članove nekad čuvenog orkestra, ratni vihor je rasuo u daljini, a svake godine se...
18-31-krajiski-likovni-salon-od-13-oktobra18 (31) Krajiški likovni salon od 13. oktobra
Krajiški likovni salon biće otvoren 13. oktobra 2017. u Galeriji Muzeja želјeznica Srbije (Nemanjina 6,...

Oluja

franjo-hvala-ti-sto-si-nas-proterao-tekst-zrtve-oluje-koji-tera-na-razmisljanje"Franjo, hvala ti što si nas proterao": Tekst žrtve "Oluje" koji tera na razmišljanje
„Da smo ostali dolje, neko bi možda uspio kao i ovdje, ali većina nas bi se oslanjala na roditeljske veze za zaposlenje, ostali na roditeljskim...
svjedocenja-prezivjelih-iz-grubora-gosica-i-varivodaSvjedočenja preživjelih iz Grubora, Gošića i Varivoda
Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta 1995. i o njemu su poznati brojni fakti. Pokojni Božo Knežević snimio je sjajan dokumentarac “Oluja...
bogdan-rkman-pravo-na-tugovanjeBogdan Rkman: Pravo na tugovanje
Kako ocjenjujete ovogodišnje obilježavanje godišnjice Oluje?Da je bilo mirnije, jeste. Da je incidenata bilo, jeste. Ove godine u Kninu ritualno nije...

Politika

pupovac-referendum-o-pravima-manjina-veoma-opasan-projekatPupovac: Referendum o pravima manjina veoma opasan projekat
ZAGREB - Predsednik SDSS-a i predsednik Srpskog nacionalnog veća Milorad Pupovac ocenio je da je inicijativa o održavanju referenduma o ljudskim i...
dss-napad-na-bjelajca-pokazuje-u-kakvim-uslovima-zivi-vecina-pripadnika-srpske-zajedniceDSS: Napad na Bjelajca pokazuje u kakvim uslovima živi većina pripadnika srpske zajednice
ZAGREB - Demokratski savez Srba  danas je najoštrije osudio napad na svog stranačkog kolegu - zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije iz reda...
sdss-osudio-pokusaj-fizickog-napada-vijecnika-hsp-a-na-zamjenika-zupana-bjelajcaSDSS osudio pokušaj fizičkog napada vijećnika HSP-a na zamjenika župana Bjelajca
SISAK - Predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a Boro Rkman, vijećnica županijske Skupštine Sisačko-moslavačke županije Mirjana Oluić-Voloder i vijećnik Branko...